Jurij Gustinčič
Jurij Gustinčič | |
---|---|
Jurij Gustinčič, 1950. godine | |
Datum rođenja | 30. avgust 1921. |
Mesto rođenja | Trst, Kraljevina Italija |
Datum smrti | 7. jun 2014.92 god.) ( |
Mesto smrti | Piran, Republika Slovenija |
Jurij Gustinčič (sloven. Jurij Gustinčič, Trst, 1921 — Piran, 2014[1]) bio je slovenački i jugoslovenski novinar i dugogodišnji dopisnik beogradske „Politike“ iz Njujorka i Londona.[2]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je 30. avgusta 1921. godine u Trstu (Kraljevina Italija) u porodici Dragotina Gustinčiča i Anice Lokar. Zbog političkog opredeljenja roditelja kao komunista, porodica se više puta selila, da bi se 1922. godine preselili u Idriju. U Ljubljani su živeli do 1932. godine, do odlaska u Moskvu (tadašnji SSSR). Po završetku školovanja je pristupio organizaciji sovjetske komunističke omladine „Komsomol“ i tokom 1939. godine je započeo studije istorije na Moskovskom univerzitetu.
Radna biografija[uredi | uredi izvor]
Prve novinarske korake je napravio tokom sovjetskog Velikog otadžbinskog rata na Radio Moskvi u emisiji na slovenačkom jeziku, a kada su svi ruski studenti s Moskovskog univerziteta raspoređeni na front, njega su kao i drugu decu stranih i domaćih komunističkih aktivista evakuisali u Ašhabad, glavni grad Turkmenistana. Odatle je poslat Gruziju u Tbilisi, gde je ponovo radio za Radio Moskvu. U 1944. godine je bio dobrovoljac u Jugoslovenskoj brigadi u Crvenoj armiji.
Posle završetka Drugog svetskog rata se vratio u Beograd, gde je bio angažovan kao prevodilac za ruski jezik u jugoslovenskim delegacijama, a u periodu od 1948. do 1951. godine od strane Saveznog ministarstva za informisanje angažovan je kao šef Odeljenja za spoljnu propagandu (Agitprop).
Godine 1955. je poslat kao dopisnik u London, a od 1969. godine bio je dopisnik „Politike“ u Njujorku. Godine 1967. je izveštavao iz Grčke, Turske, Kipra i Izraela.
U Beloj kući je 1980. godine intervjuisao Džimija Kartera. Među malobrojnim izveštačima prisustvovao je sastanku Ričarda Niksona i Josipa Broza Tita u Beloj kući. Veoma obavešteno je kasnije izveštavao o aferi "Votergejt".
Tokom osamdesetih preselio se iz Beograda u Ljubljanu, gde je radio u spoljnoj rubrici RTV Ljubljana.
Svoje komentare objavljivao je u Politici, NIN-u, Borbi, Slobodnoj Dalmaciji, a izveštavao je i za TV Beograd i TV Ljubljanu, od 1990. godine za nedeljnik Vreme, a od 1995. za slovenački nedeljnik Mladina.
Godine 1988. je dobio najvišu nagradu jugoslovenski Novinar Moše Pijade.