Luda (tarot karta)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
(preusmereno sa Луда (Тарот))
Luda iz tarot špila Rajer-Vejt

Luda je jedna od 78 karata u tarot špilu. Pri čitanju tarota, to je jedna od 22 velike arkane, ponekad označene kao 0 (prva) ili XXII (poslednja). Međutim, u špilovima dizajniranim za igranje tradicionalnih kartaških igara, obično je nenumerisana, jer ne predstavlja jedan od 21 aduta, već samo po sebi služi jedinstvenoj svrsi zavisno od vrste igre.

Ikonografija[uredi | uredi izvor]

Budala se zove Le Mat u tarotu iz Marseja, a Il Matto u većini tarot špilova na italijanskom jeziku. Ove arhaične reči znače „ludak“ ili „prosjak“ i mogu biti povezane sa rečju za „šah-mat“ u odnosu na prvobitnu upotrebu tarot karata za igranje.[1]

U najranijim špilovima tarota, Luda se obično prikazuje kao prosjak ili skitnica. U Viskonti-Sforca špilu, Luda nosi odrpanu odeću i čarape bez cipela, a na leđima nosi štap. Ima nešto što izgleda kao perje u kosi. Njegova neposlušna brada i perje mogu biti povezani sa tradicijom šumskih divljaka. Još jedna rana italijanska slika koja se odnosi na tradiciju je prva (i najniža) u nizu takozvanih Mantenja tarot. Ova serija grafika koja sadrži slike društvenih uloga, alegorijskih figura i klasičnih božanstava počinje sa Misero, prikazom prosjaka naslonjenog na štap.[2] Sličnu sliku sadrži nemački Hofemteršpil; tamo je Luda (nem. Narr) prikazan kao bos čovek u odeći, očigledno sa zvončićima na kapuljači, koji svira gajde.[3]

U špilu Rajder–Vejt i drugim ezoterijskim špilovima napravljenim za kartomantiju, Budala je prikazana kao mladić, koji nesvesno hoda prema ivici provalije. U špilu Rajder-Vejt, on je takođe prikazan kao sa sobom vodi malog psa. Luda u jednoj ruci drži belu ružu (simbol slobode od niskih želja), au drugoj mali zavežljaj ličnih stvari, koji predstavlja neiskorišćeno kolektivno znanje.[4]

Istorija[uredi | uredi izvor]

U špilovima pre Vejt-Smita, Luda je skoro uvek bez rednog broja. Postoji nekoliko izuzetaka: neki stariji špilovi (uključujući Sola Busku iz 15. veka) označili su kartu sa 0, a belgijski špilovi iz 18. veka označili su je kao XXII.[5] Luda je skoro uvek potpuno odvojena od redosleda aduta u istorijskim špilovima. Ipak, postoje presedani da se to smatra najnižim ili najvišim adutom.

Tradicionalno, karte Velike arkane u tarotu su numerisane rimskim brojevima. Luda je numerisana nulom, jednim od arapskih brojeva.

Luda je verovatno preteča Džokera.[6]

Primeri[uredi | uredi izvor]

U tarot igrama[uredi | uredi izvor]

U čitanju tarot karata, Budala se obično smatra delom Velike arkane. Ovo nije tačno u igrama tarot kartama; Uloga Lude u većini igara je nezavisna i od karata obične boje i od aduta, a karta ne pripada nijednoj kategoriji. Kao takva, većina tarot špilova prvobitno napravljenih za igranje ne dodeljuje broj Ludi koji ukazuje na njegov rang u boji aduta; nema ga. Vejt daje Ludi broj 0, ali u svojoj knjizi govori o Budali između Suda, br. 20, i Svet, br. 21. Jedini tradicionalni špil za igru koji broji Budale 0 je Pijemontski taroko. Od 1930-ih, Burgundski tarot špilovi često koriste crni obrnuti cipal kao indeks ugla za Ludu.[7][8] U skoro svim tarot igrama, Luda je jedna od najvrednijih karata.

Kao pošteda[uredi | uredi izvor]

U većini tarot igara koje potiču iz Italije i Francuske, Budala ima jedinstvenu ulogu. U ovim igrama, Budala se ponekad naziva „Pošteda”. Tarot igre su obično igre sa trikovima; igranje na kartu Lude opravdava igrača da ili ne sledi boju ili igra na aduta. Na kraju trika, igrač zatim uzima nazad Ludu i dodaje je u svoju gomilu trikova i (u većini igara) daje pobedniku trikova najmanje vrednu kartu iz te iste gomile. Ako nema karata za zamenu, Luda vredi jedan poen manje i dodatni poen se daje igraču koji izvodi trik. Ili, na kraju ruke, može se dodeliti igraču ili timu koji je osvojio sve trikove. Obično se Luda ne može uhvatiti, ali se u nekim igrama može osvojiti u poslednjem triku što može doneti bonus za bodovanje.

