Jednostrano proglašenje nezavisnosti
Appearance
Jednostrano proglašenje nezavisnosti je formalni proces koji vodi ka uspostavljanju nove države od strane subnacionalnog entiteta koji se proglašava nezavisnim i suverenim bez formalnog sporazuma sa državom od koje se otcepljuje. Termin je prvi put korišćen kada je Rodezija proglasila nezavisnost 1965. godine od Ujedinjenog Kraljevstva (UK) bez sporazuma sa UK.[1] Prema međunarodnom pravu, čin jednostranog proglašenja nezavisnosti smatra se nelegalnim.
Primeri[uredi | uredi izvor]
Datum | Proglašena država | Država od koje se otcepljuje | Međunarodno priznanje | Napomene |
---|---|---|---|---|
1776. | ![]() |
![]() |
Da | |
1777. | ![]() |
![]() |
Da | Vermont je potpisao odvojeno primirje sa Britanijom 1781. pre predaje Kornvolisa u Jorktaunu. Efektivno retroaktivno priznanje od strane SAD dato je 1791. kada je Vermont postao 14. država. |
1816. | ![]() |
![]() |
Da, posle vojne pobede | Podela i rasparčavanje nezavisne zemlje. Secesija Paragvaja. Brazil vrši invaziju na Urugvaj. Španija priznaje nezavisnost Argentine 1859. |
1821. | ![]() |
![]() |
Da | Intervencija Francuske, Rusije i Ujedinjenog Kraljevstva u korist Grčke u grčkom ratu za nezavisnost obezbedila je njenu nezavisnost 1832. |
1830. | ![]() |
![]() |
Da | Jednostrano proglašenje nezavisnosti (4. oktobar 1830) priznato od strane velikih evropskih sila nakon Londonske konferencije 20. decembra 1830. |
1898. | ![]() |
![]() |
Ne | Osvojene od strane SAD; postali nezavisni sporazumom 1946. |
1912. | ![]() |
![]() |
Da | |
1919. | ![]() |
![]() |
Da | |
1922. | ![]() |
![]() |
Da | Jednostrano davanje nezavisnosti od strane vlade UK |
1931. | ![]() |
![]() |
Ne | |
1945. | ![]() |
![]() |
Delimično | |
1960. | ![]() |
![]() |
Ne | Otcepljena pokrajina Kongo, secesija je nasilno okončana operacijom Ujedinjenih nacija u Kongu 1963. |
1965. | ![]() |
![]() |
Ne | Samoupravna britanska kolonija, jednostrano se proglasila nezavisnom kao Rodezija 1965. godine, preimenovana u Zimbabve Rodezija 1979, a zatim stekla međunarodno priznanje kao Zimbabve 1980. |
1967. | ![]() |
![]() |
Ne | Ponovo postao kolonija britanske monarhije 1969. |
1967. | ![]() |
![]() |
Delimično | Priznalo pet država. Danas deo Nigerije |
1971. | ![]() |
![]() |
Da | |
1975. | ![]() |
![]() |
Ne | Danas deo Angole |
1975. | ![]() |
![]() |
Ne | Ubrzo nakon proglašenja nezavisnosti, teritoriju je anektirala Indonezija.[2][3] Referendum 1999. doveo je do konačne nezavisnosti 2002.[4] |
1983. | ![]() |
![]() |
Ne | Kipar i dalje polaže pravo |
1988. | ![]() |
![]() |
Delimično | Polaže pravo na teritorije koje je Izrael okupirao od 1967. Izraelsko-palestinski sukob i mirovni proces su još uvek u toku |
1990. | ![]() |
![]() |
Ne | Moldavija i dalje polaže pravo |
1990. | ![]() |
![]() |
Ne | Inkorporiran u Uzbekistan 1993.[5] |
1991. | ![]() |
![]() |
Ne | Somalija i dalje polaže pravo |
1991. | ![]() |
![]() |
Da | Uspostavljena posle rata u Hrvatskoj |
1991. | ![]() |
![]() |
Da | Uspostavljena posle rata u Sloveniji |
1992. | ![]() |
![]() |
Da | Uspostavljena posle rata u Bosni i Hercegovini |
1991. | ![]() |
![]() |
Ne | Danas deo Republike Čečenije, deo Rusije |
1991. | ![]() |
![]() |
Ne | Azerbejdžan i dalje polaže pravo |
1991. | ![]() |
![]() |
Ne | Gruzija i dalje polaže pravo |
1999. | ![]() |
![]() |
Ne | Gruzija i dalje polaže pravo |
2008. | ![]() |
![]() |
Delimično | Srbija i dalje polaže pravo |
2014. | ![]() |
![]() |
Ne | Anektirala Rusija; Ukrajina i dalje polaže pravo |
2014. | ![]() ![]() |
![]() |
Ne | Anektirala Rusija; Ukrajina i dalje polaže pravo |
2017. | ![]() |
![]() |
Ne | Suverenitet Španije je ostao nepromenjen |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Douglas George Anglin. Zambian Crisis Behaviour: Confronting Rhodesia's Unilateral Declaration of Independence, 1965–1966. McGill-Queens, 1994.
- ^ Berlie, Jean A. (1. 10. 2017). East Timor's Independence, Indonesia and ASEAN. Springer. str. 17. ISBN 9783319626307.
- ^ Kammen, Douglas (20. 8. 2015). Three Centuries of Conflict in East Timor. Rutgers University Press. str. 130. ISBN 9780813574127.
- ^ Moxham, Ben (februar 2008). „State-Making and the Post-Conflict City: Integration in Dili, Disintegration in Timor-Leste” (PDF). London School of Economics and Political Science. str. 10—11. ISSN 1749-1800. Pristupljeno 25. 6. 2021.
- ^ Olmos, Francisco (28. 5. 2020). „The curious case of the Republic of Karakalpakstan”. Foreign Policy Centre.