Zveri
| Zveri Vremenski raspon:
| |
|---|---|
| |
| primjeri predstavnika reda Carnivora | |
Naučna klasifikacija 
| |
| Domen: | Eukaryota |
| Carstvo: | Animalia |
| Tip: | Chordata |
| Klasa: | Mammalia |
| Mirored: | Ferae |
| Kladus: | Pan-Carnivora |
| Kladus: | Carnivoramorpha |
| Kladus: | Carnivoraformes |
| Red: | Carnivora Bowdich, 1821[2] |
| Podredovi | |
| Sinonimi | |
|
lista sinonima:
| |
Zveri (lat. Carnivora, [Karnivora] — „mesožderi”) je red placentalni sisara i monofiletska krunska grupa unutar kladusa Carnivoraformes.[20][21][22] Zveri su podeljene na dva podreda: mačkolike zveri (lat. Feliformia) i psolike zveri (lat. Caniformia). Stručni naziv za članove ovog reda sisara je karnivori, dok se naziv „mesožder” (koja se često koristi za članove ove grupe) ne mora odnositi na njih, već na bilo koji drugi organizam koji se hrani mesom.[23]
Etimologija naziva[uredi | uredi izvor]
| Red: | Porijeklo naziva od: | Značenje naziva: |
|---|---|---|
| Carnivora | mesožderi |
U srpskom jeziku, kao i u ostalim slovenskim jezicima, naziv ovog reda sisara vodi poreklo od staroslovenske i praslovenske reči zverь (zver), što znači divlja životinja.[24][25]
Opis[uredi | uredi izvor]
Danas na Zemlji živi oko 280 živući vrsta zveri (oko 160 vrsta psoliki zveri i oko 120 vrsta mačkoliki zveri),[26] koje se mogu pronaći na svim kontinentima sveta u svim mogućim okolišima (od hladni područja na severnom i južnom polarnom krugu do sušni pustinjski krajeva, kao što je to Sahara). U poređenju sa drugim grupama sisara, red zveri zauzima peto mesto po zastupljenosti broja živi vrsta unutar svoje grupe.
Zveri su, kao red sisara, veoma raznovrsne u pogledu fizičke veličine, od ženki male lasice (koje mogu da teže od 29 do 117 g, i dostižu dužinu od 11,4 do 20,4 cm)[27] pa do mužjaka polarnog medveda (koji možu da teže od 350 do 700 kg, i dostižu dužinu od 2,4 do 3 m)[28] i mužjaka južnog morskog slona (koji mogu da teže od 2200 do 4000 kg, i dostižu dužinu od 4,2 do 5,8 m).[29][30][31]
.jpg)
Glava, lobanja i zubi[uredi | uredi izvor]
Zubi su u većine zveri heterodontni po prirodi (tj. različitih su oblika, kao u većine sisara), oštri i šinjasti, i služe za ubijanje plena. Međutim, neke vrste i grupe zveri nemaju heterodontne zube kao na primjer:
- kod hijenskog vuka su zubi veoma smanjeni, a zubi na delu obraza su specijalizovani za ishranu baziranu na insektima;
- kod perajara su zubi homodontni (tj. istog su oblika), jer su prilagođeni hvatanju riba (neki vrsta perajara uopšte ne poseduju zube na delu obraza).[32]
Očnjaci kod zveri su uglavnom dugi i debeli, konusnog su oblika, veoma su uočljivi i otporni su jako na pritisak. Sve vrste kopneni zveri poseduju po tri para sekutića u gornjem i donjem redu zuba, sem morske vidre koja posjeduje dva para sjekutića u donjem redu zuba.[32][33] Kutnjaci su bunodontnog tipa sa oštrim grbicama, i služe za kidanje i mlevenje mesa. Treći par kutnjaka u vilicama zveri nije prisutan. Prvi donji kutnjaci (m1) i četvrti gornji pretkutnjaci (P4) su modifikovani u takozvane karnasalne zube (tj. zube derače),[34] koji imaju krunice u obliku noža i njih koriste da bi kidali meso, pa čak i da bi sekli hrskavicu i kost.[35] Kod medveda i rakuna su ovi zubi sekundarno redukovani.[32]
Čula kod zveri su dobro razvijena, posebno vid, sluh i miris, što ukazuje na svestranost njihovog lova.[36] Lobanje kod zveri su jače građe sa jakom jagodičnim (zigomatskim) lukom.[32] Vilice kod zveri su snažne. Sagitalna kresta je često prisutna na lobanjama zveri i ponekad se može lako uočiti kod vrsta gdje je prisutan polni dimorfizam, kao na primjer morski lav i foke krznaši. Kod neki vrsta mali zveri je ova kresta veoma redukovana.[32] Neurokranijum je uvećan, a čeona kost je pozicionirana ispred. U većine zveri su oči postavite ispred lica, omogućavajući im binokularni vid. Psolike zveri imaju dugu njušku i u ustima imaju mnogo zuba, dok mačkolike zveri imaju kratku njušku i malo zuba u ustima.
