Ečer
Ečer mađ. Ecser | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Mađarska |
Region | Centralna Mađarska regija |
Županija | Pešta (županija) |
Srez | Monori |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 3.252 |
— gustina | 248,24 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 47° 26′ 40″ S; 19° 19′ 34″ I / 47.44437° S; 19.32605° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Površina | 13,1 km2 |
Poštanski broj | 2233 |
Pozivni broj | 29 |
Veb-sajt | |
www.ecser.hu |
Ečer (mađ. Ecser, slov. Ečer) je selo u mađarskoj županiji Pešta. Susedna naselja su: Maglod, Večeš, Đomro i Ulo.
Nalazi se oko 25 kilomatara jugoistočno od Budimpešte, blizu međunarodnog aerodroma Feriheđ. Pored mesta prolazi put M0 i pruga Budimpešta-Solnok.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Ečer se prvi put pominje 15. decembra 1315, iako je selo postojalo još 896, kada su Mađari stigli u sadašnju domovinu. Po legendi, selu je ime dao mađarski plemenski vođa Arpad. Kada je pitao seljane za ime mesta, oni nisu imali odgovor, pa im je on rekao: „Onda ga nazovite hrast“ (mađ. cser(fa)).
Tokom turske vlasti (1526-1686) selo je ostalo bez stanovništva, uglavnom kao posledica opsade Budima. Prvi stanovnici su se doselili tek 1699. U Ratu za nezavisnost Mađarske (1703-1711) u Rakocijevoj vojsci je bilo 11 vojnika iz Ečera. U prvoj polovini 18. veka, vlasnik sela grof Antal Grasalkovič naselio je Slovake u ovo selo. Po popisu iz 1836. 80% stanovnika su bili Slovaci. Posle Drugog svetskog rata 25 slovačkih porodica se otselilo u Čehoslovačku, a tu su došli Mađari iz Slovačke.
Kultura[uredi | uredi izvor]
U Ečeru se nalazi barokna katolička crkva Svetog Antonija iz 1740.
Selo je poznato u svetu po tradicionalnom svatovskom plesu (Ecseri lakodalmas). Svakog februara u selu se održava bal parova u folklornoj odeći (Nős és Páros).
Na grbu mesta je prikazana crkva, svatovski ples i hrast, tri najvažnija simbola sela.
Bratimljenja[uredi | uredi izvor]
Sa Ečerom su zbratimljena mesta:
- Zlate Klasi ( Slovačka)
- Kumbag ( Turska)