Lovćenac

Koordinate: 45° 40′ 48″ S; 19° 41′ 32″ I / 45.6798646° S; 19.6920981° I / 45.6798646; 19.6920981
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Lovćenac
Raskrsnica u selu
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugSevernobački
OpštinaMali Iđoš
Stanovništvo
 — 2011.Pad 3.161
 — gustina82/km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 40′ 48″ S; 19° 41′ 32″ I / 45.6798646° S; 19.6920981° I / 45.6798646; 19.6920981
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina89 m
Površina38,3 km2
Lovćenac na karti Srbije
Lovćenac
Lovćenac
Lovćenac na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj24322
Pozivni broj024
Registarska oznakaSU

Lovćenac (mađ. Szeghegy; nem. Sekitsch, Winkelsberg) naselje je u Srbiji, u opštini Mali Iđoš, u Severnobačkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 3161 stanovnika.

Ovde se nalazi FK Njegoš Lovćenac.

Naziv mesta[uredi | uredi izvor]

Prvobitno mesto se zvalo Sekić, ali posle Drugog svetskog rata doseljenici iz Crne Gore su promenili ime mesta u Lovćenac.

Originalno ime mesta je bilo Segheđ, ali i mađarska populacija je koristila popularniju srpsku verziju Sekić i iskvarenu verziju Sikić koju su koristili Nemci.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Srpski pravoslavni hram Svetog Petra Cetinjskog u Lovćencu
Katolička crkva u Lovćencu

Sekić se prvi put spominje 1476. godine i bilo je naseljeno Srbima. Nemci su se doselili 1786. godine i to sa raznih strana i to je bila grupa poznata pod imenom Dunavske Švabe.

Na svom vrhuncu, selo je brojalo oko 6.000 stanovnika, većinom Nemaca. Posle Drugog svetskog rata, Nemci su izbegli, a selo je naseljeno kolonistima iz Crne Gore, koji sada čine većinsko stanovništvo.

Tokom 19441946. ovde je bio logor za Nemce u Sekiću.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Lovćenac živi 2859 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,5 godina (37,1 kod muškaraca i 39,8 kod žena). U naselju ima 1149 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,21.

Stanovništvo u ovom naselju veoma je nehomogeno.

Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 4.791
1953. 4.413
1961. 4.800
1971. 4.159
1981. 4.016
1991. 4.049 3.966
2002. 3.693 3.763
2011. 3.161
Etnički sastav prema popisu iz 2002.‍[2]
Crnogorci
  
2.100 56,86%
Srbi
  
1.242 33,63%
Mađari
  
107 2,89%
Hrvati
  
27 0,73%
Rusini
  
18 0,48%
Makedonci
  
15 0,40%
Jugosloveni
  
14 0,37%
Muslimani
  
6 0,16%
Nemci
  
4 0,10%
Romi
  
3 0,08%
Česi
  
2 0,05%
Slovenci
  
2 0,05%
Rusi
  
2 0,05%
Ukrajinci
  
1 0,02%
Slovaci
  
1 0,02%
Bunjevci
  
1 0,02%
Bošnjaci
  
1 0,02%
nepoznato
  
13 0,35%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Slobodan Ćurčić, broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]