Crkva Preobraženja u Krivaji (Šabac)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Preobraženja u Krivaji
Crkva Preobraženja Gospodnjeg
Opšte informacije
MestoKrivaja
OpštinaŠabac
Država Srbija
Vreme nastanka15. vek
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od velikog značaja
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
www.vaza.co.rs

Crkva Preobraženja u Krivaji, mestu na teritoriji grada Šapca, nalazi se na spisku nepokretnih kulturnih dobara, kao spomenik kulture od velikog značaja.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

U ataru sela Krivaja, u podnožju planine Cera, podignuta je crkva Preobraženja, koja je do početka 18. veka bila crkva manastira Krivaje, poznatog kao Krivojnik i Dobrinje u izvorima iz 16. veka. Svoj današnji izgled crkva dobija 1790. godine kada se vrše obimni radovi na njoj zahvaljujući ktitorstvu viđenih ljudi ovog kraja, između kojih se izdvaja oberknez Ranko Lazarević, zajedno sa još trojicom uglednih domaćina i igumanima manastira Radovašnice, Kaone, Čokešine i Petkovice. Kao glavni majstor angažovan je Mihailo Petrović, koji se potpisao na časnoj trpezi.[2]

Opis[uredi | uredi izvor]

Crkva ima trikonhalnu osnovu sa prostranom oltarskom apsidom, pripratom i karakterističnim polukružnim drvenim tremom na zapadnoj strani koji je naknadno pridodat. Tri kupole dominiraju spolja: centralna i dve bočne koje se nalaze iznad pevničkih apsida. Spoljašnji zidovi su jednostano malterisani, bez ukrasa, okrečeni u belo. Pored drvenog trema, koji je neosporno remek delo narodnog neimara, pažnju privlače i dva portala na zapadnoj strani građevine (jedan koji vodi u trem a drugi u glavnu građevinu), delo istih majstora koji su trem realizovali. Fasade su jednostavne, okrečene, bez dekorativne plastike. Slikanu dekoraciju je izvela grupa slikara oko Hadži Ruvima i Petra Molera.

U toku 1978. godine obavljeni su konzervatorski radovi na krovu, fasadama i tremu crkve kao i uređenje porte.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Spomenik kulture
  2. ^ „Crkva Preobraženja, Krivaja”. Arhivirano iz originala 22. 10. 2013. g. Pristupljeno 21. 10. 2013. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]