Marija Mediči

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Marija Mediči
Portret Marije Mediči nastao oko 1622.
Lični podaci
Datum rođenja(1575-04-26)26. april 1575.
Mesto rođenjaFirenca,
Datum smrti4. jul 1642.(1642-07-04) (67 god.)
Mesto smrtiKeln,
Porodica
SupružnikAnri IV
PotomstvoLuj XIII, Izabela Burbonska, Kristina Marija od Francuske, Gaston, vojvoda od Orleana, Henrijeta Marija od Francuske, Nicolas Henri, Duke of Orléans
RoditeljiFrančesko I Mediči
Johana od Austrije
DinastijaMediči

Marija Mediči (ital. Maria de' Medici; Firenca, 26. april 1575Keln, 4. jul 1642) je bila ćerka Frančeska I Medičija i francuska kraljica, druga žena Anrija IV. Kada je Anri IV bio ubijen 1610. bilo joj je dodeljeno regentstvo koje je obavljala tokom sedam godina u ime svog maloletnog sina, Luja XIII, koji je 1617. godine preuzeo vlast putem državnog udara od svoje majke.[1][2] Godine 1630. došla je u direktni sukob sa kardinalom Rišeljeom, kraljevim prvim ministrom i svojim nekadašnjim štićenikom. U tom sukobu, Luj XIII je podržao svog ministra, i Marija Mediči je morala da napusti Francusku.

Detinjstvo i život[uredi | uredi izvor]

Marija Mediči rođena je u Firenci, Italija kao ćerka Frančeska I Medičija. Bila je jedna od sedmoro dece ali su samo ona i njena sestra Leonor preživele detinjstvo. Pošto su kao mlade ostale bez oba roditelja koji su umrli u razmaku od devet godina poverene su na čuvanje svom stricu Fernandu, koji je nasledio njihovog oca na mestu velikog vojvode od Toskane. Leonor se kasnije udaje i postaje vojvotkinja od Mantove, a Fernando svoju nećaku predlaže za brak Anriju IV francuskom prestolonasledniku.[3] Venčanje je obavljeno 5. oktobra 1600. godine u Firenci, a već naredne godine se rodio Luj, budući kralj.

14. maja 1610. godine verski fanatik ubija Anrija, nakon čega je njihov sin Luj krunisan, a ona postaje regent, što je bilo potvrđeno u skupštini. Nakon toga ona narednih sedam godina vlada Francuskom u ime svog sina. Kada je Luj 1614. godine napunio 13 godina i postao punoletan njeno regenstvo je privedeno kraju, ali je ona i dalje nastavila da vlada sve dok njen sin nije odlučio da podrži nezadovoljne plemiće koji nisu odobravali politiku njegove majke. Tada Luj organizuje državni udar i proteruje majku iz Pariza.

Izgnanstvo i smrt[uredi | uredi izvor]

Napustivši Pariz prvo se zaputila u dvorac Bloa, gde je i dalje imala poslugu, prihode i sve ostale privilegije. Pošto se pismeno žalila svojim štićenicima u Parizu na svog sina on joj ograničava kretanje samo na dvorac i ona postaje zatvorenik sa ograničenim kretanjem. Nakon toga ona beži iz dvorca i uz pomoć vojvode od Epernona diplomatskim putem uspeva da izdejstvuje svoj povratak u Pariz. Tamo je bila do 1630. godine kada je usla u otvoreni sukob sa Rišeljeom, kraljevim prvim ministrom, nakon čega je opet prognana van Francuske. Marija se uputila u Mons, gde je zatražila azil od svoje rođake koja je vladala Nizozemskom, Izabel Klare Eugenije, kćerke španskog kralja Filipa II i Izabele Valoa, kćerke Katarine Mediči. U Nizozemskoj je bila primljena sa svim počastima. Ubrzo je počela da planira povratak u Francusku u pratnji vojske i zbacivanje Rišeljea.[4] Pošto joj je oduzeta imovina prihodi su joj se znatno smanjili pa ona odlazi u London kod ćerke Anrijet i zeta Čarlsa I gde je bila do početka izbijanja građanskog rata 1641. godine nakon čega odlazi u Nemačku gde se razbolela i umrla 4. jula 1642. godine u šezdeset devetoj godini.

Porodično stablo[uredi | uredi izvor]

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
engl. Giovanni de' Medici il Popolano
 
 
 
 
 
 
 
engl. Giovanni dalle Bande Nere
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
engl. Caterina Sforza
 
 
 
 
 
 
 
Kosimo I Mediči
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
engl. Jacopo Salviati
 
 
 
 
 
 
 
Marija Salvijati
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
engl. Lucrezia di Lorenzo de' Medici
 
 
 
 
 
 
 
Frančesko I Mediči
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
engl. Fadrique Álvarez de Toledo, 2nd Duke of Alba
 
 
 
 
 
 
 
engl. Pedro Álvarez de Toledo
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
engl. Isabel de Zúñiga y Pimentel
 
 
 
 
 
 
 
Elenora od Taleda
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
engl. Luís de Pimentel y Pacheco
 
 
 
 
 
 
 
engl. Maria Osorio
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
engl. Juana de Osorio y Bazán
 
 
 
 
 
 
 
Marija Mediči
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Maksimilijan I Habzburški
 
 
 
 
 
 
 
Filip I od Kastilje
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Marija od Burgundije
 
 
 
 
 
 
 
Ferdinand I
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Fernando II od Aragona
 
 
 
 
 
 
 
Huana od Kastilje
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Izabela I od Kastilje
 
 
 
 
 
 
 
Johana od Austrije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Kazimir IV
 
 
 
 
 
 
 
Vladislav II Jagelonac Mlađi
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Elizabeta Habzburška
 
 
 
 
 
 
 
Ana od Češke i Ugarske
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Gaston II od Foa, grof Kandala
 
 
 
 
 
 
 
Ana od Foa-Kandala
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Katarina od Foa
 
 
 
 
 
 

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Marie de Médicis queen of France”. Britannica. Pristupljeno 28. 1. 2021. (jezik: engleski)
  2. ^ „Marie de Medici”. Brooklyn Museum. Pristupljeno 28. 1. 2021. (jezik: engleski)
  3. ^ Istorijska biblioteka
  4. ^ „Medici, Marie de (c. 1573–1642)”. Encyclopedia. Pristupljeno 28. 1. 2021. (jezik: engleski)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]