Branko Mikulić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
branko mikulić
Branko Mikulić, 1988. godine
Lični podaci
Datum rođenja(1928-06-10)10. jun 1928.
Mesto rođenjaPodgrađe, kod Bugojna, Kraljevina SHS
Datum smrti12. april 1994.(1994-04-12) (65 god.)
Mesto smrtiSarajevo, Republika BiH
Profesijaekonomista
Porodica
SupružnikRajka Mikulić
Delovanje
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
predsednik
Saveznog izvršnog veća
Period15. maj 198616. mart 1989.
PrethodnikMilka Planinc
NaslednikAnte Marković

Odlikovanja
Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima Orden bratstva i jedinstva sa srebrnim vencem

Branko Mikulić (Podgrađe, kod Bugojna, 10. jun 1928Sarajevo, 12. april 1994) bio je ekonomista, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Bosne i Hercegovine.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Podgrađu kod Bugojna. Nižu gimnaziju završio je u Bugojnu. Narodnooslobodilačkom pokretu (NOP) se priključio 1943. godine.

Po struci ekonomista a po opredjeljenju politički radnik, bio je član Predsjedništva SFRJ iz SR BiH, sekretar sreskog komiteta SK u Gornjem Vakufu, Bugojnu, Livnu i Zenici, organizacioni sekretar u Bugojnu i Jajcu, član Centralnog komiteta SK BiH, predsjednik skupštine sreza Sarajevo, sekretar Izvršnog komiteta CK SK BiH, predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine SR BiH od 1967. do 1969, predsjednik CK SK BiH od 1969. do 1978, član Predsjedništva Centralnog komiteta SKJ.

Od 1982. do 1983. bio je predsednik Predsedništva SR BiH. Za člana Predsedništva SFRJ izabran je maja 1984. godine. Na toj dužnosti ostaje do maja 1986. kada je imenovan za predsednika Saveznog Izvršnog Veća. Na tu funkciju podneo je ostavku 30. decembra 1988. zbog neizglasavanja budžeta u Skupštini SFRJ. Na dužnosti je ostao do izbora novog SIV-a 14. marta 1989. na čelu sa Antom Markovićem.

Umro je 12. aprila 1994. godine u Sarajevu. Sahranjen je na katoličkom groblju Sveti Josip u Sarajevu.

Uloga u politici SR BiH[uredi | uredi izvor]

Za eru Pozderca i Mikulića vezuje se najznačajniji period razvoja SR BiH nakon Drugog svjetskog rata, zlatne godine razvoja SR BiH unutar jugoslovenske federacije i posebno uspostavljanja SR BiH kao relevantne i po svemu ravnopravne članice bivše Jugoslavije. Upravo zbog njihovih insistiranja na ubrzanom ekonomskom i privrednom jačanju republike, što je neminovno pratilo i jačanje i izgrađivanje književnih, vjerskih i kulturnih institucija i pojedinaca unutar sva tri i svih drugih naroda u SR BiH, po procjenama istoričara, Bosni su nametani fabrikovani slučajevi nacionalističkih istupa.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mikulić, Branko. Kobne godine. Sarajevo : Hrvatsko narodno vijeće BiH : Srpsko građansko vijeće - pokret za ravnopravnost u BiH : Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, 2016. str. 585—586. ISBN 978-9958-9636-1-2. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]