Ostatak tela[uredi | uredi izvor]
_(18196793515).jpg)
Većina zveri su brze, okretne i jake životinje. Sve vrste poseduju po četiri mišićave noge sa po pet prstiju na prednjim šapama i po četiri prsta na zadnjim šapama. Kod kopneni zveri šape poseduju meke jastučiće i oštre, kukasto povijene kandže.[35] Kopnene zveri se mogu kretati plantigradno (medvedi, rakuni, mungosi, kune, američki tvorovi i viveridi) ili digitigradno (psi, mačke i hijene).[36]
Kod perajara su noge modifikovane u peraje, te se za razliku od drugi morski sisara kao što su to kitovi i morske krave koji se kroz vodu kreću pomoću svog repa, oni se kreću sa svojim perajama (prave foke koriste zadnje peraje, ušate foke prednje, a morževi sve četiri). Ovaj način kretanja kod perajara je rezultovao da oni imaju kratak rep i hidrodinamičnu građu tela.
Pored perajara, i druge grupe zveri poseduju svoj prepoznatljiv izglede. Psi su uglavnom sisari prilagođeni trčanju, imaju vitku građu tela i često se oslanjaju na svoje zube kako bi uhvatili svoj plen. Medvedi su mnogo veći od pasa i oni se oslanjaju na svoju fizičku snagu da bi došli do hrane. Mačke, u poređenju sa psima i medvedima, mogu da uvlače svoje kandže i takođe poseduju prednje noge koje su mnogo duže i jače od zadnjih nogu, kako bi sa njima svladale svoj plen. Hijene po svom izgledu nalikuju psima i imaju nagnuta leđa, jer su im prednje noge duže od zadnjih. Crvena panda i rakuni po svom izgledu nalikuju na medvede, ali su zato mnogo manji od njih i imaju dug rep. Druge male zveri (kune, američki tvorovi, mungosi, madagaskarski mungosi, viveridi, afrička palmina cibetka i azijski linsanzi) su građene slično kao izumrli sisari iz parafiletske porodice Miacidae, iako neke vrste i grupe poseduju robusnu građu tela (žderavac i jazavci).[33]
Zavisno od staništa u kome žive, dužina i gustina krzna kod zveri varira. Kod vrsta koje žive na područjima sa toplom klimom, krzno je često kratko i retko. Suprotno tome, kod vrsta koje žive na područjima sa hladnom klimom krzno je dugo, gusto i često masno zbog masne supstance koja im omogućava da zadrže telesnu temperaturu. Boja krzna kod zveri varira i često uključuje crnu, belu, narandžastu, žutu i crvenu boju, kao i mnoge nijanse sive i smeđe boje. Na krznu kod zveri su prisutne i razni uzorci: prugasti, pegavi, prstenasti, umrljani ili podebljane šare. Takođe, postoji i povezanost između staništa u kome vrsta živi i uzorka i boje krzna, kao što su na primer, mrlje ili prstenasti uzorci kod vrsta koje obitavaju u šumovitom okruženju.[33] Neke vrste zveri su polimorfne vrste, tj. da unutar populacije neke vrste postoje individue sa drugačijom bojom krzna od ostatka populacije (kao na primer vuk). Neke vrste zveri u toku godine menjaju boju, dužinu i gustinu krzna, kao što su to velika lasica i polarna lisica. Ove vrste u toku leta imaju smeđe i retko krzno, a u toku zime belo i gusto krzno. Perajari, morske vidre i polarni medvedi poseduju debeli sloj masnog tkiva koji ima ulogu toplotne izolacije.
