Pređi na sadržaj

Lavovska oblast

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Lavovska oblast
Položaj
Država Ukrajina
Admin. centarLavov
Najveći gradLavov, Drogobič, Červonograd
Službeni jezikukrajinski
GuvernerIrina Seh
Površina21,833 km2
Stanovništvo2015.
 — broj st.2.534.945
 — gustina st.116.106,12 st./km2
 — ISO 3166-2UA-46
Poštanski broj79-82hhh
Pozivni broj+380 32
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Lavovska oblast (ukr. Львівська область) poznata i po nazivu Lavovščina (ukr. Львівщина), oblast je koja se nalazi u zapadnom delu Ukrajine. Administrativni centar oblasti je grad Lavov.

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Lavovska oblast je formirana 4. decembra 1939. godine kao deo Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike. Njen strateški položaj u srcu srednje Evrope je prouzrokovalo da se ova teritorija nalazi u sastavu mnogih država koje su kroz istoriju stvarale države na tim prostorima. Vlast se smenjivala od Velikomoravske kneževine, preko Kijevske Rusije i zajednice Poljske i Litvanije, do Austrougarske i Poljske, čija je ova teritorija bila sve do 1939. godine.

Ova oblast je postala deo Sovjetskog Saveza po sporazumu Ribentrop-Molotov. Zbog istorijskih okolnosti koje su se dešavale na ovim prostorima, ova oblast je bila jedna od najmanje rusifikovanih u Ukrajini, i veliki deo Habzburškog nasleđa je još uvek vidljivo.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Teritorija Lavovske oblasti je geografski veoma raznovrsna. Na jugu se prostiru Beskidski planinski lanci, čiji je najviši vrh Pikuj (1408 metara). Severno se pružaju reke Dnjestar i San, i njihove kotline. U centru oblasti se nalaze planinske oblasti bogate sumporom. Ova oblast je prekrivena gustim šumama, a u određenim delovima su veće površine obradive zemlje.

Administrativna podela

[uredi | uredi izvor]

Lavovska oblast je podeljena na dvadeset rejona i devet gradova, koji su u direktnoj nadležnosti oblasne vlasti.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Odnos između broja muškaraca i žena je 48 prema 52. Pa nacionalnosti 94,8 posto populacije su Ukrajinci, 3,6% su Rusi, a Poljaci čine 0,7% stanovništva.

Nacionalnost[1] 1989. 2001. Maternji jezik[2] 1989. 2001.
Ukrajinci 90,4% 94,8% Ukrajinski jezik 90,1% 95,3%
Rusi 7,2% 3,6% Ruski jezik 8,8% 3,8%
Poljaci 1,0% 0,7% ostali jezici 1,1% 0,9%
Jevreji 0,4% 0,2%
Belorusi 0,5% 0,1%

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ National composition of population, State Statistics Committee of Ukraine
  2. ^ Linguistic composition of the population, State Statistics Committee of Ukraine

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]