Pređi na sadržaj

Kajtasovo

Koordinate: 44° 52′ 34″ S; 21° 15′ 22″ I / 44.876227° S; 21.256233° I / 44.876227; 21.256233
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kajtasovo
Pravoslavna crkva
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugJužnobanatski
OpštinaBela Crkva
Stanovništvo
 — 2011.Pad 262
 — gustina6/km2
Geografske karakteristike
Koordinate44° 52′ 34″ S; 21° 15′ 22″ I / 44.876227° S; 21.256233° I / 44.876227; 21.256233
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina66 m
Površina42,9 km2
Kajtasovo na karti Srbije
Kajtasovo
Kajtasovo
Kajtasovo na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj26329
Pozivni broj013
Registarska oznaka

Kajtasovo je naselje u opštini Bela Crkva, u Južnobanatskom okrugu, u Srbiji. Prema popisu iz 2011. bilo je 262 stanovnika.

Ovde se nalazi FK Partizan Kajtasovo.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Kajtasovo je staro naselje formirano za vreme velike seobe Srba. Pod tim nazivom prvi put se pominje 1690. godine, a tokom svoje istorije više puta je menjalo svoje ime.

  • Kajtasovo — 1690. i 1713. godine
  • U 18. veku — Gaitasoll
  • Gajtás — 1909. godine
  • Kajtasovo — 1922. godine.[1]

Austrijski carski revizor Erler je 1774. godine konstatovao da "Gajtasol" ima militarski status, a pripada Jasenovačkom okrugu, Novopalanačkog distrikta. Stanovništvo je bilo izmešano, vlaško i srpsko.[2]

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Kajtasovo se nalazi u kontinentalnom delu Deliblatske peščare i aluvijalne ravni Karaša. Do njega se stiže odvajanjem sa puta KovinBela Crkva ili iz pravca VršacJasenovoDupljajaGrebenac. U njemu postoji više izvora, a najpoznatiji je Čiklovanov izvor.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Kajtasovo živi 225 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,5 godina (38,3 kod muškaraca i 40,9 kod žena). U naselju ima 89 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,22.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 503
1953. 490
1961. 494
1971. 459
1981. 424
1991. 350 302
2002. 287 335
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
253 88,15%
Mađari
  
10 3,48%
Rumuni
  
7 2,43%
Makedonci
  
6 2,09%
Rusi
  
2 0,69%
Nemci
  
1 0,34%
Jugosloveni
  
1 0,34%
nepoznato
  
7 2,43%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Letopis Opština u južnom Banatu: Banatska mesta i običaji Marina M.(Beč 1999). :
  2. ^ J.J. Erler: "Banat", Pančevo 2003.
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]