Veliki broj vrsta ima dobro razvijene analne žlezde koje imaju značaj pri obeležavanju teritorije. Ženke rađaju više mladunaca i broj mlečnih žlezda im je od 3 do 7 pari.[35]
Ishrana[uredi | uredi izvor]
Predstavnici ovog reda sisara se odlikuju pre svega mesožderskim načinom ishrane, te im je telesna građa prilagođena lovu. Zveri imaju zube i kandže prilagođene za hvatanje i konzumiranje drugih životinja. Mnogi vrste love u čoporima i društvene su životinje,[36] što im daje prednost nad većim plenom. Neki zveri (kao što su to polarni medved, mačke i perajari) se u potpunosti hrane samo sa mesom. Druge zveri, kao što su to rakuni i medvedi, su u većoj meri svaštojedi (u zavisnosti od staništa konzumiraju hranu životinjskog ili biljnog porekla). Džinovska panda je uglavnom biljojed, ali se takođe ponekad hrani i hranom životinjskog porekla.
Evolucija[uredi | uredi izvor]
Preci zveri su se razvili od predstavnika unutar kladusa Carnivoraformes pre 51,88 miliona godina.[37][1] Oni su se uskoro podelile u dvije grupe: mačkolike zveri i psolike zveri.
Sistematika[uredi | uredi izvor]
Istorija klasifikacije[uredi | uredi izvor]
1758. godine je švedski botaničar Karl fon Line sve vrste živući zveri koje su tada bile znane nauci uvrstio u red Ferae[a] u desetom izdanju svoje knjige Systema Naturae.[17][38] Ova grupa je bila definisana kao sisari koji obično imaju po šest čunjastih prednjih zuba u svakoj vilici, duže kljove, zube za drobljenje sa čunjastim izbočinama, stopala sa šiljatim kandžama i hrane se trupovima i plenom drugih životinja.[38] Zveri su bile podeljene u šest rodova:
- Canis - čine ga psi i hijene,
- Felis - mačke,
- Mustela - čine ga skoro sve vrste kuna (pritom ne računajući jazavce i žderavca),
- Phoca - čine ga svi perajari,
- Viverra - čine ga viveridi, mungosi i američki tvorovi,
- Ursus - čine ga medvedi, rakuni, jazavci i žderavac.
Ova klasifikacija zveri je vredela sve do 1821. godine kada je britanski pisac Tomas Edvard Bovdič dao novi naziv za ovu grupu sisara, koji je kasnije priznat od strane naučne zajednice.[2] Kasnije su zveri dobile novu klasifikaciju, gde su bile podeljene u dva podreda: Fissipedia i Pinnipedia.[39] Nakon toga, kasnija genetska i paleontološka istraživanja su pokazala da je ova klasifikacija nevažeća i prema današnjoj klasifikaciji su zveri podeljene na dva podreda: Feliformia i Caniformia. Jedno vreme su izumrle porodice sisara Miacidae i Viverravidae bile uvrstene u red zveri, no kasnije su prepoznate kao bliski srodnici ovog reda. Predstavnici reda Creodonta (danas redova Hyaenodonta i Oxyaenodonta) su ranije smatrani precima zveri jer i oni takođe poseduju karnasalne zube.[40] Kasnije je utvrđeno da su ovi sisari samo u bliskom srodstvu sa zverima,[41][42] i da su njihovi karnasalni zubi drugačiji po građi od zuba zveri.[43] Takođe je utvrđeno da su ljuskavci najbliži živi srodnici zveri.[44][45][46][47]
Klasifikacija[uredi | uredi izvor]
[† - oznaka za izumrli takson]
Ranija klasifikacija[uredi | uredi izvor]
Nekadašnja klasifikacija reda Carnivora:[39]
- Red: Carnivora (zveri)
- Podred: Fissipedia (kopnene zveri)
- Natporodica: Canoidea (psolike zveri)
- Porodica: Canidae (psi)
- Porodica: Mustelidae (kune i američki tvorovi)
- Porodica: Procyonidae (rakuni i crvena panda)
- Porodica: Ursidae (medvedi)
- Porodica: †Amphicyonidae (medvjedoliki psi)
- Porodica: †Miacidae
- Natporodica: Feloidea (mačkolike zveri)
- Porodica: Felidae (mačke)
- Porodica: Hyaenidae (hijene)
- Porodica: Viverridae (viveridi,
mungosi, azijski linsang i afrička palmina cibetka) - Porodica: †Nimravidae (lažne sabljozube mačke)
- Porodica: †Viverravidae
- Natporodica: Canoidea (psolike zveri)
- Podred: Pinnipedia (perajari)
- Porodica: Odobenidae (morževi)
- Porodica: Otariidae (ušate foke)
