Irig

Koordinate: 45° 06′ 09″ S; 19° 51′ 29″ I / 45.10255° S; 19.85802° I / 45.10255; 19.85802
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Irig
Trg Ribara
Grb
Grb
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugSremski
OpštinaIrig
Stanovništvo
 — 2022.3.901
 — gustina68/km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 06′ 09″ S; 19° 51′ 29″ I / 45.10255° S; 19.85802° I / 45.10255; 19.85802
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina199 m
Površina64,2 km2
Irig na karti Srbije
Irig
Irig
Irig na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj22406
Pozivni broj022
Registarska oznakaRU

Irig je gradsko naselje i sedište istoimene opštine u Sremskom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 3.901 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Podrum vina, Vinarija Irig

Leži na veoma važnoj saobraćajnici koja polazi od Novog Sada i preko Iriškog venca, i srednjim delom južnih obronaka Fruške gore spušta se do Rume. Poznat voćarsko-vinogradarski rejon, sa velikim vinskim podrumom.

Ima bogatu kulturnu tradiciju, a naročiti značaj ima Prva srpska čitaonica. Tradicionalne manifestacije: Dositejevi dani, Pudarski dani i drugo. Značajni turistički potencijal su i poznati fruškogorski manastiri. Ovde se nalazi Gradska celina u Irigu.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Irig je u 19. veku prometno mesto, trgovište u Sremu.

Ovde se nalaze tri pravoslavna hrama posvećeni Svetom Nikoli, Svetom Teodoru Tironu i Uspenju Bogorodice i rimokatolička crkva.

Godine 1753. u Irigu je otvorena prva osnovna škola. Učili su se u njoj jezici: nemački, latinski i slavjanoserbski. Prvi učitelj je bio Mihajlo Vladisavljević.[1] Popisane su 1811. godine u mestu tri škole sa po 28, 100 i 112 đaka.[2] Mitropolit dabrobosanski Georgije Nikolajević je u mladosti bio učitelj u Irigu.

Irig je poznat po nekadašnjoj „slepačkoj školi”, u kojoj su slepi ljudi, jedan drugom srpske narodne junačke pesme pripovedali.[3]

U Irigu su tridesetih godina 20. veka postojali: zgrada Fruškogorske vinogradarske zadruge, nova Opštinska zgrada, Zdravstvena stanica, vodovod, SK "Vitez" (fudbalski klub) i drugo.

Godine 1934. u iriškom tada novom gradskom parku bio je postavljen spomenik[4] srpskom kralju Petru I Karađorđeviću Oslobodiocu. Spomenik su podigli svojim prilozima građani, a on je delo ruku vajara Jovanovića iz Sremske Mitrovice. Irižani su na obližnjem bregu na Fruškoj gori tada postavili i „klupu kralja Aleksandra”, u spomen na njegovu posetu Irigu 1919. godine.

U Irigu je i sedište Pravoslavno-starokatoličkog Generalnog vikarijata Sv. Metoda [1] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (29. decembar 2019), autonomnog organa Međunarodne Unije narodnih starokatoličkih Crkava, za područje Srbije.

Iriška čitaonica[uredi | uredi izvor]

Prvo „Čitalište u Srba” osnovano je 1842. godine u Irigu, u srpskoj školi.[5] Inicijator je bio iguman arhimandrit krušedolski Dimitrije Krestić. Zemunski izdavač i književnik Grigorije Vozarević je tada poklonio Srpskoj čitaonici u Irigu knjigu Dositeja Obradovića, Pisma štampanu 1833. godine.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Pravoslavna crkva

U naselju Irig živi 3.839 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,9 godina (38,1 kod muškaraca i 41,5 kod žena). U naselju ima 1.686 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,87.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Demografija[6]
Godina Stanovnika
1948. 4.343
1953. 4.211
1961. 4.442
1971. 4.652
1981. 4.598
1991. 4.414 4.382
2002. 4.848 4.961
2011. 4.415
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[7]
Srbi
  
3.900 80,44%
Mađari
  
360 7,42%
Jugosloveni
  
127 2,61%
Hrvati
  
78 1,60%
Crnogorci
  
13 0,26%
Makedonci
  
9 0,18%
Nemci
  
6 0,12%
Ukrajinci
  
4 0,08%
Slovaci
  
4 0,08%
Rusini
  
3 0,06%
Muslimani
  
3 0,06%
Slovenci
  
2 0,04%
Rumuni
  
2 0,04%
Albanci
  
2 0,04%
Rusi
  
1 0,02%
Romi
  
1 0,02%
Bugari
  
1 0,02%
nepoznato
  
231 4,76%
Godina Broj
1787. 4.121
1795. 4.813
1838. 3.559
1910. 5.509
1991. 4.414
2002. 4.848


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Poznati Irižani[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Školski list", Sombor 1912.
  2. ^ "Prosvetni glasnik", Beograd 1923.
  3. ^ "Školski list", Sombor 1866.
  4. ^ "Pravda", Beograd 25. maj 1934.
  5. ^ "Večernje novosti", Beograd 1916.
  6. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  7. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  8. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]