Šumadijski upravni okrug
Ovom članku potrebni su dodatni izvori zbog proverljivosti. |
Šumadijski upravni okrug | |
---|---|
Država | Srbija |
Region | Šumadija i zapadna Srbija |
Istorijske oblasti | Šumadija (Gruža, Lepenica, Rudničko Pomoravlje) |
Admin. centar | Kragujevac |
Površina | 2.387 km2 |
Stanovništvo | 2022. |
— broj st. | 269.728 |
— gustina st. | 113 st./km2 |
Pozivni broj | +381 (0)34 |
Opštine i gradovi | 7 Grad Kragujevac Opština Aranđelovac Opština Knić Opština Lapovo Opština Batočina Opština Rača Opština Topola |
Broj naselja | 174 (5 gradskih i 169 seoskih) |
Zvanični veb-sajt |
Šumadijski upravni okrug se nalazi u centralnom delu Republike Srbije i prostire se na 2.387 km². Obuhvata jedan grad i šest opština. Prema podacima sa poslednjeg popisa 2022. godine u okrugu je živelo 269.728 stanovnika[1] Sedište upravnog okruga je u Kragujevcu. Na severu se graniči Gradom Beogradom, na severoistoku sa Podunavskim okrugom, na istoku sa Pomoravskim okrugom, na jugu sa Raškim okrugom, na zapadu sa Moravičkim okrugom i nna severozapadu sa Kolubarskim okrugom. Ime je dobio po geografskoj regiji Šumadija. Međutim, Šumadijski okrug obuhvata samo mali deo Šumadije, koja se inače prostire na 5.796 km².
Administrativna podela[uredi | uredi izvor]
Šumadijski upravni okrug obuhvata jedan grad i šest opština.
Naziv | Grb | Broj stanovnika (2011) | Gradonačelnik/Predsednik |
---|---|---|---|
Grad Kragujevac | 179.417 | Nikola Dašić | |
Opština Aranđelovac | 46.225 | Bojan Radović | |
Opština Batočina | 11.760 | Dejan Aranđelović | |
Opština Knić | 14.237 | Srećko Ilić | |
Opština Lapovo | 7.837 | Boban Miličić | |
Opština Rača | 11.503 | Branko Radosavljević | |
Opština Topola | 22.329 | Dragan Živanović |
Privreda[uredi | uredi izvor]
Kragujevac je veliki industrijski centar u Srbiji sa jakom automobilskom (FIAT Krajsler automobili Srbija) i vojnom (Zastava oružje) industrijom.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Šumadijski okrug ima 293.308 stanovnika, dok gustina naseljenosti iznosi 121,9 stanovnika/km². Prosečna starost stanovništva iznosi 43,66 godina. Najmlađu populaciju ima Kragujevac (41,79 godina), dok najstariju ima Knić (46,55 godina).[2]
Kultura[uredi | uredi izvor]
U okolini Kragujevca nalaze se manastiri iz srednjeg veka, kao što su:
- Blagoveštanski manastir Divostin iz 18. veka,
- manastir Svetog Nikole, za koga se veruje da je postojao i u vreme Kosovskog boja (1389),
- manastir Drača (ne zna se pouzdano kada je nastao).
U Kragujevcu je 1833. godine osnovana prva srpska gimnazija južno od Save i Dunava. 1835. godine je osnovan Knjaževsko-srpski teatar.
U Kragujevcu u spomen parku Šumarice je spomenik streljanim đacima i profesorima gimnazije. U nameri da zastraše stanovništvo Srbije, nemački fašisti su 21. oktobra 1941. godine za samo jedan dan streljali u Kragujevcu oko 3.000 građana, a među njima i oko 300 đaka i 18 profesora Kragujevačke gimnazije, kao i 15 dečaka od 8 do 15 godina starosti.
Kragujevac je danas moderan industrijski centar Srbije.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Konačni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. (knjiga 1, nacionalna pripadnost opštine i gradovi)” (PDF). popis2022.stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 7. 2023.
- ^ „Veličina, položaj i demografija”. Regionalna Agencija za ekonomski razvoj Sumadije i Pomoravlja. Pristupljeno 2023-01-27.