Egipatska mitologija

С Википедије, слободне енциклопедије
Ljudi dolaze Ozirisu, Knjiga mrtvih

Egipatska mitologija se zasniva na totemizmu - verovanju u svete životinje.[1] Karakterišu je božanstva s ljudskim telom i glavom životinje, s tim da postoje izuzeci.[2] Jedna od glavnih delova religije drevnog Egipta je verovanje u zagrobni život, o čemu svedoči velik broj pronađenih grobnica, među kojima su piramide najveće, zatim velik broj mumija, statua, ali i brojna božanstva povezana sa zagrobnim životom. Većina bogova ima ank, sveti znak života.

Razdoblje Amarne[уреди | уреди извор]

Egipćani su se klanjali bogovima, poštovali ih i prinosili im žrtve. Smatrali su ih gospodarima sveta. Verovali su u hiljade bogova. Tako je bilo uvek, osim tokom razdoblja Amarne. Po naredbi faraona Ehnatona, hramovi su zatvoreni, a izgrađen je novi grad - Amarna. U Amarni su poštovali Atona - Sunčev disk. Prikazima starih bogova uništavana su lica. Za vreme invazija Grka, Thoth je povezivan sa Hermesom. Tokom vladavine Rimljana, uvedeno je hrišćanstvo, te su hramovi zatvoreni. Izdata je naredba da se zabrani poštovanje poganskih bogova.

Mitovi o stvaranju[уреди | уреди извор]

Egipatsko poimanje svemira s Gebom, Nut i Šuom

Prema egipatskoj mitologiji, prvobitno je postojao okean Nun, koji se spominje kao i bog. Iz njega je izronio brežuljak. Postoje 3 mita o nastanku bogova iz Nuna. Prvi potiče iz Heliopolisa, Grada Sunca, te govori da je na početku iz Nuna rođen bog Sunca. Izvorni mit kaže da je to Atum, ali je posle u mitu spominjan Ra. U Novom kraljevstvu, mit govori da je Amon-Ra bog Sunca. Bog Sunca je ispljunuo Šua i Tefnut, blizance, a iz njegovog oka je nastala Hator.[3] Drugi mit dolazi iz Memfisa, gde se verovalo da je stvoritelj svega i Atumov otac Ptah, bog umetnika. Treći mit, iz Hermopolisa, kaže da je na početku postojao i okean Nun, i bog Nun. Bog Nun imao je ženu Naunet, a oboje su bili vodene sile. Uz njih su bili još neki bogovi, a važniji su Amon i Amaunet. Amon u ovom mitu nije Sunce, već život.

Izgled svemira[уреди | уреди извор]

Putovanje Atona, Sunčevog diska, za vreme Ehnatona

Egipćani su verovali da svemir čine bogovi koji su personifikacije elemenata prirode. Geb je zemlja, on leži dolje. Na njemu je Šu, vazduh, koji razdvaja Geba od Nut, neba. Nutino telo je nebo, a njime se kreću Sunce, Mesec i zvezde. Okean Nun je oko Geba te predstavlja sva mora, a nalazi se i na nebu pa je nebo plavo. Većina drugih bogova živi na nebu, dok Oziris sa mrtvima živi u podzemlju - Duat. Reka Nil je sveta reka, a njen bog je Hapy, personifikacija vode i obilja. Set je vladar pustinja koje okružuju dolinu Nila.

Zagrobni život[уреди | уреди извор]

Egipćani su verovali u život posle smrti. To verovanje potiče iz sage o Izidi i Ozirisu. Oni su vladali Egiptom na početku. Njihov brat Set bio je ljubomoran na njih, pa je skovao urotu. Postoje tri verzije mita o tome kako se Set rešio Ozirisa - prva kaže da se pretvorio u krokodila, druga da se pretvorio u vodenog konja, a treća, Plutarhova verzija, kaže da je Oziris žrtva urote. Set je ubio Ozirisa, i nastala je smrt. Anubis i Izida su ipak oživeli Ozirisa, koji je postao vladar carstva mrtvih. Kad bi čovek umro, njegova duša bi došla u podzemlje - Duat, gde bi mu se sudilo. Duši bi postavili mnoga pitanja i naveli grehove. Anubis bi stajao kraj vage i motrio srce i pero koje simbolizuje Maat, boginju pravde i istine. Ako bi duša prošla, Tot bi to zabeležio, a Horus bi dušu odveo Ozirisu, do kojeg su stajale Izida i Neftis. Pokojnik bi uživao u pogrebnom životu, a mogao se pridružiti posadi Ra, koji je svakog dana putovao nebom donoseći ljudima svetlost i toplotu. Postojale su posebne Knjige mrtvih i čarolije koje su sveštenici čitali pri izvođenju obreda. Pokojnika bi mumifikovali i položili u grobnicu.

