Hronologija FNRJ i KPJ april 1946.
Appearance
![Grb FNR Jugoslavije, od 1945. do 1963. godine](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4d/Emblem_of_Yugoslavia_%281943%E2%80%931963%29.svg/100px-Emblem_of_Yugoslavia_%281943%E2%80%931963%29.svg.png)
Hronološki pregled važnijih događaja vezanih za društveno-politička dešavanja u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji (DFJ) i delovanje Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), kao i opšta politička, društvena, sportska i kulturna dešavanja koja su se dogodila u toku aprila meseca 1946. godine.
![]() ![]() |
1. april
[uredi | uredi izvor]- Otpočele pripreme za organizovanje izgradnje omladinske pruge Brčko-Banovići (ovaj dan se obeležava kao Dan omladinskih radnih akcija). Gradnja pruge, duge 92 kilometra, otpočela je 1. maja, a u njenoj izgradnji učestvovalo je 62.268 omladinaca iz čitave Jugoslavije, kao i više od 1.000 omladinaca iz inostranstva. Prugu je na godišnjicu Velike oktobarske socijalističke revolucije, 7. novembra iste godine, svečano otvorio predsednik Vlade FNRJ Josip Broz Tito.[1]
9. april
[uredi | uredi izvor]- Narodna skupština FNRJ donela Osnovni zakon o braku i Zakon o državnim matičnim knjigama, čime je uveden obavezan građanski brak, a crkvene knjige izgubile karakter javno-pravnih isprava (do kraja godine žene su u svim građanskim pravima izjednačene sa muškarcima).[2]
13. april
[uredi | uredi izvor]- Vlada FNRJ priznala Vladu Španske republike u izbeglištvu, koja je osnovana odmah po završetku građanskog rata 1939. i postojala sve do prvih višestranačkih izbora u Španiji, 1977. godine.
16. april
[uredi | uredi izvor]- Na sednici Sobranja NR Makedonije izabrana nova Vlada NR Makedonije, za čijeg je predsednika ponovo izabran Lazar Koliševski.[3]
26. april
[uredi | uredi izvor]- U Parizu, od 26. aprila do 17. maja, održan sastanak ministara inostranih poslova velikih Savezničkih zemalja (SAD, SSSR, Velika Britanija i Francuska) na kome su zaključavani mirovni ugovori sa evropskim državama, koje su tokom Drugog svetskog rata bile saveznice Trećeg rajha. Predstavnici Velike Britanije, Francuske i SAD dali su na ovom sastanku predlog o razgraničenju između Jugoslavije i Italije, koji Vlada FNRJ nije prihvatila zbog nepovoljnosti. Jugoslovensku delegaciju na ovom sastanku predvodio je potpredsednik Vlade FNRJ Edvard Kardelj, a sačinjavali su je — Sava Kosanović, Savo Zlatić i Ljubo Leontić.[3]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Hronologija 3 1980, str. 29.
- ^ Istorija Srbije 2004.
- ^ a b Hronologija 3 1980, str. 30.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Pregled istorije Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Institut za izučavanje radničkog pokreta. 1963. COBISS.SR 54157575
- Hronologija revolucionarne delatnosti Josipa Broza Tita. Beograd: Export-press. 1978. COBISS.SR 50094343
- Hronologija radničkog pokreta i SKJ 1919—1979. tom III 1945—1979. Beograd: Narodna knjiga; Institut za savremenu istoriju. 1980. COBISS.SR 1539739598
- Narodni heroji Jugoslavije tom I. Beograd: Narodna knjiga. 1982. COBISS.SR 48700167
- Narodni heroji Jugoslavije tom II. Beograd: Narodna knjiga. 1982. COBISS.SR 48703239
- Istorija Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Izdavački centar „Komunist”; Narodna knjiga; Rad. 1985. COBISS.SR 68649479
- Moderna srpska država 1804—2004 — hronologija. Beograd: Istorijski arhiv Beograda. 2004. COBISS.SR 119075084