Manastir Bešenovo
Manastir Bešenovo | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Jurisdikcija | SPC |
Osnivanje | 13. veka |
Osnivač | Kralj Dragutin |
Upravnik | arhimandrit Arsenije Matić |
Mesto | Fruška gora, Bešenovački Prnjavor |
Država | Srbija |
Bešenovo je manastir Eparhije sremske Srpske pravoslavne crkve, jedan od 16 Fruškogorskih manastira u Vojvodini. Manastir, tačnije njegovi ostaci se nalaze na južnim padinama središnjeg dela Fruške gore. Uz nekadašnji manastir opstao je Prnjavor, koji danas čini zasebno naselje, Bešenovački Prnjavor.
Manastirska crkva je posvećen Sv. Arhanđelima Gavrilu i Mihajlu, u narodu poznatiji kao Sabor Svetih Arhanđela.
Položaj[uredi | uredi izvor]
Bešenovski manastir se nalazio kod naselja Bešenovački Prnjavor, nekadašnjeg manastirskog prnjavora. Manastir se nalazi na mestu gde valoviti i brežuljkasti teren prelazi u brdoviti. Tu se manastir nalazi na početku doline između bregova Fruške gore.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Prema predanju manastir je osnovao srpski kralj Dragutin krajem 13. veka. Prvi zvanični podaci o postojanju manastira su turski i potiču iz 1545. godine. Po podacima sa kraja 18. veka zna se da je manastirska crkva već dugo bila ozidana od cigle. 1783. godine prvi put se spominje zvonik sa kapelom, posvećenoj svetim Kiriku i Juliti. Sledećih decenija podizani su konaci, da bi oni u završnoj fazi bili sa dva sprata i izgrađeni sa tri strane. Ulaz u manastir bio je zapadne, slobodne strane. 1909. godine oslikan je ikonostas od strane Stevana Aleksića.
U manastiru se nalazi grobnica pukovnika Aleksandra Raškovića iz 1773. godine.[1]
Godine 1817. javljaju se kao pretplatnici zabavnog štiva, kaluđeri bešenovački: iguman Nestor Jovanović, te jeromonasi - Aleksandar Radonović, Avakum Živković i učitelj, Sava Andrejević namesnik i Josif Mihailović.[2]
Tokom Drugog svetskog rata manastir je uništavan od strane ustaša, da bi bio bombardovan 1944. godine. Sačuvani su samo delovi ikonostasa. Pošto je Bešenovo do te mere stradalo u ovom ratu u decenijama posle nije obnavljano.
Današnje stanje[uredi | uredi izvor]
Do 2013. godine ovo je bio više lokalitet, nego naznaka bilo kakvog manastira. Podignut je drveni zvonik i najavljen početak rada na obnovi ovog najteže stradalog Fruškogorskog manastira.[1][3] Kopanje temelja za novu manastirsku crkvu i građevinski radovi na obnovi manastira počeli su septembra 2013. godine,[4][5] Zahvaljujući prilozima dobrotvora izliveni su temelji hrama i prva ploča a pored je izgrađen zvonik na kojeg su vraćena originalna manastirska zvona.[6] Krst je postavljen 10. jula 2015. godine.[7]
Iguman manastira je arhimandrit Arsenije Matić.
Manastir, aprila 2018.[uredi | uredi izvor]
-
Manastir Bešenovo
-
Kapela na mestu manastira Bešenovo. 2003
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Manastir Bešenovo niče iz pepela („Politika“, 23. jun 2013)
- ^ Milovan Vidaković: "Ljubomir u Elisijumu...", Budim 1817.
- ^ Manastiri tek treba da zasijaju („Večernje novosti“, 8. septembar 2013)
- ^ Fruškogorskoj svetinji novi temelji („Večernje novosti“, 20. septembar 2013)
- ^ Iz temelja opet grade fruškogorsku svetinju („Večernje novosti“, 20. septembar 2013)
- ^ Opet zazvonila zvona Bešenova („Večernje novosti“, 21. novembar 2013)
- ^ Opet sija zlato Nemanjića („Večernje novosti“, 11. jul 2015)
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Radovan Đurković, Manastir Bešenovo, kulturna umetnička i duhovna ostavština, Beograd, 2011. godine
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Duško M. Kovačević, Nenad Ninković: Inventar manastira Bešenova iz 1896. godine, Istraživanja, broj 21, 2010. godine
- Zvanična internet prezentacija Manastira Bešenovo
- Zvanična Fejsbuk stranica Manastira Bešenovo
- O manastiru na sajtu Manastiri-Crkve
- [1] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (13. mart 2017)