Mjori
| Mjori Мёры | |
|---|---|
 Uspenjska Bogorodičina katedrala je deo kulturnog nasleđa Belorusije | |
 Zastava
 Grb
| |
| Administrativni podaci | |
| Država |  Belorusija |
| Oblast |  Vitepska oblast |
| Rejon | Mjorski rejon |
| Osnovan | prvi pisani pomen 1514. |
| Status grada | 1972. |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | |
| — 2014. | 8.100 (procena) |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 55° 37′ 00″ S; 27° 37′ 00″ I / 55.616667° S; 27.616667° I |
| Vremenska zona | UTC+3 |
| Aps. visina | 140 m |
  Mjori Mjori na karti Belorusije | |
| Poštanski broj | 211930 |
| Pozivni broj | +375 2152 |
| Registarska oznaka | 2 |
| Veb-sajt | |
| miory.vitebsk-region.gov.by | |
Mjori (blr. Мёры; rus. Мёры) grad je u severozapadnom delu Republike Belorusije. Administrativno pripada Mjorskom rejonu Vitepske oblasti čiji je ujedno i administrativni centar.
Prema procenama iz 2014. u gradu je živelo oko 8.100 stanovnika.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Grad Mjori leži na obalama Mjorskog jezera, na oko 190 km zapadno od administrativnog centra oblasti, grada Vitepska. Važna je železnička stanica na relaciji Varapajeva-Druja. Drumskim pravcima je povezan sa susednim gradovima Braslavom, Verhnjedvinskom, Šarkavščinom i Polackom.
Istorija[uredi | uredi izvor]
.jpg)
U pisanim izvorima ovo naselje se prvi put pominje 1514. kao zaselak Mereja u Braslavskom okrugu Velike Kneževine Litvanije. U katastarskim spisima VKL iz 1567. naselje se pominje kao Mjori i bilo je feudalni posed knjaževske porodica Svjatopol-Mirski. Prva pravoslavna crkva u naselju osnovana je još 1621. godine, a postoje podaci i o postojanju pravoslavnog manastira iz 1644. godine. Pomenuti manastir je 1690. predan na upravu grkokatoličkoj crkvi. U naselju je 1691. podignut i rimokatolički hram koji je postojao sve do 1862. godine.
Posle druge podele Državne zajednice Poljske i Litvanije 1793. Mjori postaje sastavnim delom Ruske Imperije i postaje okružnim centrom, prvo Minske, a potom i Vinjuske gubernije. Prema podacima sa sveruskog popisa stanovništva iz 1897. u naselju je živelo svega 145 stanovnika.
Nakon kraćeg perioda poljske vlasti (1921—1939), Mjori postaje delom Beloruske SSR. Administrativni status grada ima od 1972. godine.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema proceni, u gradu je 2014. živelo oko 8.100 stanovnika.
| 1897. | 1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 1999. | 2009. | 2014. |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 145[1] | 1.900[2] | 5.715 | 7.122 | 8.590 | 9.100 | 8.188 | 8.100* |
Napomena: Prema proceni nacionalne statističke službe Belorusije.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Первая всеобщая перепись населения Российской Империи 1897 г. Распределение населения по родному языку, губерниям и областям.
- ^ „BELARUS: Cities & Settlements”. City Population. Pristupljeno 17. 2. 2013.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Službena veb stranica
- Detaljnija mapa naselja
- Položaj naselja na mapi pripadajućeg rejona
- Galerija fotografija
- Гарады і вёскі Беларусі: Энцыклапедыя. Т.2, кн.2. Гомельская вобласць/С. В. Марцэлеў; Рэдкалегія: Г. П. Пашкоў (галоўны рэдактар) і інш. — Мн.: БелЭн, 2005. 520с.: іл. Тыраж 4000 экз. ISBN 978-985-11-0330-6. ISBN 978-985-11-0302-3
- Spisak naseljenih mesta u Republici Belorusiji
| Administrativni centar |  | |
|---|---|---|
| Gradovi (19) | ||
| Varošice (24) | ||
| Međunarodne | |
|---|---|
| Državne | |
