Meglenski Vlasi

Megleno-vlasi

Vlashi, Rumâri, Megleniţi, Βλαχομογλενίτες
Ukupna populacija
12,000-20,000 (procena)
Regioni sa značajnom populacijom
Grčka: Središnja Makedonija Severna Makedonija
Jezici
megleno-vlaški
Religija
pravoslavlje, islam
Srodne etničke grupe
Cincari, Grci, Vlasi, Makedonci

Meglenski Vlasi u Grčkoj i Severnoj Makedoniji

Meglenski Vlasi ili Megleno-vlasi (megleno-vlaški: Vlashi, Vlaheshte; grč. Βλαχομογλενίτες [Vlachomoglenítes]) su mala istočnoromanska etnička skupina, čija je matica oblast Meglen u Grčkoj. Meglen je etno-geografska oblast koja se nalazi se u severnom delu grčke periferije Središnja Makedonija uz granicu sa Severnom Makedonijom.

Meglenski Vlasi žive u prefekturama Pela i Kukuš u Grčkoj, i u selu Huma, u Severnoj Makedoniji. Za razliku od svoje vlaške braće Cincara, Karakačana i Faršeriota, oni nisu nikada bili nomadski stočari, nego sedelački seljaci koji žive od poljoprivrede. Deo Meglenskih Vlaha je islamiziran u 18. veku. Smatra se da ih ima između 12.000 i 20,000.

Oni govore istočnoromanskim jezikom koji se zove megleno-vlaški βλαχομογλενίτικα ili μογλενίτικα na grčkom.

Meglenski Vlasi nisu priznati ni u Grčkoj, ni u Severnoj Makedoniji i smatra se da su, uglavnom, asimilirani u obe države. Tačno poreklo Meglenskih Vlaha nije poznato, a postoji nekoliko teorija. Pretpostavlja se da se radi o nekoj starijoj etničkoj grupi Balkana koja je romanizovana. Pretpostavlja se da među ovom grupacijom ima primesa Slovena ili Pečenjega, a i u samom jeziku ima uticaja slovenskih jezika.

Godine 1900, region Đevđelija, u kome je živelo najviše Meglenskih Vlaha, imao je 49,315, od toga su 20,643 Sloveni, 14,900 Turci, 9,400 hrišćanski Cincari i Meglenski Vlasi, 3,500 muslimanski Meglenski Vlasi, 655 Romi, i 187 Čerkezi.

Većina Meglenskih Vlaha su pravoslavne veroispovesti, a jedan broj ih je islamiziran. Oni su se preselili u evropski deo Turske 1923. godine na osnovu dogovora između Grčke i Turske o razmmeni stanovništva. U Turskoj su poznati kao Karađovalides, što dolazi od od Karađova (turski naziv za Meglen). 1926. godine, oko 450 porodica Meglenskih Vlaha preselilo se u Rumuniju i nastanilo se u južnoj Dobrudži.

Nakon što je Bugarska ponovo osvojila Južnu Dobrudžu 1940. godine, Meglenski Vlasi su se preselili u druge delove u Rumuniji, a mnogi od njih su se naselili u severnoj Dobrudži. 270 porodica Megleno-vlaha i 158 porodica Cincara nastanilo u ovom delu Rumunije između 1940. i 1948. godine.

Tokom 1947. i 1948. godine, nove komunističke vlasti deportovale su 40 meglenskih porodica u susedne županije i u Banat, a samo mali broj njih se vratio u Dobrudžu. Danas ima svega 1,200 govornika megleno-vlaškog. Drugi talas Meglenaca je emigrirao u Rumuniju i druge zemlje tokom Drugog svetskog rata i Grčkog građanskog rata, zbog teških borbi u regionu Meglena. Veoma mali broj je ostao da živi u Banatu.

Literatura

• Theodor Capidan, "Meglenoromânii" vol. 1, vol 2 Bukurešt 1925.
• Thede Kahl, "The Islamisation of the Meglen Vlachs (Megleno-Romanians): The Village of Nânti (Nótia) and the Nântinets in Present-Day Turkey". Nationalities Papers 34:1, March 2006.

Vidi još

• Megleno-vlaški jezik
• Vlasi (Balkan)
• Cincari

Spoljašnje veze

• Studies on the Vlachs by Asterios Koukoudis
• The Vlachs of Greece and their Misunderstood History, by Helen Abadzi
• Izveštaj o Vlasima Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. januar 2015) (pod Vlasima se podrazumevaju narodi koji govore istočnoromanskih jezika)
• Map with the Megleno-Romanian settlements in Greece and the Republic of Macedonia
• Megleno-Romanii, Prof. Emil Tarcovnicu
• Meglena, ingropata