Smjadovo

Koordinate: 43° 04′ 01″ S; 27° 01′ 01″ I / 43.067° S; 27.017° I / 43.067; 27.017
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Smjadovo
bug. Смядово
Škola u Smjadovu
Grb
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastŠumenska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 4.202 (2.010 )
 — gustina43 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate43° 04′ 01″ S; 27° 01′ 01″ I / 43.067° S; 27.017° I / 43.067; 27.017
Aps. visina92 m
Površina96,76 km2
Smjadovo na karti Bugarske
Smjadovo
Smjadovo
Smjadovo na karti Bugarske
Veb-sajt
www.smyadovo.bg

Smjadovo (bug. Смядово) grad je u Republici Bugarskoj, u istočnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Smjadovo u okviru Šumenske oblasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Smjadovo se nalazi u istočnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 410 km istočno, a od oblasnog središta, Šumena grad je udaljen 30 km južno.

Reljef: Oblast Smjadova se nalazi u oblasti pobrđa, koja čine prethodnicu Stare Planine (tzv. Predbalkan), na približno 100 m nadmorske visine. Grad je smešten na valovitom području.

Klima: Klima u Smjadovu je kontinentalna.

Vode: U blizini Smjadova protiče reka Golema Kamčija, kao i više manjih vodotoka.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Smjadova je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Smjadova je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.

Godine 1878. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija
1965.1975.1985.1992.2001.
5,3425,0135,3045,0434,430

Po procenama iz 2010. godine Smjadovo je imalo oko 4.200 stanovnika. Većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih decenija grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavlje, a manjinska islam.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]