Pređi na sadržaj

Studia Ruthenica

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Studia Ruthenica
Studia Ruthenica, 2018. godina
Tipnaučno-stručni časopis
FormatB5
VlasnikDruštvo za rusinski jezik i književnost, Novi Sad
IzdavačDruštvo za rusinski jezik i književnost, Novi Sad
Glavni urednikprof. dr Julijan Ramač
Osnivanje1975.
Jezikrusinski sa rezimeima na srpskom i engleskom jeziku
SedišteĆirpanova 27, Novi Sad
ISSN0354-8058
Veb-sajtStudia Ruthenica

Studia Ruthenica je naučno-stručni časopis (godišnjak) koji izdaje Društvo za rusinski jezik, književnost i kulturu sa sedištem u Novom Sadu. Časopis je pokrenut 1975. godine, pod prvobitnim naslovom: Tvorčosc, a počevši od dvobroja 14-15 (1988-1989) izlazi pod novim naslovom: Studia Ruthenica. U časopisu se objavljuju naučni radovi i stručni prilozi iz oblasti rusinistike, sa težištem na temama iz oblasti proučavanja rusinskog jezika i književnosti, uključujući i širi spektar tema iz oblasti proučavanja rusinske i šire istočnoslovenske kulturno-istorijske baštine na prostorima Srbije i bivše Jugoslavije.[1]

Časopis Studia Ruthenica ne treba mešati sa srodnim rusinskim, takođe novosadskim časopisom Rusinistični studiï, koji je pokrenut 2017. godine, a čiji je engleski podnaslov (Ruthenian Studies) identičan sa značenjem latinskog izraza Studia Ruthenica.[2]

O časopisu[uredi | uredi izvor]

Tvorčosc, br. 1 (1975)

Časopis je naučno-stručni i izlazi jednom godišnje na rusinskom jeziku sa sažecima na srpskom i engleskom jeziku. Bavi se temama iz književnosti i kulture. Društvo izdaje svoj godišnjak u kojem se objavljuju prilozi saradnika koji razrađuju pitanja jezika, književnosti i kulture kao i napisi iz etnologije, etnografije, etnomuzikologije i drugi, a vezani su za jezički i duhovni identitet Rusina. Objavljuju se i informacije iz domena statutarne delatnosti Društva.[1]

Studia Ruthenica je kategorisan časopis od strane Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije u 2016. godini.[3]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Društvo za rusinski jezik, književnost i kulturu osnovano je 4. decembra 1970. godine u Novom Sadu, pod prvobitnim nazivom: Društvo za rusinski jezik i književnost (rsn. Дружтво за руски язик и литературу). Počevši od 1975. godine, društvo je počelo da izdaje godišnjak pod naslovom Tvorčosc (što znači stvaralaštvo). Pod tim naslovom je objavljeno prvih 13 brojeva (1975-1987). Počevši od dvobroja 14-15 (1988-1989) godišnjak je promenio naziv, usvojivši latinski naslov: Studia Ruthenica, sa naknadno dodatim (1993) rusinskim podnaslovom: zbornїk robotoh (što znači: zbornik radova).[1]

Promena naziva je izvršena nedugo nakon naučnog skupa posvećenog stvaralaštvu Mihajla Kovača, koji je održan 12. aprila 1989. godine u Novom Sadu. Tim povodom, za novog glavnog i odgovornog urednika postavljen je prof. dr Julijan Tamaš. U prvom broju časopisa Studia Ruthenica, uredništvo je promenu naziva obrazložilo na sledeći način:[4]

U vяzi zoz tim i prehod "Tvorčosci" na starosc lюdzoh zoz Katedri za ruski яzik i literaturu Filozofskogo fakulteta, čiйo trinac čisla ostanю švetli zarodok ruskeй filologiї. Tot dvoročnїk menя nazvu do Studia Ruthenica, pre legčeйše i precizneйše medzinarodne prepoznavane problematiki яku budze tretirovac na svoїh bokox, ne odrekaюci še švetlogo šlїdu "Tvorčosci".

