Отписани
Otpisani | |
---|---|
Žanr | akcijadrama ratni |
Format | Televizijska serija |
Producentska kuća | Televizija Beograd |
Scenario | Dragan Marković Siniša Pavić |
Režija | Aca Đorđević |
Uloge | Dragan Nikolić Vojislav Brajović Predrag Manojlović Čedomir Petrović Vladan Holec Aleksandar Berček Rade Marković Stevo Žigon Vasa Pantelić Dragomir Felba |
Kompozitor | Milivoje Marković |
Zemlja | SFRJ |
Lokacija | Beograd |
Jezik | srpski |
Broj epizoda | 13 |
Vreme trajanja | 45 minuta |
Produkcija | |
Producent | Miodrag Stanković Mile Čitaković |
Direktor fotografije | Milorad Marković |
Produkcija | TV Beograd Operativni producent CFS Košutnjak Beograd |
Distribucija | RTV Beograd |
Emitovanje | |
Emiter | RTB 1 |
Prvo prikazano na | RTB 1 |
Premijerno prikazivanje | 22. decembar 1974. — 16. mart 1975. |
Naslednik | Povratak otpisanih |
Srodno prikazivanje | film Otpisani |
Profil na IMDb-ju |
Otpisani je jugoslovenska televizijska serija, snimljena u produkciji Televizije Beograd 1974. i 1975. godine. Serija prati avanture mladih ilegalaca u okupiranom Beogradu za vreme Drugog svetskog rata. Nastala je po knjizi Dragana Markovića, a uporedo sa snimanjem serije, snimljen je i film „Otpisani“, koji predstavlja spoj prve dve epizode serije (za razliku od serije, koja je snimljena u crno-beloj tehnici, film je snimljen u boji). Zbog velike popularnosti serije, dve godine kasnije, snimljen je nastavak pod nazivom „Povratak otpisanih“.[1]
Seriju je režirao, Aleksandar Aca Đorđević, a scenario su napisali Dragan Marković i Siniša Pavić. Glavni junaci serije bili su tada mladi glumci - Voja Brajović, Dragan Nikolić, Predrag Miki Manojlović, Čedomir Petrović i Aleksandar Berček, a pored njih veće uloge su ostvarili i glumci - Stevo Žigon, Rade Marković, Dragomir Felba i Vasa Pantelić. Smatra se i dalje za najbolju ratnu akcionu TV seriju ikad snimljenu na ovim prostorima. A, uz Sivi dom je svakako najbolja akciona serija snimljena u vreme postojanja SFR Jugoslavije.
Radnja[uredi | uredi izvor]
Na vest da je Adolf Hitler napao Sovjetski Savez, grupa mladih skojevaca odlučuje da formira ilegalnu grupu da bi se suprotstavili Vermahtu. Njihove akcije će ih dovesti na vrh liste za uklanjanje Specijalne policije i Gestapoa.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Televizijska serija „Otpisani“ bazirana je na knjizi „Zabranjeni život“ Dragana Markovića. Zasniva se na spoju izmišljenih i istinitih događaja iz vremena ilegalnog otpora okupatoru, tokom okupacije Beograda za vreme Drugog svetskog rata, od 1941. do 1945. godine. Iako dosta izmenjeni, mnogi delovi serije su nastali prema stvarnim događajima, kao što su - spasavanje Aleksandra Rankovića iz zatvorske bolnice u Vidinskoj ulici, jula 1941; paljenje garaže u Grobljanskoj ulici, avgusta 1941; ubistvo agenata Đorđa Kosmajca i Obrada Zalada u ulici Cara Uroša, marta 1942; rad ilegalne štamparije u Beogradu, koja je funkcionisala na dve lokacije 1941-1944. i dr. Za razliku od prvog dela, nastavak serije, pod nazivom „Povratak otpisanih“ se ne temelji ni na kakvim stvarnim događajima (izuzev prikazanih borbi za oslobođenje Beograda, oktobra 1944. i epizode „Most“ u kojoj je prikazan lik učitelja Miladina Zarića, koji je samoinicijativno onemogućio rušenje tada jedinog mosta na Savi), već je čist plod mašte autora.
Serija, kao i film, je bila veoma gledana i dostigla je kultni status u čitavoj Jugoslaviji, a popularna je i danas pa se prilikom svake reprize prikazuje u udarnom terminu i samim tim je najgledaniji program. Jedan od razloga popularnosti je i taj jer za razliku od filmova i serija, snimanih u to vreme, nije prikazivala rat iz vizure komunističke partije nego iz ugla običnog sveta. Isto tako, likovi iz serije su veoma odudarali od stereotipa komunističkih ilegalaca. Radilo se o običnim ljudima sa društvene margine, uličnim herojima, švercerima, studentima - sa svim svojim ljudskim vrlinama i manama. Sam komunizam se u seriji veoma retko spominje i serija je orijentisana na prikazivanje čoveka u borbi protiv okupatora i gotovo je lišena bilo kakve političke obojenosti i stoga je glavni motiv serije „večna borba dobra i zla“.