- Porodica: Phocidae (prave foke)
- Podred: Fissipedia (kopnene zveri)
Savremena klasifikacija[uredi | uredi izvor]
Savremena klasifikacija reda Carnivora:[48][49][50]
- Red: Carnivora (zveri)
- Podred: Caniformia (psolike zveri)
- Rod: †Lycophocyon
- Natporodica: †Amphicyonoidea
- Porodica: †Amphicyonidae (medvedoliki psi)
- Kladus: Canoidea
- Ifrared: Cynoidea
- Porodica: Canidae (psi)
- Ifrared: Arctoidea
- Rod: †Amphicticeps
- Parvored: Ursida
- Natporodica: Musteloidea
- Rod: †Plesiogale
- Porodica: Ailuridae
- Porodica: Mephitidae (američki tvorovi)
- Porodica: Mustelidae (kune)
- Porodica: Procyonidae (rakuni)
- Incertae sedis:
- Rod: †Peignictis
- Kladus: Pinnipedimorpha (perajoliki sisari)
- Rod: †Kolponomos
- Rod: †Pinnarctidion
- Porodica: †Enaliarctidae <−−−[parafiletska porodica]
- Rod: †Enaliarctos <−−−[parafiletski rod]
- †Enaliarctos barnesi
- †Enaliarctos emlongi
- †Enaliarctos mealsi
- †Enaliarctos mitchelli
- †Enaliarctos tedfordi
- Rod: †Enaliarctos <−−−[parafiletski rod]
- Porodica: †Semantoridae
- Kladus: Pinnipediformes
- Rod: †Pacificotaria
- Rod: †Pteronarctos
- Kladus: Pinnipedia (perajari)
- Natporodica: Otarioidea
- Porodica: Odobenidae (morževi)
- Kladus: Pan-Otariidae
- Natporodica: Phocoidea
- Porodica: Phocidae (prave foke)
- Porodica: †Desmatophocidae
- Natporodica: Otarioidea
- Ifrared: Cynoidea
- Podred: Feliformia (mačkolike zveri)
- Rod: †Chailicyon
- Rod: †Eosictis
- Porodica: †Palaeogalidae[51]
- Natporodica: †Nimravoidea (lažne sabljozube mačke)
- Porodica: †Nimravidae (lažne sabljozube mačke)
- Kladus: Aeluroidea
- Rod: †Alagtsavbaatar
- Rod: †Anictis
- Rod: †Asiavorator
- Rod: †Shandgolictis
- Natporodica: Nandinioidea
- Porodica: Nandiniidae
- Natporodica: Feloidea
- Rod: †Haplogale
- Rod: †Stenogale
- Rod: †Viretictis
- Porodica: Felidae (mačke)
- Porodica: Prionodontidae
- Porodica: †Barbourofelidae (lažne sabljozube mačke)
- Porodica: †Stenoplesictidae
- Incertae sedis:
- Rod: †Pseudictis
- Infrared: Viverroidea
- Porodica: Viverridae (viveridi)
- Natporodica: Herpestoidea
- Porodica: Eupleridae (madagaskarski mungosi)
- Porodica: Herpestidae (mungosi)
- Porodica: Hyaenidae (hijene)
- Porodica: †Lophocyonidae
- Porodica: †Percrocutidae
- Podred: Caniformia (psolike zveri)
Filogenija[uredi | uredi izvor]
Dolje prikazani kladogrami predstavljaju filogenetske veze reda Carnivora.[50][52][53][54][55][56][57][58][59][60]
| Carnivoramorpha |
|
†Gracilocyon/Oodectes grupa †Vulpavus grupa | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| (Carnivora [sensu lato]) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Carnivora |
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| ••••••> |
.png){kind=small}
_white_background.jpg){kind=small}
.JPG){kind=small}
.png){kind=small}
.jpg){kind=small}
.png){kind=small}
.jpg){kind=small}
.jpg){kind=small}
_(white_background).jpg){kind=small}
_(white_background).jpg){kind=small}
.jpg){kind=small}
| Pinnipedimorpha |
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| (Pinnipedia sensu lato) ••••••> |
_white_background.jpg){kind=small}
.png){kind=small}
Vremenska rasprostranjenst[uredi | uredi izvor]
Unutar kladusa Carnivoraformes[uredi | uredi izvor]
Unutar reda Carnivora[uredi | uredi izvor]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Klasifikacija sisara
- Carnivoraformes
- Fissipedia - kladus ranije korišten unutar klasifikacije reda Carnivora
Napomene[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Foley, N. M.; Mason, V. C.; Harris, A. J.; Bredemeyer, K. R.; Damas, J.; Lewin, H. A.; Eizirik, E.; Gatesy, J.; Karlsson, E. K.; Lindblad-Toh, K.; Zoonomia Consortium; Springer, M. S.; Murphy, W. J. (2023). „A genomic timescale for placental mammal evolution”. Science. 380 (6643). eabl8189. doi:10.1126/science.abl8189.