Iako je promenu naziva pokušalo da obrazloži navodnim lakšim i preciznijim međunarodnim prepoznavanjem tematike koja će biti tretirana na stranicama ovog časopisa, uredništvo je propustilo da pruži odgovore na pitanja, zbog čega je umesto međunarodno priznatog naziva za Rusine (engl. Rusyns) odabrana arhaična latinska rutenska odrednica, koja je tokom istorije bila predmet brojnih zloupotreba u anti-rusinskoj literaturi, i na koji će način upravo taj termin, koji se u svetskoj nauci upotrebljava za egzonimsko označavanje znatno šireg istočnoslovenskog korpusa, doprineti "lakšem i preciznijem" međunarodnom prepoznavanju ovog časopisa, koji je posvećen prvenstveno Rusinima i njihovoj istorijskoj i kulturnoj baštini. Tokom narednih godina, tadašnji glavni i odgovorni urednik (Julijan Tamaš) za čijeg je mandata izvršeno preimenovanje časopisa, otvoreno se izjasnio za uključivanje rusinskog naroda u širi ukrajinski nacionalni korpus.[5][6][7]

Periodičnost izlaženja[uredi | uredi izvor]

Zbornik radova Studia Ruthenica izlazi jednom godišnje, a radovi se objavljuju na rusinskom jeziku sa rezimeima na srpskom i engleskom jeziku.[8]

Tipovi radova[uredi | uredi izvor]

  • Originalni istraživački radovi koji nisu prethodno publikovani;
  • Predavanja i/ili individualni radovi predstavljeni na stručnim skupovima, okruglim stolovima, lingvističkim danima koji nisu publikovani u drugim časopisima i zbornicima radova;
  • Recenzije knjiga i monografskih izdanja i informacije iz domena statutarne i programske delatnosti Društva.

Uredništvo i autori[uredi | uredi izvor]

Glavni i odgovorni urednici[uredi | uredi izvor]

  • Đura Varga (rsn. Дюра Варґа), br. 1 - br. 5;[9]
  • Đura Laćak (rsn. Дюра Латяк), br. 6 - br. 7;
  • Gavril Kolesar (rsn. Гавриїл Колєсар), br. 8 - br. 10;
  • Irina Hardi Kovačević (rsn. Ирина Гарди Ковачевич), br. 11 - br. 12;
  • Janko Rac (rsn. Янко Рац), br. 13;

Sadašnji glavni i odgovorni urednik (od 2015):

  • prof. dr Julijan Ramač (rsn. Юлиян Рамач)

Članovi uredništva[uredi | uredi izvor]

  • dr Aleksander D. Duličenko (Александер Д. Дуличенко)
  • mr Helena Međeši (Гелена Медєши)
  • mr Ksenija Segedi (Ксения Сеґеди)
  • dr Oksana Timko Ditko (Оксана Тимко Дїтко)
  • msr. Senka Bečik (Сенка Бенчик)
  • dr Mihajlo Fejsa (Михайло Фейса).

Autori priloga[uredi | uredi izvor]

Za časopis pišu stručnjaci iz oblasti rusinskog jezika, književnosti i kulture iz zemlje, regiona, Evrope i sveta (Hrvatska,Mađarska, Slovačka, Poljska, Estonija, Kanada, SAD, Japan itd).[1]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Promocija časopisa Studia Ruthenica

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g „Studia Ruthenica”. Društvo za rusinski jezik, književnost i kulturu. Pristupljeno 22. 10. 2018. 
  2. ^ Rusinistični studiï (Ruthenian Studies)
  3. ^ „Kategorizacija naučnih časopisa za 2016. godinu” (PDF). MNTR. Pristupljeno 22. 10. 2018. 
  4. ^ Studia Ruthenica, 1 (1989) / 14-15 (1988-1989): Redakciя
  5. ^ Tamaš 2004, str. 306-309.
  6. ^ Mihajlo Fejsa (2007): Odgovor na repliku kolege Tamaša
  7. ^ Tamaš 2017.
  8. ^ Studia ruthenica : zbornїk robotoh / glavni i odvičatelьni redaktor Irina Papuga. - Rok. 14/15 (1988/1989), vыp. 14/15- . - Novi Sad : Družtvo za ruski яzik i literaturu, 1988/1989- . - 24 cm. - Godišnje. - Glavni redaktor od 2015. Юliяn Ramač. - Izdavač od 2003? Društvo za rusinski jezik, literaturu i kulturu. - Štamparija od 2017? FB print, Novi Sad. - Br. 14/15 (1988/1989) posvećen književnom delu Mihaila Kovača. - Je nastavak: Tvorčosc = ISSN 0351-9333
  9. ^ Dюra Varґa – perši redaktor

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]