Povezivanje s grčkom mitologijom[уреди | уреди извор]

Grčka i egipatska mitologija imaju mnogo zajedničkog. Na primer, Nun je po Grcima bio Pont ili Okean, bog mora. Amon, egipatski kralj bogova tokom Novog kraljevstva, Grcima je bio Zevs. Neitin grčki pandan je Atina. Grci su smatrali da su Tot i Anubis jednaki Hermesu, pa je nastao Hermanubis. Oziris je izjednačen s Dionisom, a Set s Tifonom. Hator je Grcima nimfa Io, a Izida Demetra. Grcima su, doduše, bogovi životinjskih glava bili bizarni i neobični, ali su neke prihvatili.

Važniji egipatski bogovi[уреди | уреди извор]

Velika sfinga u Gizi
Ank, sveti krst života
  • Nun - okean prema heliopoliskom mitu, bog prema hermopoliskom mitu.
  • Ra - bog Sunca, ima glavu orla, u Starom i Srednjem kraljevstvu kralj bogova.
  • Amon - boga Tebe, staroga grada.
  • Amunet - prva Amonova žena, nastala iz Nuna.
  • Mut - boginja majčinstva, druga Amonova žena.
  • Khonsu - bog Meseca, zajedno sa svojim roditeljima Amonom i Mut zaštitnik Tebe.
  • Hepri - bog jutarnjeg Sunca.
  • Atum - bog zalazećeg Sunca, ovnova glava, spoj s Raom (Ra-Atum).
  • Šu - bog vazduha.
  • Tefnut - boginja vode, kiše i vlage, lavlja glava.
  • Hathor - boginja-krava, „oko boga Ra”, zaštitnica mrtvih.
  • Geb - bog Zemlje i vegetacije.
  • Nut - boginja neba, majka zvezda i bogova.
  • Oziris - potomak Nut i Geba, njihov najstariji sin, bog plodnosti.
  • Izida - boginja ljubavi, braka i života, Ozirisova žena.
  • Set - bog glave vuka, vladar pustinja.
  • Neftis - boginja noći i grobnica, Setova žena, Ozirisova ljubavnica.
  • Anubis - bog-šakal, prvobitno kralj podzemlja, nezakoniti Ozirisov sin.
  • Horus - bog-soko, postoje dva Horusa - soko i bog ljudskog tela i sokolove glave.
  • Četiri Horusova sina - četiri boga, štite kanope i mumije, pomažu im moćne božice.
  • Thoth - bog-ibis, zaštitnik pisara, bog Meseca.
  • Sekmet - boginja-lavica, ratnica, okrutna i osvetoljubiva.
  • Sešat - boginja pisanja, mudrosti i nauke, zapisničarka bogova.
  • Neit - boginja rata, drevna severna boginja, vlada lukom i strelom, „Majka Bogova”.
  • Tauret - boginja-vodeni konj, zaštitnica dece i trudnica.
  • Hapy - bog Nila i vode, daje plodnost Zemlji, važniji seljacima od samog Ra.
  • Maat - boginja istine, pravde i svemirskog reda, smatrana faraonovom sestrom, nadgledava rad celog svemira.
  • Sobek - bog-krokodil, bog plodnosti, skriven u močvari.
  • Selket - boginja škorpiona i lečenja, zaštitnica mumija i faraona.
  • Bes - bog veselja i plesa, mala nakaza, čudni patuljak, pratitelj Tavaret.
  • Ptah - bog umetnosti, prema memfiskoj mitologiji, stvoritelj neba i Zemlje, Atumov otac.
  • Hnum - bog-ovan, lončar, stvorio je ljude na svom lončarskom kolu.
  • Min - bog plodnosti muškaraca i erekcije, „Bik svoje majke”.
  • Huh - bog nebeske večnosti i beskonačnosti, jedan od stvoritelja sveta, uz Nuna i Amona.
  • Kek - bog tame, stvoritelj svemira.
  • Apop - kobra, dete Neit, neprijateljica Ra.
  • Amut - čudovište od više delova, proždire srce grešnika.
  • Vadžet - Atumovo oko, zmija i zaštitnica faraona.
  • Sfinga - čudovište ljudske glave i lavljeg tela, premda može imati glavu ovna, poznata je Velika sfinga u Gizi.
  • Feniks - sveta čarobna dvopolna ptica, spominje se i u Kini.
  • Heket - boginja-žaba, znak života i plodnosti.
  • Meretseger - boginja-kobra, zaštitnica Doline kraljeva u Tebi.

Vidi još[уреди | уреди извор]

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ Anthes in Kramer 1961, pp. 29–30
  2. ^ Morenz 1973, стр. 81–84
  3. ^ Vischak, Deborah, "Hathor", in Redford 2001, vol. II, pp.82–85

Literatura[уреди | уреди извор]

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]