Sisak u Narodnooslobodilačkoj borbi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Spomenik Sisačkom partizanskom odredu u šumi Brezovici.

Sisak je aprila 1941. godine potpao pod „Nezavisnu Državu Hrvatsku“. U blizini grada je 22. juna 1941. godine osnovan Sisački partizanski odred, prvi partizanski odred u Hrvatskoj. Sisak su 5. i 6. maja 1945. godine oslobodile jedinice 45. divizije Druge armije JA.

Okupacija i pripreme za ustanak[uredi | uredi izvor]

Posle kapitulacije Jugoslavije aprila 1941. godine i stvaranja „NDH“, Sisak je administrativno potpao pod Veliku župu Gora sa sedištem u Petrinji. Godine 1941. u Sisku se nalazilo oko 10.000 nemačkih vojnika, domobrana i ustaša.

U Sisku se tada nalazilo sedište Okružnog komiteta KP Hrvatske za Sisak. Partijske ćelije radile su u gotovo svim preduzećima u gradu i selima ovog sreza, tako da je tada bilo oko 320 članova KP, organizovanih u 40 ćelija, i oko 50 članova SKOJ-a.

U toku priprema za oružani ustanak, organizacija KPJ u Sisku je prikupila znatne količine oružja i municije. Posle Majskog savetovanja CK KPJ, u Sisak je došao član Centralnog komiteta KPH, Josip Kraš, i održao sastanak Okružnog komiteta KPH za Sisak, na kojem je preneo direktive CK KPJ i CK KPH za pripreme oružanog ustanka. Neposredno posle ovog sastanka članovi KPJ Siska počeli su sa diverzijama i sabotažama u nekim fabrikama.

Početak i tok ustanka[uredi | uredi izvor]

Na dan napada nacističke Nemačke na Sovjetski Savez, 22. juna 1941. godine, održan je sastanak Okružnog komiteta KPH za Sisak. Odlučeno je, među ostalim, da se odmah počne oružana borba protiv okupatora i njegovih pomagača i da se od kompromitovanih članova KPJ formira partizanski odred. Istog dana formiran je u šumi Brezovici Sisački partizanski odred, a u Sisku je formirano novo partijsko rukovodstvo u koje su ušli nekompromitovani članovi Komunističke partije.

U drugoj polovini jula formirano je Operativno partijsko rukovodstvo Okružnog komiteta KPH za Sisak. Tada se počelo sa diverzantskim akcijama. Sredinom jula 1941. godine, sisački omladinci izvršili su diverziju kraj same železničke stanice, dok je početkom avgusta iz Siska i okolice upućena grupa novih boraca u sastav Sisačkog partizanskog odreda.

Ustaške odmazde i zločini[uredi | uredi izvor]

Ustaše su ubrzo reagovale na pojačanu ustaničku aktivnost, pa su 18. jula uhapsile, a 23. jula streljale, u blizini reke Odre, grupu od osamnaest omladinaca, među kojima i šest članova Mesnog komiteta KPJ za Sisak. Ustaše su u tom periodu formirale sabirni logor u Capragu, odakle je od 1. do 25. avgusta 1941. godine upućeno u Zemun 4,575 osoba. U gradu se nalazio i poseban logor za decu u koji je avgusta 1942. godine dovedeno oko 3.000 dece iz okoline Bosanskog Gradišta i sa Kozare. Kroz dečji logor je prošlo oko sedam hiljada dece, uglavnom s Kozare, Banije i Korduna[1]. Tačan broj ubijene dece nije poznat, a podaci se kreću od 1.300 do preko 3.000 ubijene dece[1].

NOR i oslobođenje[uredi | uredi izvor]

Posle formiranja Okružnog komiteta KPH za Baniju, 30. septembra 1941. godine, rasformiran je OK KPH za Sisak. U međuvremenu, krajem oktobra 1941. godine, deo boraca ranijeg Sisačkog partizanskog odreda, podeljen u dve grupe, vratio se na područje Siska, gde je ponovo otpočeo na organizovanju Narodnooslobodilačkog pokreta. Od tada, pa kroz save period Narodnooslobodilačkog rata, a području Siska delovale su manje borbene grupe, a u širem rejonu dejstvovale su jedinice Prve i Druge operativne zone NOV i PO Hrvatske, a potom i jedinice Četvrtog korpusa NOVJ.

Sisak su sa 5. na 6. maj 1945. godine, posle dvanaestočasovne borbe, oslobodile jedinice 45. divizije Druge armije JA.

Istaknute ličnosti NOP-a i narodni heroji iz Siska[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b RTS: „Pupovac: Zagreb bez sluha za žrtve“ (pristupljeno 7. oktobra 2012.)

Vidi još[uredi | uredi izvor]