Kao najniži adut[uredi | uredi izvor]

Pijemontska igra Sedići iz 18. veka i njene varijante tretirale su Ludu kao najnižeg aduta.[9] Za razliku od većine igara, Luda vredi samo jedan poen. Ovo je slično ulozi aduta Miseria u sicilijanskom tarokiju.

Kao najviši adut[uredi | uredi izvor]

U većini centralnoevropskih tarok igara, budala ili Skus se jednostavno igra kao 22. adut, što ga čini najvišim adutom u takvim igrama. [10] U Konigrufenu, Luda može biti uhvaćena, ali samo ako se igra u istom triku sa adutima 21 i 1 u kom slučaju pobeđuje adut 1; ovo se zove carev trik ili trik iz bajke.[11] U Mađarskom taroku, igrač koji izgubi adut 21 od Lude tradicionalno mora da nosi šašavu kapu.[12]

Kao pošteda i najviši adut[uredi | uredi izvor]

U francuskom tarotu i Drognu, Luda je pošteda, ali će u retkim okolnostima biti najviši adut. Ako je igrač koji drži Ludu dobio sve prethodne trikove, u poslednjem triku Luda postaje najveći adut.[13]

Kao izgovor i džoker[uredi | uredi izvor]

Pre i posle trikove igre Taroćini, Matto (Luda) i Bégato se nazivaju contatori (kontraši), ograničeni oblik džoker karte.[14] Mogu se koristiti odvojeno ili zajedno za popunjavanje praznine u kombinacijama ili za produženje, ali ne mogu služiti za popunjavanje dve uzastopne praznine u uzastopnim kombinacijama.[15] Ne mogu da zamene najvišeg aduta ili kraljeve. Obe karte se mogu koristiti u svakom nizu, ali pošto se Luda ne može uhvatiti dok je Mag ranjiv, igrač koji drži Maga bi trebalo da je koristi razborito.[16]

Tumačenja[uredi | uredi izvor]

U mnogim ezoterijskim sistemima tumačenja tarot karata Luda se tumači kao protagonista priče, a Velike arkane su put kojim Luda prolazi kroz velike misterije života. Ova staza je tradicionalno poznata u kartomantiji kao „Ludino putovanje“ i često se koristi da se početnici upoznaju sa značenjem karata Velike arkane.[17]

Prema knjizi A. E. Vejta iz 1910. godine Slikovni ključ tarota,[18] karta Luda je povezana sa:

Ludilo, manija, ekstravagancija, opijenost, zabluda, izlazak, zabluda. [Ako je karta obrnuta]: nemar, odsustvo, Distribucija, nonšalantnost, apatija, nonšalantnost, sujeta.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Talia Felix, "The Cartomancer's Key"
  2. ^ Images from the Tarocchi de Mantegna, accessed April 9, 2008.
  3. ^ Hofämterspiel images, accessed April 9, 2008.
  4. ^ Gray, E. (1960). The tarot revealed: A modern guide to reading the tarot cards. New York, N.Y.: Bell Publishing Company.
  5. ^ Belgian tarot
  6. ^ Nichols, Sallie (1973-09-01). „La papesse: High priestess of tarot”. Psychological Perspectives. 4 (2): 135—149. ISSN 0033-2925. doi:10.1080/00332927308408837. 
  7. ^ Tarot Nouveau decks manufactured in France
  8. ^ Tarot Nouveau deck from Austria
  9. ^ A History of Games Played with the Tarot Pack, Dummet & McLeod, 2004. Lewiston, New York: Edwin Mellen Press. Vol.1, page 169-170.
  10. ^ Tarot games
  11. ^ Konigrufen rules
  12. ^ Hungarian tarokk
  13. ^ French tarot
  14. ^ Tarocco Bolognese deck
  15. ^ Tarocchino Bolognese
  16. ^ Tarocchini sequences
  17. ^ Place, Robert M. (2005). The Tarot: History, Symbolism, and Divination. New York: Jeremy P. Tarcher/Penguin. str. 129. 
  18. ^ Waite, Arthur Edward, (2005). The pictorial key to the tarot. Mineola, NY: Dover Publications. ISBN 0-486-44255-1. OCLC 57549699. 

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Slikovni ključ tarota[mrtva veza] AE Vejta iz 1910
  • Hajo Banzhaf, Tarot i putovanje heroja (2000)
  • G. Ronald Marfi, SJ, Sova, gavran i golub: Religiozno značenje Grimovih magičnih bajki (2000)
  • Mohandas Gandhi : Essential Vritings (John Dear, ed. 2002)
  • Juliette Vood, Folklore 109 (1998):15-24, „Keltski tarot i tajna tradicija: studija o stvaranju modernih legendi“ (1998)
  • Vici Dvier-Thomas: Budala i njen Fejsbuk (2012)
  • Robert Mazlo : A la recherche du Tarot perdu . Les tablettes d'Hermes,ISBN 2-910401-86-3, Ramuel Ed. (1998)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

This article incorporates text from the public domain 1910 book Pictorial Key to the Tarot by Arthur Edward Waite. Please feel free to update the text.