- ^ a b Bowditch, Thomas Edward (1821.) "An analysis of the natural classifications of Mammalia for the use of students and travelers J. Smith Paris." 115. (refer pages 24, 33)
- ^ Zagorodniuk, I. (2008) "Scientific names of mammal orders: from descriptive to uniform" Visnyk of Lviv University, Biology series, Is. 48. P. 33-43
- ^ Haeckel, Ernst (1866.) "Generelle Morphologie der Organismen." Berlin: Georg Reimer.
- ^ J. L. Wortman (1901.) "Studies of Eocene Mammalia in the Marsh Collection, Peabody Museum." The American Journal of Science, series 4 12:193-206
- ^ Kalandadze, N. N. and S. A. Rautian (1992.) "Systema mlekopitayushchikh i istorygeskaya zoogeographei [The system of mammals and historical zoogeography]." Sbornik Trudov Zoologicheskogo Muzeya Moskovskogo Goschdarstvennoro Universiteta 29:44–152.
- ^ Georges Cuvier, Pierre André Latreille (1817.) "Le Règne Animal Distribué d'après son Organisation, pour Servir de Base à l'Histoire Naturelle des Animaux et d'Introduction à l'Anatomie Comparée" Déterville libraire, Imprimerie de A. Belin, Paris, 4 Volumes
- ^ Félix Vicq-Dazyr (1792.) "Encyclopédie Méthodique, Vol. 2: Système Anatomique, Quadrupèdes" Panckoucke
- ^ Arthur Sperry Pearse, (1936) "Zoological names. A list of phyla, classes, and orders, prepared for section F, American Association for the Advancement of Science" American Association for the Advancement of Science
- ^ Kenneth E. Kinman (1994.) "The Kinman System: Toward a Stable Cladisto-Eclectic Classification of Organisms: Living and Extinct, 48 Phyla, 269 Classes, 1,719 Orders", Hays, Kan. (P. O. Box 1377, Hays 67601), 88 pages
- ^ O. S. Vyalov (1966.) "Sledy Zhiznedeyatel'nosti Organizmov i ikh Paleontologicheskoye Znacheniye [Traces of Vital Activity of Organisms and their Paleontological Significance]" Naukova Dumka, Kyiv, 1-219
- ^ Hough, J. R. (1953.) "Auditory region in North American fossil Felidae: Its significance in phylogeny." United States Geological SurveyProfessional Papers, 243-G,95–115.
- ^ Rafinesque, Constantine Samuel (1815). „Analyse de la Nature ou tableau de l'univers et des corps organisés”. Palermo, Aux dépens de l'auteur, 223 pp.
- ^ Johann Karl Wilhelm Illiger (1811.) "Prodromus Systematis Mammalium et Avium." Berlin: Sumptibus C. Salfeld, xviii, 301 pages
- ^ Gray, J. E. (1821). „On the natural arrangement of vertebrose animals”. London Medical Repository. 15 (1): 296—310.
- ^ Mekayev, Y. A. (2002.) "The faunagenesis and classification of mammals." Petrov’s Academy of Sciences and Arts, St. Petersburg, 1–895.
- ^ a b Linnaeus, C. (1758). Sistema naturae per regna tria Naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus differentiis, synonimis locis. Tomus I. Impensis direct. Laurentii Salvii, Holmia. str. 20—32.
- ^ Johann Friedrich Blumenbach (1791.) "Handbuch der Naturgeschichte. Vierte auflage." Göttingen, Johann Christian Dieterich, xii+704+[33] pp., 3 pls.
