Crkva Arhangela Mihaila (Čamzinka)
Crkva Arhangela Mihaila (Čamzinka) | |
---|---|
Cerkovь Mihaila Arhangela | |
Osnovne informacije | |
Lokacija | Republikanskaja 14, Čamzinka |
Koordinate | 54° 24′ 35″ S; 45° 46′ 58″ I / 54.409754° S; 45.782771° I |
Religija | pravoslavlje |
Jurisdikcija | Ruska pravoslavna crkva |
Eparhija | Ardatovska eparhija |
Grad | Čamzinka |
Država | Rusija |
Arhitektonski opis | |
Tip arhitekture | crkva |
Osnivanje | 1998. |
Objekat je proglašen za kulturnog nasleđa, kao spomenik istorije i kulture od regionalnog značaja.[1] |
Crkva Arhangela Mihaila je delujuća pravoslavna crkva podignuta 1988. godine u centru sela Čamzinka (ranije je u selu postojala istoimena crkva brvnara, koja je uništena u sovjetsko vreme). Hram pripada Ardatovskoj eparhiji Ruske pravoslavne crkve.[2]
Položaj i status[uredi | uredi izvor]
Crkva Arhangela Mihaila se nalazi na desnoj obali reke Tala u centru sela Čazminka u nizu istorijskih i modernih građevina.
Pripada administrativnom centru Čamzinskog okruga u sastavu Mordovije, ili zvanično Republike Mordovije (rus. Respublika Mordoviя, mokš. i erz. Mordoviя Respublikasь), ponegde nazvana Mordova i Mordvinija, u konstitutivnom subjektu Ruske Federacije sa statusom autonomne republike na prostoru povolške Rusije.
Pre oktobarske revolucije, selo je pripadalo Korževskoj volosti Karsunskog okruga Simbirske pokrajine. U spiskovima naseljenih mesta 1863. i 1913. godine navodi se kao selo sa više od 100 domaćinstava. Stanovništvo u selu je pretežno rusko.[1]
Hram kao deo Mordovske mitropolije, pripada Ardatovskoj eparhiji Ruske pravoslavne crkve, u čijem u sastavu je Ardatovski, Atjaševski Boljšebereznikovski Boljšegnatovski, Dubjonski i Čamzinski rejon. Republike Mordovije.
Objekat je proglašen za kulturnog nasleđa, kao spomenik istorije i kulture od regionalnog značaja.[1]
Naziv[uredi | uredi izvor]
Crkva je nazvana po Arhangelu Mihailu (hebr. מיכאל Mikha'el — „ko je kao Bog?“; arap. ميخائيل Mihail; grč. Μιχαήλ; lat. Michael) čije ime nosi crkva u Čamzinki je arhangel, princ anđela, u jevrejskoj, hrišćanskoj i islamskoj tradiciji. Smatra se zapovednikom nebeske vojske. Pominje se u Starom zavetu. Za Jevreje, arhanđel Mihailo je zaštitnik Izraela i sinagoge. Hrišćanstvo ga smatra zaštitnikom Saborne crkve i prvim od sedam arhanđela, kao i pobednika Lucifera i Satane. Zbog toga se u umetnosti uvek predstavlja u rimskom oklopu sa podignutim mačem ili kopljem kako preti nekom demonu ili zmaju. On se smatra čuvarem vere pravoslavne i borcem protiv jeresi.[3]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Prvi drveni hram izgradili su parohijani Čamzinke 1879. godine, i u njoj Časnu trpezu osveštali u ime Arhangela Mihaila Božijeg.
Crkva je posedovala jednu desetinu vlastelinstva i 33 desetine oranice.
Sveštenstvo su činili sveštenik i psalmopojac koji su živeli porti hrama u javnim kućama na crkvenom zemljištu. Sveštenstvu je isplaćivana plata iz blagajne: svešteniku 300 rubalja, psalmopojcu 100 rubalja.
Od 1898. godine pri crkvi je postojala parohijska škola, koja je imala za tu namenu posebnu zgradu.
Hram je u prvoj polovini 20. veka odnosno u sovjetsko vreme devastiran jer je zgrada hrama korišćena kao mehanička radionica državne farme.[1]
Nakon osnivanja Saranske eparhije u selu Čamzinka, podignuta je nova kamena crkva, izgrađena za kratko vreme. Crkva je podignuta na novom mestu, a na mestu porušene stare crkve podignut je krst. Novosagrađenu crkvu je 1998. godine osveštao episkop saransko-mordovski Varsonofije (Sudakov) u ime Arhangela Mihaila, kao i njegovog porušenog prethodnika.
Crkva poseduje biblioteku pravoslavne književnosti i nedeljnu školu „Sunčev zrak“. Trenutno je iguman crkve protojerej Vitalij Kuzjanov.
Arhitektura[uredi | uredi izvor]
Hram je kvadratne osnove sa apsidom, nedostaju trpezarija i zvonik. Hram iznutra bez oslonaca, očigledno, bio je prekriven osmougaonim zatvorenim svodom. Hram ima tri identične fasade, ukrašene ukrasnim detaljima u pseudoruskom stilu. Svi dekorativni detalji na fasadama su od cigle. Uglovi apside su takođe završeni pilastrima. Crkva je iznutra omalterisana. Duž vrha zidova četvorougla prolazi štukaturski profilisani venac. U apsidi i iznad ulaza nalaze se pravougaone ploče., a metalne šipke su ubačene u prozore.[1]
Glavne dimenzije hrama: 16 h 10,5 m. Tavanica hrama nije sačuvana, apsida je dozidana, a na pojedinim mestima površinski sloj opeke je uništen.[1]
Karakteristika ovog hrama je odsustvo trpezarije i iz zvonika. Priroda dekorativne dekoracije omogućava da se izgradnju crkve datira na početak 20. veka.[1]
Obnova crkve[uredi | uredi izvor]
Krajem 2010-ih započeti su obimni radovi na popravci unutrašnjeg uređenja crkve Arhangela Mihaila, koja je trajala nekoliko godina.
Radove na restauraciji vodio je nastojatelj parohije protojerej Vitalij Kuzjanov.[4] Po završenoj obnovi preobraženi hram postao je ukras Čamzinskog okruga i cele Ardatovske eparhije.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g d đ e „Cerkovь Mihaila Arhangela v Čamzinke”. ruskontur.com (na jeziku: ruski). Pristupljeno 2022-04-29.
- ^ „Cerkovь Arhangela Mihaila”. yandex.ru. Pristupljeno 2022-04-15.
- ^ „Dan Svetog Arhangela Mihaila i ono što (ne) znamo o njemu”. novasvest.com. Pristupljeno 2022-04-16.
- ^ „V Čamzinke (Mordoviя) rekonstruiruюt hram Arhangela Mihaila”. vestnik-rm.ru. Pristupljeno 2022-04-15.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Baženov N. „Statistički opis katedrala, manastira, parohijskih i kućnih crkava Simbirske eparhije prema podacima iz 1900. godine“, Dodatak Simbirske Eparhijske Vedomosti za 1903. godinu, Simbirsk.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- „Čamzinka. Cerkovь Mihaila Arhangela.”. «Soborы». (jezik: ruski)
- „V Čamzinke (Mordoviя) rekonstruiruюt hram Arhangela Mihaila”.(jezik: ruski)