Marija Mediči
Marija Mediči | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 26. april 1575. |
Mesto rođenja | Firenca, |
Datum smrti | 4. jul 1642.67 god.) ( |
Mesto smrti | Keln, |
Porodica | |
Supružnik | Anri IV |
Potomstvo | Luj XIII, Izabela Burbonska, Kristina Marija od Francuske, Gaston, vojvoda od Orleana, Henrijeta Marija od Francuske, Nicolas Henri, Duke of Orléans |
Roditelji | Frančesko I Mediči Johana od Austrije |
Dinastija | Mediči |
Marija Mediči (ital. Maria de' Medici; Firenca, 26. april 1575 — Keln, 4. jul 1642) je bila ćerka Frančeska I Medičija i francuska kraljica, druga žena Anrija IV. Kada je Anri IV bio ubijen 1610. bilo joj je dodeljeno regentstvo koje je obavljala tokom sedam godina u ime svog maloletnog sina, Luja XIII, koji je 1617. godine preuzeo vlast putem državnog udara od svoje majke.[1][2] Godine 1630. došla je u direktni sukob sa kardinalom Rišeljeom, kraljevim prvim ministrom i svojim nekadašnjim štićenikom. U tom sukobu, Luj XIII je podržao svog ministra, i Marija Mediči je morala da napusti Francusku.
Detinjstvo i život[uredi | uredi izvor]
Marija Mediči rođena je u Firenci, Italija kao ćerka Frančeska I Medičija. Bila je jedna od sedmoro dece ali su samo ona i njena sestra Leonor preživele detinjstvo. Pošto su kao mlade ostale bez oba roditelja koji su umrli u razmaku od devet godina poverene su na čuvanje svom stricu Fernandu, koji je nasledio njihovog oca na mestu velikog vojvode od Toskane. Leonor se kasnije udaje i postaje vojvotkinja od Mantove, a Fernando svoju nećaku predlaže za brak Anriju IV francuskom prestolonasledniku.[3] Venčanje je obavljeno 5. oktobra 1600. godine u Firenci, a već naredne godine se rodio Luj, budući kralj.
14. maja 1610. godine verski fanatik ubija Anrija, nakon čega je njihov sin Luj krunisan, a ona postaje regent, što je bilo potvrđeno u skupštini. Nakon toga ona narednih sedam godina vlada Francuskom u ime svog sina. Kada je Luj 1614. godine napunio 13 godina i postao punoletan njeno regenstvo je privedeno kraju, ali je ona i dalje nastavila da vlada sve dok njen sin nije odlučio da podrži nezadovoljne plemiće koji nisu odobravali politiku njegove majke. Tada Luj organizuje državni udar i proteruje majku iz Pariza.
Izgnanstvo i smrt[uredi | uredi izvor]
Napustivši Pariz prvo se zaputila u dvorac Bloa, gde je i dalje imala poslugu, prihode i sve ostale privilegije. Pošto se pismeno žalila svojim štićenicima u Parizu na svog sina on joj ograničava kretanje samo na dvorac i ona postaje zatvorenik sa ograničenim kretanjem. Nakon toga ona beži iz dvorca i uz pomoć vojvode od Epernona diplomatskim putem uspeva da izdejstvuje svoj povratak u Pariz. Tamo je bila do 1630. godine kada je usla u otvoreni sukob sa Rišeljeom, kraljevim prvim ministrom, nakon čega je opet prognana van Francuske. Marija se uputila u Mons, gde je zatražila azil od svoje rođake koja je vladala Nizozemskom, Izabel Klare Eugenije, kćerke španskog kralja Filipa II i Izabele Valoa, kćerke Katarine Mediči. U Nizozemskoj je bila primljena sa svim počastima. Ubrzo je počela da planira povratak u Francusku u pratnji vojske i zbacivanje Rišeljea.[4] Pošto joj je oduzeta imovina prihodi su joj se znatno smanjili pa ona odlazi u London kod ćerke Anrijet i zeta Čarlsa I gde je bila do početka izbijanja građanskog rata 1641. godine nakon čega odlazi u Nemačku gde se razbolela i umrla 4. jula 1642. godine u šezdeset devetoj godini.
Porodično stablo[uredi | uredi izvor]
engl. Giovanni de' Medici il Popolano | ||||||||||||||||
engl. Giovanni dalle Bande Nere | ||||||||||||||||
engl. Caterina Sforza | ||||||||||||||||
Kosimo I Mediči | ||||||||||||||||
engl. Jacopo Salviati | ||||||||||||||||
Marija Salvijati | ||||||||||||||||
engl. Lucrezia di Lorenzo de' Medici | ||||||||||||||||
Frančesko I Mediči | ||||||||||||||||
engl. Fadrique Álvarez de Toledo, 2nd Duke of Alba | ||||||||||||||||
engl. Pedro Álvarez de Toledo | ||||||||||||||||
engl. Isabel de Zúñiga y Pimentel | ||||||||||||||||
Elenora od Taleda | ||||||||||||||||
engl. Luís de Pimentel y Pacheco | ||||||||||||||||
engl. Maria Osorio | ||||||||||||||||
engl. Juana de Osorio y Bazán | ||||||||||||||||
Marija Mediči | ||||||||||||||||
Maksimilijan I Habzburški | ||||||||||||||||
Filip I od Kastilje | ||||||||||||||||
Marija od Burgundije | ||||||||||||||||
Ferdinand I | ||||||||||||||||
Fernando II od Aragona | ||||||||||||||||
Huana od Kastilje | ||||||||||||||||
Izabela I od Kastilje | ||||||||||||||||
Johana od Austrije | ||||||||||||||||
Kazimir IV | ||||||||||||||||
Vladislav II Jagelonac Mlađi | ||||||||||||||||
Elizabeta Habzburška | ||||||||||||||||
Ana od Češke i Ugarske | ||||||||||||||||
Gaston II od Foa, grof Kandala | ||||||||||||||||
Ana od Foa-Kandala | ||||||||||||||||
Katarina od Foa | ||||||||||||||||
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Marie de Médicis queen of France”. Britannica. Pristupljeno 28. 1. 2021.(jezik: engleski)
- ^ „Marie de Medici”. Brooklyn Museum. Pristupljeno 28. 1. 2021.(jezik: engleski)
- ^ Istorijska biblioteka
- ^ „Medici, Marie de (c. 1573–1642)”. Encyclopedia. Pristupljeno 28. 1. 2021.(jezik: engleski)