Mariapoč
Mariapoč mađ. Máriapócs | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Mađarska |
Region | Regija velike severne ravnice |
Županija | Sabolč-Satmar-Bereg |
Srez | Njirbator |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2015. | 2,153[1] |
— gustina | 97 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 47° 32′ S; 22° 01′ I / 47.53° S; 22.02° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Površina | 22,09 km2 |
Poštanski broj | 4326 |
Pozivni broj | (+36) 42 |
Veb-sajt | |
http://www.mariapocs.hu/ |
Mariapoč (mađ. Máriapócs) je grad u županiji Sabolč-Satmar-Bereg, u regionu Severne Velike ravnice u istočnoj Mađarskoj.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Pokriva površinu od 2.209 km2 (853 sq mi) i ima populaciju od 2.153 stanovnika (2015).[1]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Poč je mađarska izvedenica imena Paulus (Pal). Prema zaključku lingvista, Poč je verovatno pripadao prvoj naseobinskoj grupi okruga. Prefiks Marija je dodat imenu u 18. veku, kao referenca na Marijino svetilište u selu.
Ime Poča se u dokumentima pominje prvi put 1280. godine, njegovi vlasnici su u to vreme možda bili članovi porodice Hontpazmanji, koji su se borili za vlasništvo nad naseljem. Početkom 1300-ih godina pominje se kao vlasništvo porodice Gutkeled. Oko 1354. bio je među posedima zamka Ečed, a 1600-ih godina je naveden kao vlasništvo članova porodice Batori.
Do 1758. godine grof Karolji je deo svog imanja preneo na hrišćanski red bazilita. Od 1816. do 1872. godine mesto je bilo trgovište sa pravom održavanja vašara. Od 18. avgusta 1991. ovo mesto je posetio i papa Jovan Pavle II, koji je pontifikovao misu istočnog obreda na mađarskom u oltaru na otvorenom postavljenom pored crkve u prisustvu 150.000 vernika.[2]
Naselje je povratilo status grada 1993. godine.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Godine 2001. 96% gradskog stanovništva se izjasnilo kao Mađari, 4% Romi.[3] Tada je broj stanovnika bio 2.277, od kojih je 1.240 bilo lokalno zaposleno.
Tokom popisa 2011. godine, 89,6% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, 9% kao Romi, 0,2% kao Nemci, 0,3% kao Rumuni i 2% kao Rusini (10,4% se nije izjasnilo. Zbog dvojnog identiteta, ukupan broj može biti veći od 100%). Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 25,2%, reformatori 4,7%, grkokatolici 53,1%, nedenominacioni 4,3% (12,4% nije odgovorilo).[4]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Gazetteer of Hungary, 1 January 2015. Hungarian Central Statistical Office. 3 September 2015
- ^ „Szent II. János Pál pápa 25 éve látogatott Máriapócsra” (na jeziku: mađarski).
- ^ Podatci o nacionalnosti popisa iz 2001. godine
- ^ Mariapoč Imenik mesta