Janjina (okrug)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Okrug Janjina
Περιφερειακή ενότητα Ιωαννίνων
Položaj
Država Grčka
PeriferijaEpir
Admin. centarJanjina
Površina4.990 km2
Stanovništvo2011.
 — broj st.167.901
 — gustina st.33,65 st./km2
 — ISO 3166-2GR-33
Poštanski broj44x xx, 45x xx
Registarske tabliceIN
Oblasna oznaka265x0
Broj opština8
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Okrug Janjina (grč. Περιφερειακή ενότητα Ιωαννίνων) je okrug u periferiji Epir i istoimenoj istorijskoj pokrajini Epir u severozapadnoj Grčkoj. Upravno središte okruga je istoimeni grad Janjina.

Okrug Janjina je uspostavljen 2011. godine na mestu nekadašnje prefekture, koja je imala isti naziv, obuhvat i granice.

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Podela okruga na 8 opština: 1 — Janjina, 2 — Severna Cumerka, 3 — Dodoni, 4 — Zica, 5 — Zagori, 6 — Konica, 7 — Mecovon, 8 — Pogoni
Predeo Zagorija na severu prefekture
Stari most preko reke Aos

Okrug Janjina je kontinentalna prefektura Grčke i jedan od najvećih. To je i razlog velikog broja suseda datog okruga. Severna granica okruga je deo granice Grčke prema Albaniji. Sa zapada se Janjinski okrug graniči sa okrugom Tesprotija, na jugu sa okruzima Preveza i Arta, na istoku sa okruzima Trikala i Grevena i na severoistoku sa okrugom Kastorija.

Najveći deo okruga Janjina je planinski i uključuje nekoliko važnih planina u okviru lanca PindaGramos i Timfi na severoistoku, Lakios na istoku, Herovuni na jugoistoku. Najviši vrhovi su blizu 2.500 m nadmorske visine. Severnije planine u okrugu su šumovite i turističke privlačne, posebno deo poznat kao Zagorija. Severni deo je i bogatiji tokovima i tu se nalzi i mesna najvažnija reka Aos. Središnji deo prefekture je najpogodniji za život, jer je znatno niži (400-500 m n. v.) od okolnih brda. Tu se nalazi Janjinsko jezero sa gradom Janjina. Oblast Janjine preseca savremeni put Ignjacija, iako se stara trasa puta nalazi severnije, u Albaniji.

Klima u okrugu Janjina je u najnižim delovima izmenjena varijanta sredozemne klime, u središnjem delu zbog znatne visine kontinentalna, da bi na još većim visinama prešla u planinsku.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U doba antike ova oblast je bila deo područja stare Grčke, ali izvan glavnih istorijskih tokova. U kasnijim epohama dolazi vladavina Rimljana, zatim Vizantinaca i na kraju Turaka Osmanlija. Iako su mesni Grci bili veoma aktivni tokom svih pobuna protiv Turaka, ovo područje ponovo postalo deo savremene Grčke tek 1913. godine. Posle toga došlo je do iseljavanja mesnog muslimanskog stanovništva. Drugi svetski rat i Građanski rat u Grčkoj su teško pogodili ovu oblast, pogotvo njen sever sa brojnijim zajednicama Aromuna. Prefektura je proteklih decenija bila osavremenjena, ali to nije sprečilo iseljavanje stanovništva iz njenog većeg dela, pogotovo iz planinskog područja na severu i istoku. Poslednjih godina najvažnija mesna stvar je izgradnja savremenog auto-puta Ignjacija.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema najnovijem popisu iz 2011. godine okrug Janjina je imao oko 167.901 stanovnika, od čega oko 40% živi u sedištu okruga, gradu Janjini.

Etnički sastav: Glavno stanovništvo okruga su Grci, a zvanično priznatih istorijskih manjina nema. I pored toga manja zajednica Cincara u istočnom delu (Mecovon), zajednica Roma i manja skupina novijih doseljenika.

Gustina naseljenosti je oko 35 st./km², što je značajno manje od proseka Grčke (oko 80 st./km²). Ravnica oko Janjine je mnogo bolje naseljena nego planinsko područje Pinda na istoku.

Upravna podela i naselja[uredi | uredi izvor]

Okrug Janjina se deli na 8 opština:

  1. Dodoni
  2. Zagori
  3. Zica
  4. Janjina
  5. Konica
  6. Mecovon
  7. Pogoni
  8. Severna Cumerka

Janjina je najveće naselje i jedini značajan grad (> 10.000 st.) u okrugu. Pored toga, vreni pomena su i gradići Mecovon i Konica.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Okrug Janjina je kao planinsko područje tradicionalno vezana za stočarstvo i šumarstvo. Zanati i industrija nalaze se najviše u gradu Janjini i okolini. Poslednjih godina zbog svojih brojnih prirodnih predela bez ljudskog uticaja područje je sve više privlačno za ekoturizam (Mecovon, Zagorija, Nacionalni park „Vikos-Aos"). Posebno se ističe oblast Mecovona, kao najvažnije zimsko skijaško odredište u Grčkoj.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]