Hronologija istorije Pariza

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Hronologija istorije Pariza prikazuje godine i datume značajnih događanja u istoriji Pariza.

Stari vek[uredi | uredi izvor]

  • 250-225. p. n. e. Pariseji su oformili grad na Ostrvu De la Site.[1]
  • 52. p. n. e. Periseji su poraženi od strane Rimske vojske. Na levoj obali Sene oformljen je garnizonsko naselje Lutecija
  • Oko 300 g.n.e igrađen je bedem oko ostrva De la Site

Srednji vek[uredi | uredi izvor]

  • 845. Vikinzi su napali grad i potpuno ga spalili. Kralj Karlo Ćelavi im je dao 7000 funti srebra kako bi napustili grad
  • 1163. započeta gradnja Notr Dama u Gotičkom stilu
  • 1202. završetak gradnje zamka Luvra
  • 1257.
    • 1. septembra - Otvorio se novi se novi univerzitet od strane Rober de Sorbona, po kojem je ovaj univerztet i dobio ime Sorbona
  • 1310. započeta je konstrukcija sat-kule na palati na ostrvu De la Siteu
  • 1365. Broj stanovnika: oko 275.000
  • 1370.
    • 22. aprila - postavljen prvi kamen u gradnji Bastilje
  • 1429. opsada Pariza od strane Jovanke Orleanke

16. vek[uredi | uredi izvor]

Mapa Pariza 1576.
Fransoa Duboa (1529—1584), Pokolj na dan sv. Vartolomeja
  • 1504. Parlamet je odlučio da svi Parižani moraju u 9 sati uveče, da u svojim venjerima na prozorima stave sveću kako bi ulice Pariza bile osvetljene. Ova odluka nije imala dugoročniji efekata ali su slične akcije ponavljane 1524, 1526, 1551. i kasnije.
  • 1521. univerzitet Sorbona formlano osuđuje učenja Martina Lutera
  • 1521
    • 15. aprila publikovan je po prvi put Novi zavet na francuskom jeziku
  • 1528.
    • 28. februara u svrhu pretvaranja Luvra u mesto za življenje, pre svega kraljevske porodice, počinje rušenje velikog tornja (zamka)
    • 15. marta Fransoa I proglašava Pariz kao svoju stalnu adresu
  • 1532.
    • 22. decembra arhitekta Domeniko la Kartona predstavlja plan za rekonstrukciju Hotel de Vila
  • 1547.
  • 1549
    • 16. juna se predstvalja Fontana nevinih (fr Fontaine des Innocents), što je najstarija fontana koja i dalje postoji u Parizu
  • 1560.
  • 1572.
    • 24. avgusta u 4 sata ujutru zvona na crkvi Sent Žermen la Oserus je označila početak masakra protiv protestanata, i ova noć je poznatija kao Vartolomejska noć. Masakr je trajao do 30. avgusta
  • 1582. Gregorijanski kalendar je uveden u Pariz
  • 1593.

17. vek[uredi | uredi izvor]

  • 1605. rekonstruisana zgrada gradske skupštine - Hotel de Vile
  • 1608. igrađena je galerija Luvra koja je spojila Luvr sa palatom Tileri
  • 1622. Kardinal Rišelje je postao dekan Sorbone
  • 1631.
    • 9. oktobra odlučena izgradnja ojačanog zida oko grada. Radovi su trajali do 1647. godine
  • 1635.
    • 25. maja kardinal Rišelje započinje gradnju nove kapele za Univerzitet Sorbonu, koja je završena 1642. godine
  • 1641. oformljeno je prvo stalno pozorište u Palati Rojal
  • 1643.
  • 1670. kralj je naredio rušenje gradskih zidina koje je sagradio Čarls 5. i Luj 13., i da se umesto njih izgrade bulevari sa drvoredima
  • 1680. izgrađen Francuski teatar

18. vek[uredi | uredi izvor]

Paljenje Bastilje 14. jula 1789.
  • 1702 Pariz je obuhvatao 20 četvrti, 14 predgrađa i 2 sela
  • 1706.
    • 28. avgusta osveštana crkva Palate invalida, u prisustvu kralja
  • 1715.
  • 1789. - Francuska revolucija
    • 14. jula zapaljena Bastilja
    • 5-6. oktobra - kraljevska porodica je prisilno preseljena iz Versaja u Pariz
  • 1793.
    • 22. januara Luj XIV biva pogubljen giljotinom, na trgu Konkord