- ^ Leonard Radinsky (1977.) "Brains of early carnivores." Paleobiology, Volume 3, Issue 4, pp. 333 - 349
- ^ Waddell, Peter J.; Okada, Norihiro; Hasegawa, Masami (1999). „Towards Resolving the Interordinal Relationships of Placental Mammals”. Systematic Biology. 48 (1): 1—5. PMID 12078634. doi:10.1093/sysbio/48.1.1.
- ^ Eizirik, E.; Murphy, W.J.; Koepfli, K.P.; Johnson, W.E.; Dragoo, J.W.; O'Brien, S.J. (jul 2010). „Pattern and timing of the diversification of the mammalian order Carnivora inferred from multiple nuclear gene sequences”. Molecular Phylogenetics and Evolution. 56: 49—63. PMID 20138220. doi:10.1016/j.ympev.2010.01.033.
- ^ Tsagkogeorga, G; Parker, J; Stupka, E; Cotton, J.A.; Rossiter, S.J. (2013). „Phylogenomic analyses elucidate the evolutionary relationships of bats”. Current Biology. 23 (22): 2262—2267. PMID 24184098. doi:10.1016/j.cub.2013.09.014
.
- ^ Prevosti, F. J., & Forasiepi, A. M. (2018). "Introduction. Evolution of South American Mammalian Predators During the Cenozoic: Paleobiogeographic and Paleoenvironmental Contingencies"
- ^ zver - amarilisonline.com
- ^ zvijer (značenje i definicija) - jezikoslovac.com
- ^ Basic Biology (2015). „Carnivora”.
- ^ Heptner, V. G.; Sludskii, A. A. (2002). Mammals of the Soviet Union. Vol. II, part 1b, Carnivores (Mustelidae and Procyonidae). Washington, D.C. : Smithsonian Institution Libraries and National Science Foundation. ISBN 90-04-08876-8.
- ^ Hemstock, Annie (1999). The Polar Bear. Manakato, MN: Capstone Press. ISBN 978-0-7368-0031-0.
- ^ „Southern Elephant Seal”. pinnipeds.org. Seal Conservation Society.
- ^ Block, D.; Meyer, Philip; Myers, P. (2004). „Mirounga leonina”. Animal Diversity Web. The Regents of the University of Michigan. Pristupljeno 11. 9. 2010.
- ^ Wood, Gerald The Guinness Book of Animal Facts and Feats (1983) ISBN 978-0-85112-235-9
- ^ a b v g d Vaughan, T. A.; Ryan, J. M.; Czaplewski, N. J. (2013). Mammalogy. Burlington, Massachusetts: Jones & Bartlett Learning. str. 1—750. ISBN 9781284032093.
- ^ a b v Nowak, R. M. (2005). Walker's Carnivores of the World. Baltimore, Maryland: Johns Hopkins University Press. str. 1-328. ISBN 0801880335.
- ^ Wang, Xiaoming; Tedford, Richard H. (2008). Dogs: Their Fossil Relatives and Evolutionary History. New York: Columbia University Press. str. 1. ISBN 978-0-231-13528-3.
- ^ a b v Kalezić M. (2000) "Hordati (autorizovana skripta)." Biološki fakultet: Beograd.
- ^ a b v Markon E, Monđini M. (2000) "Sve životinje sveta." IKP Evro, Beograd.
- ^ Álvarez-Carretero, S.; Tamuri, A. U.; Battini, M.; Nascimento, F. F.; Carlisle, E.; Asher, R. J.; Yang, Z.; Donoghue, P. C. J.; dos Reis, M. (2021). „A Species-Level Timeline of Mammal Evolution Integrating Phylogenomic Data”. Nature. doi:10.1038/s41586-021-04341-1.
- ^ a b Turton, W. (1806). „Class I. Mammalia”. A general system of nature: through the three grand kingdoms of animals, vegetables, and minerals, systematically divided into their several classes, orders, genera, species, and varieties. Translated from Gmelin. Volume 1. London: Lackington, Allen, and Co. str. 5−130.
- ^ a b Simpson, George Gaylord (1945). „The principles of classification and a classification of mammals”. Bulletin of the American Museum of Natural History. 85: 350. hdl:2246/1104.
- ^ McKenna, M. C. (1975). „Toward a phylogenetic classification of the Mammalia”. Ur.: Luckett, W. P.; Szalay, F. S. Phylogeny of the Primates. New York: Plenum. str. 21—46.
- ^ Turner, Alan; Antón, Mauricio (2004). Evolving Eden: An Illustrated Guide to the Evolution of the African Large-Mammal Fauna. New York: Columbia University Press. str. 77. ISBN 978-0-231-11944-3.
