Apšeronski rejon (Krasnodarski kraj)
Apšeronski rejon Apšeronskiй raйon | |
---|---|
![]() | |
![]() | |
Država | ![]() |
Federalni okrug | Južni FO |
Administrativni subjekt | Krasnodarski kraj |
Admin. centar | Apšeronsk |
Koordinate | 44° 27′ 03″ N 39° 44′ 33″ E / 44.45083° S; 39.74250° I |
Status | opštinski rejon |
Osnivanje | 1928. |
Površina | 2.443,24 km2 |
Stanovništvo | 2023. |
— broj st. | 97.294 |
— gustina st. | 39,82 st./km2 |
Vremenska zona | UTC+3 |
Pozivni broj | +7 86152 |
OKATO kod | 03 205 |
Zvanični veb-sajt |
Apšeronski rejon (rus. Апшеронский район) administrativno-teritorijalna je jedinica drugog nivoa i opštinski rejon smešten u južnom delu Krasnodarske pokrajine, odnosno na krajnjem jugu evropskog dela Ruske Federacije.
Administrativni centar rejona i njegovo najveće naselje je grad Apšeronsk.
Prema podacima nacionalne statističke službe Rusije za 2023. na teritoriji rejona živelo je 97.294 stanovnika ili u proseku 39,82 st/km². Površina rejonske teritorije je 2.443,24 km².
Geografija[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/05/Mezmay._View_from_Eagle_Platform_P6132052_2575.jpg/250px-Mezmay._View_from_Eagle_Platform_P6132052_2575.jpg)
Apšeronski rejon se nalazi na jugu Krasnodarske pokrajine, obuhvata teritoriju površine 2.443,24 km², i po tom parametru nalazi se na 4. mestu u Pokrajini. Graniči se sa Belorečenjskim rejonom na severu, Gorjačkoključkim gradskim okrugom i Tuapsinškim rejonom na zapadu, na jugu je teritorija Sočinskog okruga, dok je na istoku teritorija autonomne Republike Adigeje.
Geografijom rejona dominiraju brdsko-planinska područja koja predstavljaju severne rubne delove Velikog Kavkaza. Jedan manji deo rejonske teritorije na krajnjem jugu zauzimaju visoke planine sa nadmorskim visinama između 1.000 m i 1.500 metara. Nadmorska visina postepeno opada idući ka severu. Centralnim delom rejona protiče reka Pšeha.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Apšeronski rejon je zvanično uspostavljen je 28. februara 1928. kada je sedište tadašnjeg Tverskog rejona premešteno u Apšeronsk, a sam rejon preimenovan u sadašnji naziv. U februaru 1975. iz sastava rejina je izdvojen grad Gorjači Ključ i deo teritorije oko njega.
Demografija i administrativna podela[uredi | uredi izvor]
Prema podacima sa popisa stanovništva iz 2010. na teritoriji rejona živelo je ukupno 98.891 stanovnika,[1] dok je prema proceni iz 2023. tu živelo 97.294 stanovnika, ili u proseku oko 39,82 st/km².[2] Po broju stanovnika nalazi se na 18. mestu sa ukupnim udelom u pokrajinskoj populaciji od 1,67%.
1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2002. | 2010. | 2020. | |
---|---|---|---|---|---|---|---|
93.911 | 136.398 | 85.701 | 86.059[3] | 95.048[4] | 98.891[1] | 99.834 | 97.294* |
Napomena:* Prema proceni nacionalne statističke službe.
Na teritoriji rejona nalaze se ukupno 52 naseljena mesta administrativno podeljenih na 12 drugostepenih opština (tri gradske i 9 seoskih). Administrativni centar rejona i njegovo najveće naselje je grad Apšeronsk u kome živi nešto manje od polovine ukupne rejonske populacije. U veća naseljena mesta ubrajaju se još grad Hadižensk (21.829 stanovnika), varošica Njeftegorsk (4.747) i stanica Tverskaja (3.758 stanovnika).
Saobraćaj[uredi | uredi izvor]
Preko teritorije rejona prolazi Apšeronska pruga, jedna od najvećih planinskih pruga uskog koloseka na teritoriji Rusije. Ukupna dužina pruge otvorene 1927. godine je 127 kilometara, i uglavnom se koristi za transport drveta iz planinsih područja na jugu.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b -author= -
- ^ „Čislennostь naseleniя Rossiйskoй Federacii po municipalьnыm obrazovaniяm Krasnodarskogo kraя na 1 яnvarя 2023 goda”. Pristupljeno 31. 10. 2023.
- ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.