Pijerija (okrug)
| Okrug Pijerija Περιφερειακή ενότητα Πιερίας |
|
|---|---|
| Periferija | Središnja Makedonija |
| Sedište | Katerini |
| Stanovništvo | 134.739 (2005.) |
| Površina | 1.516 km² |
| Gustina naseljenosti | 88,9/km² |
| Broj opština | 4 |
| Poštanski fah | 60x xx |
| Oblasna oznaka | 235x0 |
| Auto oznaka | ΚΝ |
| ISO 3166-2 šifra | GR-59 |
| Veb stranica | www.pieria.gr |
Okrug Pijerija (gr: Περιφερειακή ενότητα Πιερίας - periferiakí enótita Pierias) je okrug u periferiji Središnja Makedonija i istorijskoj pokrajini Egejskoj Makedoniji, u severnoj Grčkoj. Upravno središte okruga je grad Katerini.
Okrug Pijerija je uspostavljen 2011. godine na mestu nekadašnje prefekture, koja je imala isti naziv, obuhvat i granice.
Sadržaj |
[uredi] Prirodne odlike
Okrug Pijerija je po prostranstvu najmanji okrug u Periferiji Središnja Makedonija. Na severu se ovaj okrug graniči sa okrugom Imatija, na zapadu sa okrugom Kozani, a na jugu sa okrugom Larisa. Istočna granica je obala Solunskog zaliva, dela Egejskog mora.
Okrug ima izdužen oblik u pravcu sever-jug, shodno reljefu. U sredini se pruža uzana primorska ravnica, poznata kao Olimpijska obala, koja se na zapadu strmo izdiže u veoma visoke Pijeriske planine i planinu Olimp. Ovoj prefekturi pripada i najviši vrh Olimpa i ujedno cele Grčke.
Klima u okrugu Pijerija je sredozemna u primorskom delu, da bi sa uzdizanjem tla ka zapadu prešla u planinsku.
[uredi] Istorija
Prvi stanovnici prefekture Pijerija bili su Tračani iz plemena Pijeri, po kojima je prefektura i dobila ime. U doba antike ova oblast je bila prvo deo antičke Makedonije, druga po značaju. U kasnijim epohama dolazi vladavina Rimljana, zatim Vizantinaca i na kraju Turaka Osmanlija. 1913. g. ovo područje ponovo postalo deo Grčke, a sledećih godina ovde se naselilo mnogo grčkih izbeglica iz Male Azije. 1947. godine dobilo je status prefekture izdvajanjem iz Solunske prefekture. Položaj prefekture na glavnom grčkom putu Solun-Atina omogućilo je brz posleratni razvoj, naročito turizma, a i poljoprivreda je napredovala i osavremenila se.
[uredi] Stanovništvo
Po poslednjim procenama iz 2005. godine okrug Pijerija je imao oko 135.000 stanovnika, od čega oko 40% živi u sedištu okruga, gradu Kateriniju.
Etnički sastav: Glavno stanovništvo okruga su Grci, a poslednjih godina ovde se naselio i omanji broj naseljenika iz celog sveta.
Gustina naseljenosti je blizu 90 st./km², što je više od proseka Grčke (oko 80 st./km²). Primorska ravnica je mnogo bolje naseljena nego planinsko zaleđe.
[uredi] Upravna podela i naselja
Okrug Pijerija se deli na 3 opštine:
Katerini je najveće naselje i jedini značajan grad (> 10.000 st.) u okrugu.
[uredi] Privreda
Danas je Pijerija jedna od razvijenijih oblasti u Grčkoj, pre svega zahvaljujući prometnosti području (magistrala Atina - Solun) i pristupačnoj, pitomoj obali. Poslednjih decenija posebno se razvio primorski turizam - turistička odredišta: Paralija, Litohoro, Leptokarija, Nei Pori.
[uredi] Vidi još
[uredi] Spoljašnje veze
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atina | Istočna Atika | Pirej | Zapadna Atika
Eubeja | Evritanija | Fokis | Ftiotis | Boetija
3. Periferija Središnja Makedonija
Halkidik | Imatija | Kukuš | Pela | Pijerija | Ser | Solun
Hanija | Iraklion | Lasiti | Retimno
5. Periferija Istočna Makedonija i Trakija
Drama | Evros | Kavala | Rodopi | Ksanti
Arta | Janjina | Prevez | Tesprotija
Krf | Kefalinija | Lefkada | Zakintos
Arkadija | Argolis | Korint | Lakonija | Mesinija
Kardica | Larisa | Magnezija | Trikala
Ahaja | Etolija Akarnija | Elis
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||