Dobra Voda (Modriča)
Dobra Voda | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Republika Srpska |
Opština | Modriča |
Stanovništvo | |
— 2013. | 3 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 59′ 41″ S; 18° 08′ 36″ I / 44.99479° S; 18.14347° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 262-368 m |
Površina | 6,25 km2 |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 053 |
Dobra Voda je naseljeno mjesto u opštini Modriča, Republika Srpska, BiH. Prema preliminarnim podacima popisa stanovništva 2013. godine, naselje je imalo tri stanovnika.[1]
Geografija
[uredi | uredi izvor]Nalazi se na 262-368 metara nadmorske visine, površine 6,25 km2, udaljeno oko 20 km od opštinskog centra. Razbijenog je tipa. Smješteno je na obroncima planine Vučijak, na četvoromeđi opština Modriča,Derventa, Doboj i Brod. Rječice Plavuša i Kamenica ulivaju se u Savu, a Dobra voda u rijeku Ljubioču. U ataru ima nekoliko potoka. Teren je brdovit, pretežno obrastao bukovom i grabovom šumom, sa malo obradivog zemljišta.[2]
Istorija
[uredi | uredi izvor]Arheološka istraživanja pokazala su da je još u starijoj prošlosti preko Dobre Vode vodio putni pravac od Podnovlja do Kamena na Klakaru i do rijeke Save. U selu su pronađene dvije ostave novca: ilirsko-grčkih drahmi, gradova Apollonia i Dyrrachium (II vijek p. n. e.), i rimskih carskih novaca iz IV vijeka.[2]
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Dobra Voda je 1895. popisana kao zaselak sela Dugo Polje; 1953. kao zasebno selo, sa 87 domaćinstava i 413 stanovnika; 1971. - 234 stanovnika;[3] 1991. - 83 (80 Hrvata, jedan Srbin i dva Jugoslovena);[4] 2013. - tri domaćinstva i tri stanovnika. Prema podacima sa terena, 2016. u selu je živio jedan stanovnik (iz porodice Letić). U selu su prije rata Odbrambeno-otadžbinskog rata 1992-1995. živjele porodice: Birčić, Dolibašić, Drnić, Dujić, Duspara, Jerković, Lucić, Ljuberac, Majstorović, Martić, Matijević, Mikulić, Rašić i Tolić . Dio stanovništva odselio se u inostranstvo. Solunski dobrovoljac bio je Matija Martić. U Drugom svjetskom ratu stradalo je 11 civila. Mještani su se uglavnom bavili poljoprivredom. U Dobroj Vodi je do rata 1992-1995. radila četvorogodišnja osnovna škola. Selo ima groblje i katoličku Crkvu Svete Ane, obnovljenu 2009. godine. Elektrificirano je 1973, a stanovništvo se snabdijevalo vodom sa izvora.[2]
Demografija[5] | ||
---|---|---|
Godina | Stanovnika | |
1948. | 382 | |
1953. | 413 | |
1961. | 332 | |
1971. | 234 | |
1981. | 113 | |
1991. | 83 | |
2013. | 3 |
Nacionalnost | 1991. |
Srbi | 2 |
Muslimani | 0 |
Hrvati | 85 |
Jugosloveni | 1 |
ostali | 1 |
Ukupno | 89 |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik”. popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano iz originala 19. 11. 2021. g. Pristupljeno 19. 11. 2021.
- ^ a b v Enciklopedija Republike Srpske. 3, D-Ž. Banja Luka: Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske. 2020. str. 193-194. ISBN 978-99976-42-37-0.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 11. 2021.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 76)” (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 19. 11. 2021.
- ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.