Sirig

Koordinate: 45° 26′ 19″ S; 19° 48′ 41″ I / 45.43873° S; 19.81150° I / 45.43873; 19.81150
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Sirig
pravoslavna crkva u Sirigu u izgradnji
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugJužnobački
OpštinaTemerin
Stanovništvo
 — 2011.Pad 2705
 — gustina108/km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 26′ 19″ S; 19° 48′ 41″ I / 45.43873° S; 19.81150° I / 45.43873; 19.81150
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina82 m
Površina26,97 km2
Sirig na karti Srbije
Sirig
Sirig
Sirig na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj21214
Pozivni broj021
Registarska oznakaNS

Sirig je naselje u opštini Temerin, u Južnobačkom okrugu, u Srbiji. Prema popisu iz 2022. bilo je 2705 stanovnika.

Geografske odlike[uredi | uredi izvor]

Sirig se nalazi u zapadnom delu opštine Temerin, na nadmorskoj visini od 82 m. Od Temerina je udaljen 6 km, a od Novog Sada oko 20 km. Smešten je na raskrsnici međunarodnog puta E-5 (M-22) Novi Sad-Subotica i regionalnog puta R-104 od Odžaka prema Temerinu. Središnji deo atara preseca auto-put Beograd-Subotica. Atar Siriga ima površinu od 2697 ha, što čini 16% teritorije opštine.

Kroz naselje protiče Kisački kanal (Kanalić).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Planski na današnjem mestu je nastalo 1927. godine (mada se pominje još u 15. veku) na pustari na kojoj se naselilo oko 200 porodica iz Bođana i Vajske koje su raseljene zbog poplava Dunava 1924. i 1926. Njima je dodeljena zemlja oduzeta agrarnom reformom od Srpske pravoslavne crkve. Kasnije su se u Sirig doselilo još 25 porodica dobrovoljaca iz banatskog sela Sokolac. Te porodice su bile doseljene iz Like u Banat, a morale su napustiti dodeljenu zemlju, jer je njihov prethodni vlasnik dobio sudski spor protiv države.

Mađarski vojnici i petokolonaši iz Temerina su 13. aprila 1941. u Sirigu ubili oko 111 stanovnika[1] i preorali seosko groblje, a streljane pobacali u jednu jamu zajedno sa pocrkalom stokom. Streljanje u Sirigu je bilo prvo masovno streljanje u Drugom svetskom ratu u Jugoslaviji.[2]

Privreda[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo se uglavnom bavi poljoprivredom ili radi u industriji Temerina i Novog Sada.

Zemljište u ataru Siriga je vrlo plodno. U blizini naselja se nalaze Čenejska farma i poljoprivredna dobra Kamendin i 7. juli.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Sirig živi 2335 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,7 godina (36,6 kod muškaraca i 38,7 kod žena). U naselju ima 981 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,07.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 1.381
1953. 1.992
1961. 2.269
1971. 2.201
1981. 2.286
1991. 2.542 2.494
2002. 3.010 3.087
2011. 2.939
Etnički sastav prema popisu iz 2002.‍[4]
Srbi
  
2.657 88,27%
Mađari
  
111 3,68%
Jugosloveni
  
81 2,69%
Hrvati
  
29 0,96%
Slovaci
  
14 0,46%
Crnogorci
  
10 0,33%
Slovenci
  
8 0,26%
Ukrajinci
  
7 0,23%
Rusini
  
4 0,13%
Nemci
  
3 0,09%
Muslimani
  
3 0,09%
Makedonci
  
1 0,03%
nepoznato
  
48 1,59%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Tošić Malešević, Nikola (2018). „PRIKAZ ZBORNIKA RADOVA „ZLOČIN U SIRIGU 13. APRILA 1941. GODINE – GENEZA, SIMBOL, POSLEDICE (PDF). Vojno delo. 7: 575—578. Pristupljeno 20. 1. 2019. 
  2. ^ „Godišnjica streljanja 111 meštana Siriga 1941. godine”. Nedeljnik. Beta. 13. 4. 2022. Pristupljeno 15. 4. 2022. 
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Mape i planovi[uredi | uredi izvor]