Zakarpatska oblast
Zakarpatska oblast | |
---|---|
Država | Ukrajina |
Admin. centar | Užgorod |
Najveći grad | Užgorod, Mukačevo |
Službeni jezik | ukrajinski |
Guverner | Vasil Gubalj |
Površina | 12.777 km2 |
Stanovništvo | 2014. |
— broj st. | 1.259.068 |
— gustina st. | 98,54 st./km2 |
— ISO 3166-2 | UA-21 |
Poštanski broj | 88-90xxx |
Pozivni broj | +380 31 |
Zvanični veb-sajt |
Zakarpatska oblast (ukr. Закарпатська область), poznata i po nazivu Zakarpatje (ukr. Закарпаття), je jedna od oblasti Ukrajine. Administrativni centar je grad Užgorod.
Zakarpatska oblast jeste najzapadniji region Ukrajine. U tom regionu se nalaze granični prelazi sa Slovačkom, Mađarskom i Rumunijom.
Istorija
[uredi | uredi izvor]U prošlosti je ovaj region bio poznat kao Transkarpatska oblast, Transkarpatija, ili istorijski kao Karpatska Rusija, ili Rusinija. Sloveni su se na ovo područje doselili u 4. veku. U 7-8. veku, slovensko pleme Beli Hrvati je živelo na ovoj teritoriji. U 9-10. veku, region je bio deo Bugarskog carstva, a u to vreme se pominje i lokalni vladar knez Laborec, koji je bio bugarski vazal. U 10-11. veku region je bio deo Kijevske Rusije. Posle toga region dolazi pod vlast Ugarske, a u 13. veku je, pod sizerenstvom Ugarske, velikim delom ove regije vladao rutenski plemić knez Rostislav. Tokom kolapsa centralne vlasti u Ugarskoj, krajem 13. i početkom 14. veka, regijom su vladali faktički nezavisni lokalni vladari Amade Aba i Mikloš Pok. Jedan deo regije je u to vreme pripadao slovenskoj kraljevini Galicija-Volinija.
U 16. veku region je podeljen između Habzburške monarhije i vazalne osmanske kneževine Transilvanije. Za vreme Prvog svetskog rata Zakrpatija je sa Galicijom bila poprište velikih boja ruske i austrougarske vojske. Kasnije će ceo region pripasti Transilvaniji, da bi 1699. godine u celosti pripao Habzburškoj monarhiji. Posle propasti Monarhije, 1918. godine, region će postati deo Zapadnoukrajinske narodne republike, a potom deo Čehoslovačke. 1927. godine region postaje jedna od pokrajina Čehoslovačke, da bi proglasio nezavisnost 1939. godine. Međutim, ubrzo nakon toga region okupira i anektira Hortijeva Mađarska. Dolaskom sovjetske Crvene armije 1944. godine, region ulazi u sovjetsku sferu uticaja: biće zvanično priključen Sovjetskom Savezu 1945. a sovjetskoj Ukrajini 1946. godine.
-
Zapadnoukrajinska narodna republika 1918. godine
-
Provincije Čehoslovačke 1928-1938. godine
-
Nezavisna Karpato-Ukrajina 1939. godine
Demografija
[uredi | uredi izvor]Nacionalnost[1] | 1989. | 2001. | Maternji jezik[2] | 2001. |
Ukrajinci | 78,4% | 80,5% | Ukrajinski jezik | 81,0% |
Mađari | 12,5% | 12,1% | Mađarski jezik | 12,7% |
Rumuni | 2,4% | 2,6% | Ruski jezik | 2,9% |
Rusi | 4,0% | 2,5% | Rumunski jezik | 2,6% |
Romi | 1,0% | 1,1% | ||
Slovaci | 0,6% | 0,5% | ||
Nemci | 0,3% | 0,3% |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ National composition of population, State Statistics Committee of Ukraine
- ^ Linguistic composition of the population, State Statistics Committee of Ukraine