Aleksa Spasić
Ovaj članak sadrži spisak literature (štampane izvore i/ili veb-sajtove) korišćene za njegovu izradu, ali njegovi izvori nisu najjasniji zato što ima premalo izvora koji su uneti u sam tekst. Molimo vas da poboljšate ovaj članak tako što ćete dodati još izvora u sam tekst (inlajn referenci). |
Aleksa Spasić | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 1831. |
Mesto rođenja | Smederevo, Kneževina Srbija |
Datum smrti | 25. oktobar 1920.88/89 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, Kraljevina SHS |
Aleksa Spasić (Smederevo, 1831 — Beograd, 25. oktobar 1920) bio je srpski ekonomista i ministar.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Bio je ministar finansija od 1883. do 1884, zastupnik ministra narodne privrede, prvi guverner Narodne banke Srbije (1884), direktor Uprave fondova, član Srpskog učenog društva i počasni član Srpske kraljevske akademije.[1]
Kao mladi službenik u srpskim poslanstvima na strani, naučio je finansijsku tehniku i prenosio znanja u Srbiju. Pisao vrlo mnogo u deceniji 1867—1876. godine. Pripadao je školi klasične ekonomije (poštovalac Dž. S. Mila i Adama Smita), izraziti liberal. Podvlačio važnost dobrih ustanova za blagostanje naroda (ustavnosti, slobode, zaštite imanja, slobodnih političkih institucija, demokratije), zatim štednje i umerenih poreza. Kritičar despotizma.
Dela[uredi | uredi izvor]
- 1867. Države i finansije
- 1868. Ustanove i narodno blago
- 1870. Banke i bankari
- 1871. Finansije i narodi
- 1874. Finansije opštinske u Francuskoj i Engleskoj
- 1875—6. Najvažnija pitanja iz političke ekonomije
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Marjanović, Gavro. Jedan pobornik klasične građanske političke ekonomije u Srbiji XIX veka : Aleksa N. Spasić. [Beograd : b. i., 1978] (Beograd : Kultura). str. 1—20.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]