19. vek[uredi | uredi izvor]

Pariz, fotografija iz 1865.
  • 1801. - broj stanovnika: 548.000
    • 12. marta - Napoleon naređuje izgradnju tri groblja izvan tadašnjeg Pariza: Monmatr na severu, Per la Šez na istoku i Monparnans na jugu
  • 1814.
    • 30. marta - Bitka za Pariz, između Rusije, Austrije i Pruske na jednoj strani i Francuske na drugoj
    • 31. marta ruski car Aleksandar I i Vilhelm I ulaze u Pariz na čelu svoje vojske
    • 6. aprila - abdikcija Napoleona. Francuski Senat na presto dovodi Luja XVIII
  • 1815.
    • 19. marta Luj napušta Pariz a na presto se vraća Napoleon
  • 1853.
    • 29. juna Napoleon je sa Osmanom izneo detaljan plan rekonstrukcije centralnog Pariza. Osmanova rekonstrukcija Pariza je veoma značajan događaj koji će Pariz učiniti jednim od najlepših gradova sveta
  • 1887. počinje konstrukcija Ajfelovog tornja. Konstrukcija je imala žestoke kritike od vodećih pariskih umetnika i pisaca
  • 1889.
    • 2. aprila završena je gradnja Ajfelovog tornja. Gosti su prvo morali na vrh da se penju stepenicama, pošto je lift završen tek u maju
  • 1895. otvorena prva robna kuća Galerija Lafajet
  • 1896. ruski car Nikolaj II postavio je kament temeljac za most Aleksandra III

20. vek[uredi | uredi izvor]

Pariz, defile oslobodioca 1944. godine.
  • 1900.
    • 14. aprila otvorena Svetska izložba, uključujući Granda Palatu i Palatu Petit kao i most Aleksandra III. Do kraja izlože 20. novembra izložbu je posetilo oko 50 miliona posetilaca
    • 14. maja počele Olimpijske igre, druge održane u Parizu
  • 1901. Broj stanovnika: 2.715.000
  • 1906. Borj stanovnika: 2.722.731
  • 1909.
  • 1919.
    • 8. februara pokrenuta prva komercijalna avio linija na svetu, izmeđi Pariza i Londona
    • 16. oktobra oseštana crkva Sakre ker
  • 1921. Broj stanovnika:2.906.472
  • 1939.
    • 31. avgusta iz pariza su evakuisana sva deca
    • 2. septembra objavljen rat Nemačkoj
  • 1940.
    • 3. juna Nemci su po prvi pu bombardovali Pariz. 254 osoba je ubijeno i 652 povređeno
    • 14. juna Nemci su ušli u Pariz
  • 1944.
    • 25. avgusta nemački general Šltic odbija Hitlerovo naređenje da uništi Pariske muzeje. Uveče predaje grad generalu Lekrelku
    • 26. avgusta general Šarl de Gol oko tri sata dolazi do Trijumfalne kapije i silazi Jelisejskim poljima do Trga Konkorda, praćen ovacijama mase koja se okupila
  • 1946. Broj stanovnika: 2.725.374
  • 1963. mnoge zgrade kao što je Notr Dam su promenile boju iz tamnosive u belu nakon generalnog čišćenja
  • 1968. Broj stanovnika: 2.590.771
    • 3. maja eskaliraju studentske demonsrtacije na Sorboni
    • 6. maja posle velikog sukoba sa policijom ostaje preko 800 povređenih
    • 20. generalni štrajk paralizuje grad
  • 1973.
  • 1977.
  • 1981.
    • 10. maja izabran prvi socijalistički predsednik pete republike Fransoa Miteran
  • 1982.
    • 7. februara korzikanska teroristička grupa postavlja 17 bombi širom Pariza
    • 22. februara - auto bomba ubija jednog a ranjava 63 Parižana. Sirijska tajna služba osumnjičena za napad
  • 1988.
    • 6. marta Miteran otvara Piramidu u Luvru, kao jedan od prvih velikih projekata u Parizu
  • 1990. Broj stanovnika: 2.152.423.
  • 1998. u Parizu se održava Svetsko prvenstvo u fudbalu

21. vek[uredi | uredi izvor]

  • 2000. po prvi put se na Ajfelovom tornju pale ukrasne svetiljke označavajući početak novog milenijuma
  • 2009. Broj stanovnika: 2.234.105
  • 2015.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Dictionnaire Historique de Paris. str. 606.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]