Pored glavnih junaka Prleta i Tihog, kao glavnih protagonista, kod publike se izdvojio i lik negativnog-junaka, majora Krigera, u izuzetnom tumačenju glumca Steve Žigona, koji je tom ulogom postao jedna od glumačkih ikona jugoslovenske kinematografije i postavio stereotip svih likova nemačkih okupatorskih vojnika. Takođe, kultni status i popularnost doživela je i glavna muzička tema serije, kompozitora Milivoja Miće Markovića, koja je popularna od TV džinglova, muzike na utakmicama i svadbama, veseljima do zvonjave mobilnih telefona.
Spisak epizoda[uredi | uredi izvor]
Spisak epizoda i datum premijernog emitovanja:
Epizoda | Prvo prikazivanje |
---|---|
1. Bolnica | 22. decembar 1974. |
2. Garaža | 29. decembar 1974. |
3. Izdajnik | 5. januar 1975. |
4. Štamparija | 12. januar 1975. |
5. Pečurke | 19. januar 1975. |
6. Kanal | 26. januar 1975. |
7. Banjički logor | 2. februar 1975. |
8. Poštar | 9. februar 1975. |
9. Paja Bakšiš | 16. februar 1975. |
10. Vlada Rus | 23. februar 1975. |
11. Provala | 2. mart 1975. |
12. Ranjenici | 9. mart 1975. |
13. Brodogradilište | 16. mart 1975. |
Uloge[uredi | uredi izvor]
Kompletna TV ekipa ▼
Reditelj | Aleksandar Đorđević | (13 ep. 1974—1975) |
Scenarista | Dragan Marković | (13 ep. 1974—1975) |
Siniša Pavić | (13 ep. 1974—1975) | |
Kompozitor | Milivoje Marković | (13 ep. 1974—1975) |
Direktor fotografije | Milorad Marković | (13 ep. 1974—1975) |
Montažer | Olga Skrigin | (13 ep. 1974—1975) |
Scenograf | Veljko Despotović | (13 ep. 1974—1975) |
Umetnički direktor | Milovan Radovanović | (nepoznat broj epizoda) |
Kostimograf | Svetlana Mišković | (13 ep. 1974—1975) |
Odsek za šminku | Leposava Prvanović | šminkerka (13 ep. 1974—1975) |
Radmila Todorović | šminker (13 ep. 1974—1975) | |
Menadžer produkcije | Dragoslav Radoičić Beli | organizator (13 ep. 1974—1975) |
Đorđe Dimitrijević | pomoćnik organizatora (11 ep. 1974—1975) | |
Pomoćnik režije | Petar Cvejić | pomoćnik reditelja (13 ep. 1974—1975) |
Milan Lugomirski | pomoćnik reditelja (13 ep. 1974—1975) | |
Umetnički odsek | Dragiša Maričić | scenski rekviziter (13 ep. 1974—1975) |
Odsek za zvuk | Siniša Jovanović | ton majstor (13 ep. 1974—1975) |
Miodrag Petrović Šarlo | tonska obrada (13 ep. 1974—1975) | |
Specijalni efekti | Zoran Đorđević | specijalni efekti (13 ep. 1974—1975) |
Kaskaderi | Dragomir Stanojević | kaskader (13 ep. 1974—1975) |
Slavoljub Plavšić Zvonce | kaskader (nepoznat broj epizoda) | |
Odsek za kameru i rasvetu | Josip Kerekeš | vođa rasvete (13 ep. 1974—1975) |
Radovan Klimečki | pratilac kamere (13 ep. 1974—1975) | |
Slavoljub Veljić | pratilac kamere (13 ep. 1974—1975) | |
Odsek za kostim | Rodoljub Spasić | garderober (1 ep. 1974) |
Odsek za montažu | Leposava Aleksić | asistent montažera (13 ep. 1974—1975) |
Ostala ekipa | Milana Stojanović | sekretar režije (13 ep. 1974—1975) |
Nagrade[uredi | uredi izvor]
Nagradu za najbolji Glumački par godine po izboru čitalaca TV Novosti dobili su Neda Arnerić za ulogu Rut i Voja Brajović za ulogu Tihog na Filmskim susretima u Nišu 1975. godine.[2]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Otpisani - domaća serija”. domace.serije.co.rs. Arhivirano iz originala 08. 03. 2014. g. Pristupljeno 24. 7. 2013.
- ^ „Jedna od najprestižnijih akcija TV novosti, Glumački par, ONA i ON, beleži 40 godina”. tv.novosti.rs. Pristupljeno 22. 2. 2014.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Otpisani na sajtu IMDb (jezik: engleski)
- Po njemu su snimani „Otpisani“: Upoznajte pravog Prleta (3. oktobar 2014)