Kanapei

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kanapei
Kanapei
Regije ili državaFrancuska
Glavni sastojcihleb, tost, krekeri, lisnato testo
puter, paštete, povrće
  Mediji: Kanapei

Kanapei su vrsta predjela, mala i često ukrasna vrsta hrane, koji se sastoje od malog komada hleba (ponekad prepečenog), lisnatog testa ili krekera omotanog ili prelivenog nekom ukusnom hranom, drži se u prstima i često jede u jednom zalogaju.

Ime[uredi | uredi izvor]

Ime potiče od francuske reči za sofu,[1] oslanjajući se na analogiju da garnirung stoji na vrhu hleba kao što to čine ljudi na kauču.[2]

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Kanape od divljeg lososa

Budući da se često služe tokom koktel zabave, često je poželjno da kanapei budu slani ili začinjeni, kako bi podstakli goste da piju više. Kanape se takođe može nazvati hranom za prste, mada nije sva hrana za prste kanape. Krekeri ili male kriške hleba ili tosta ili lisnatog testa, isečene u raznim oblicima, služe kao osnova za slane putere ili paštete, na koji se stavljaju slane namirnice kao meso, sir, riba, kavijar, pašteta, pire ili povrće.

Tradicionalno, kanapei se prave od ustajalog hleba (mada se za podlogu mogu koristiti i druge namirnice poput lisnatog peciva, krekera ili svežeg povrća) isečenog na tanke kriške, a zatim oblikovanog u krugove, prstenove, kvadrate, trake ili trouglove. Zatim se prže ili tostiraju, a zatim prelivaju visoko obrađenim i dekorativno nanetim namirnicama. Šareni i oku ugodni ukrasi često upotpunjuju prezentaciju. Kanapei se obično poslužuju na poslužavniku za kanape i jedu se sa malih tanjira.

Kanapei
Kanapei sa kavijarom

Sastav[uredi | uredi izvor]

Sastav kanapea sastoji se od osnove (npr. hleb ili tost), namaza, glavne namirnice i ukrasa. Namaz je tradicionalno ili složeni maslac, napravljen kremiranjem putera sa drugim sastojcima poput šunke ili jastoga, ili aromatizovani krem sir. Salate od majoneza mogu se pripremiti i kao namazi. Uobičajeni ukrasi mogu se kretati od sitno seckanog povrća, mladog luka i začinskog bilja do kavijara ili ulja od tartufa.

Prema Lounijevom kuvaru (1912) „Kanapei se prave od belog, graham i smeđeg hleba, vrlo tanko narezani i rezani u raznim oblicima. Mogu biti umočeni u rastopljeni puter, prepečeni ili prženi“. Mogli bi se služiti topli ili hladni, namazati inćunom, pastom od rakova ili kavijara, servirati sa ukrasima poput zelene i crvene paprike, i limunovog soka. Trouglovi za hleb mogu se sotirati na slaninskoj masnoći, pržiti u dubokom ulju, ili samo podmazati i potamneti u rerni. Senf se može koristiti kao namaz za kanapee ukrašene seckanom slaninom, naribanim sirom ili seckanim maslinama.[3]

Kod nas su kanapei, šareni mini-zalogaji, veoma popularni i neizostavni su deo svake proslave, rođendana ili slave, a odraz su maštovitosti osobe koja ih pravi. Postoje i posni kanapei. Jedino pravilo koje se poštuje pri njihovom kreiranju je veličina.

Sve vrste kanapea imaju bazu. U zavisnosti od ukusa, to mogu biti razne vrste peciva, hleba, krekeri ili umešeno testo po sopstvenom izboru. Oblik baze je uglavnom kružni, ali može biti i četvrtasti ili trouglasti.

Kao nadev mogu poslužiti - krem-sir, puter, pavlaka, pašteta, na koje se stavljaju šunka, pečeni komadići mesa, inćuni, losos, masline, komadići povrća i voća, razni sirevi i kačkavalji, pečurke, a za dekoraciju su idealni listići peršuna, nane ili mirođije.[4][5] [6][7]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ James Beard, Hors d'Oeuvres and Canapés (William Morrow & Co., New York, 1943, 1963, 1985), p. xiii.
  2. ^ Olver, Lynne. „Sandwiches”. The Food Timeline. Pristupljeno 21. 12. 2011. 
  3. ^ Lowney's Cook Book (1912), p35
  4. ^ „Kanapei – minijaturne kreacije koje mame sva čula”. marieclaire.rs. Arhivirano iz originala 19. 04. 2021. g. Pristupljeno 16. 3. 2021. 
  5. ^ „Kanapei”. haloketering.com. Pristupljeno 16. 3. 2021. 
  6. ^ „Kanapei - za one koji znaju da uživaju”. ukusnoibrzo.rs. Pristupljeno 16. 3. 2021. 
  7. ^ Milica, Ilic. „Napravite sami preukusne slaniše za rođendansku žurku!!!”. stvarukusa.rs. Arhivirano iz originala 08. 05. 2021. g. Pristupljeno 16. 3. 2021.