- ^ Halliday, Thomas J. D.; Upchurch, Paul; Goswami, Anjali (2015). „Resolving the relationships of Paleocene placental mammals” (PDF). Biological Reviews. 92 (1): 521—550. ISSN 1464-7931. PMID 28075073. doi:10.1111/brv.12242.
- ^ Feldhamer, George A.; Drickamer, Lee C.; Vessey, Stephen H.; Merritt, Joseph F.; Krajewski, Carey (2015). Mammalogy: Adaptation, Diversity, Ecology. Baltimore: Johns Hopkins University Press. str. 356. ISBN 978-0801886959.
- ^ Murphy, Willian J., et al. (2001-12-14). „Resolution of the Early Placental Mammal Radiation Using Bayesian Phylogenetics”. Science. 294 (5550): 2348—2351. Bibcode:2001Sci...294.2348M. PMID 11743200. doi:10.1126/science.1067179.
- ^ Amrine-madsen, H.; Koepfli, K.P.; Wayne, R.K.; Springer, M.S. (2003). „A new phylogenetic marker, apolipoprotein B, provides compelling evidence for eutherian relationships”. Molecular Phylogenetics and Evolution. 28 (2): 225—240. PMID 12878460. doi:10.1016/S1055-7903(03)00118-0.
- ^ Beck, Robin; Bininda-Emonds, Olaf; Cardillo, Marcel; Liu, Fu-Guo; Purvis, Andy (2006). „A higher-level MRP supertree of placental mammals”. BMC Evolutionary Biology. London, England: BioMed Central. 6 (1): 93. PMC 1654192 . PMID 17101039. doi:10.1186/1471-2148-6-93.
- ^ Du Toit, Z.; Grobler, J. P.; Kotzé, A.; Jansen, R.; Brettschneider, H.; Dalton, D. L. (2014). „The complete mitochondrial genome of Temminck's ground pangolin (Smutsia temminckii; Smuts, 1832) and phylogenetic position of the Pholidota (Weber, 1904)”. Gene. 551 (1): 49—54. PMID 25158133. doi:10.1016/j.gene.2014.08.040.
- ^ Wilson, D.E.; Mittermeier, R.A., ur. (2009). Handbook of the Mammals of the World, Volume 1: Carnivora. Barcelona: Lynx Ediciones. str. 50—658. ISBN 978-84-96553-49-1.
- ^ Wilson, D.E.; Mittermeier, R.A., ur. (2014). Handbook of the Mammals of the World – Volume 4. Barcelona: Lynx Ediciones. str. 1—614. ISBN 978-84-96553-93-4.
- ^ a b Tomiya, Susumu; Tseng, Zhijie Jack (2016). „Whence the beardogs? Reappraisal of the Middle to Late Eocene 'Miacis' from Texas, USA, and the origin of Amphicyonidae (Mammalia, Carnivora)”. Royal Society Open Science. 3 (10): 160518. Bibcode:2016RSOS....3p0518T. ISSN 2054-5703. PMC 5098994 . PMID 27853569. doi:10.1098/rsos.160518.
- ^ Wang, Jian; Zhang, Zhaoqun (2015). „Phylogenetic analysis on Palaeogale (Palaeogalidae, Carnivora) based on specimens from Oligocene strata of Saint-Jacques, Nei Mongol”. Vertebrata PalAsiatica. 53 (4): 310—334.
- ^ Flynn, J. J.; Finarelli, J. A.; Zehr, S.; Hsu, J.; Nedbal, M. A. (april 2005). „Molecular phylogeny of the Carnivora (Mammalia): Assessing the impact of increased sampling on resolving enigmatic relationships”. Systematic Biology. 54 (2): 317—37. PMID 16012099. doi:10.1080/10635150590923326.
- ^ Barycka, E. (2007). „Evolution and systematics of the feliform Carnivora”. Mammalian Biology. 72 (5): 257—282. doi:10.1016/j.mambio.2006.10.011.
- ^ Werdelin, L.; Yamaguchi, N.; Johnson, W. E.; O'Brien, S. J. (2010). „Phylogeny and evolution of cats (Felidae)”. Ur.: Macdonald, D. W.; Loveridge, A. J. Biology and Conservation of Wild Felids. Oxford, UK: Oxford University Press. str. 59—82. ISBN 978-0-19-923445-5.
- ^ Tomiya, Susumu (2011). „A new basal caniform (Mammalia: Carnivora) from the Middle Eocene of North America and remarks on the phylogeny of early carnivorans”. PLoS ONE. 6 (9): e24146. PMC 3173397 . PMID 21935380. doi:10.1371/journal.pone.0024146.
- ^ Yu Zhou, Si-Rui Wang, Jian-Zhang Ma (2017) Comprehensive species set revealing the phylogeny and biogeography of Feliformia (Mammalia, Carnivora) based on mitochondrial DNA
- ^ Law, Chris J.; Slater, Graham J.; Mehta, Rita S. (1. 1. 2018). „Lineage Diversity and Size Disparity in Musteloidea: Testing Patterns of Adaptive Radiation Using Molecular and Fossil-Based Methods”. Systematic Biology (na jeziku: engleski). 67 (1): 127—144. ISSN 1063-5157. doi:10.1093/sysbio/syx047.
- ^ Morales, Jorge; Mayda, Serdar; Valenciano, Alberto; DeMiguel, Daniel; Kaya, Tanju (2019). „A new lophocyonid, Izmirictis cani gen. et sp. nov. (Carnivora: Mammalia), from the lower Miocene of Turkey”. Journal of Systematic Palaeontology. Online Edition. 17 (16): 1127—1138. doi:10.1080/14772019.2018.1529000.
- ^ Ryan S. Paterson; Natalia Rybczynski; Naoki Kohno; Hillary C. Maddin (2020). „A total evidence phylogenetic analysis of pinniped phylogeny and the possibility of parallel evolution within a monophyletic framework”. Frontiers in Ecology and Evolution. 7: Article 457. doi:10.3389/fevo.2019.00457.
- ^ Alexandre Hassanin, Géraldine Véron, Anne Ropiquet, Bettine Jansen van Vuuren, Alexis Lécu, Steven M. Goodman, Jibran Haider, Trung Thanh Nguyen (2020) "Evolutionary history of Carnivora (Mammalia, Laurasiatheria) inferred from mitochondrial genomes"
Literatura[uredi | uredi izvor]
- G. G. Simpson (1952) "For and Against Uniform Endings in Zoological Nomenclature" in "Systematic Zoology Vol. 1, No. 1 (Spring, 1952)", pp. 20-23, Published By: Taylor & Francis, Ltd.
- Heinrich, R. E.; Strait, S. G.; Houde, P. (2008). „Earliest Eocene Miacidae (Mammalia: Carnivora) from northwestern Wyoming”. Journal of Paleontology. 82 (1): 154—162. doi:10.1666/05-118.1.
- Werdelin, L.; Yamaguchi, N.; Johnson, W. E.; O'Brien, S. J. (2010). „Phylogeny and evolution of cats (Felidae)”. Ur.: Macdonald, D. W.; Loveridge, A. J. Biology and Conservation of Wild Felids. Oxford, UK: Oxford University Press. str. 59—82. ISBN 978-0-19-923445-5.
- Zagorodniuk, I. (2014) "Changes In Taxonomic Diversity Of Ukrainian Mammals For The Last Three Centuties: Extinct, Phantom And Alien Speacies" Proceedings of the Theriological School, Vol. 12: 3–16
- Elsa Panciroli; Christine Janis; Maximilion Stockdale; Alberto Martín-Serra (2017). „Correlates between calcaneal morphology and locomotion in extant and extinct carnivorous mammals”. Journal of Morphology. 278 (10): 1333—1353. PMID 28603865. doi:10.1002/jmor.20716. hdl:1983/07385c86-7514-47c4-97a3-625ce7fcfb18.
- Andreas Johann Lang, Thomas Engler, Thomas Martin (2021) "Dental topographic and three-dimensional geometric morphometric analysis of carnassialization in different clades of carnivorous mammals (Dasyuromorphia, Carnivora, Hyaenodonta)" Journal of Morphology; 1–18.
- Andreas Lang (2023.) "Analysis of functional morphology in carnassial dentitions (Carnivora, Dasyuromorphia, Hyaenodonta)". Dissertation, Rheinische Friedrich-Wilhelms-Universität Bonn.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- High-Resolution Images of Carnivore Brains
- Benjamin Burger - "Lecture 80 - Meat Eating Mammals: Creodonts and Carnivores"
| Međunarodne | |
|---|---|
| Državne | |
| Ostale | |
