Park prirode Jegrička

Koordinate: 45° 22′ 00″ N 20° 04′ 00″ E / 45.36667° S; 20.06667° I / 45.36667; 20.06667
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Park prirode Jegrička
IUCN kategorija V (zaštićeni krajolik/morski pejzaž)
Jegrička
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Park prirode Jegrička
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Park prirode Jegrička
Mjesto Srbija
Najbliži gradBačka Palanka
Koordinate45° 22′ 00″ N 20° 04′ 00″ E / 45.36667° S; 20.06667° I / 45.36667; 20.06667
Površina11.144,81 ha
Osnovano2003. godina
Upravljačko tijeloSrbija

Park prirode Jegrička nalazi se na teritoriji Vojvodine u okviru opština Bačka Palanka, Temerin, Vrbas i Žabalj. Zahvata površinu od 11.144 hektara i 81 ar[traži se izvor]. Pod zaštitom je države kao značajno prirodno dobro III kategorije[traži se izvor]. Dok je po MUZP klasifikaciji u V kategoriji kao zaštićen kopneni/morski predeo[traži se izvor]. Park prirode je u srednjem delu toka Jegričke.

Geografske odlike[uredi | uredi izvor]

Park prirode se nalazi u Bačkoj, gde dominiraju rečni, močvarni i barski biotopi. Predeo je obrastao trskom, hidrofilnim livadama i slatinama. Nalazi se na nadmorskoj visini od oko 70 metara. Klima je umereno kontinentalna, leta su duga i topla, a zime često oštre. Najvažniji rečni tok je Jegrička, čiji je deo na prostoru četiri opštine i štiti se zakonom zbog izuzetnih prirodnih odlika.

Biljni i životinjski svet[uredi | uredi izvor]

Na prostoru parka nalazi se 80 vrsta vodenih i močvarnih biljaka, od kojih su mnoge i zaštićene — beli lokvanj (Nymphea alba), barska paprat (Thelypteris palustris), vodeni orašak (Trapa natans), mešinka (Utricularia vulgaris) i dr[traži se izvor]. Faunu čini oko 150 registrovanih životinjskih vrsta, od kojih su mnoge retke i ugrožene — vodeni bik (Botaurus stellaris), crnogrli gnjurac (Podiceps nigricollis), patka njorka (Aythya nyroca), patka kašikara (Anas clypeata), divlja guska (Anser anser), eja močvarica (Circus aeroginosus), sivi barski petlić (Porzana parva), modrovoljka (Luscinia svecica), belobrk i crna čigra (Chlidonias hybridus, Ch. niger)[traži se izvor]. Treba napomenuti da je Jegrička i važno utočište vidri, što ukazuje na zdravo, bogato i čisto stanište ribljeg fonda, koji broji oko 80 alohtonih i autohtonih vrsta[traži se izvor].

Mere zaštite[uredi | uredi izvor]

Na prostoru Park prirode Jegrička u sklopu očuvanja prirodnih vrednosti, kao vid mera zaštite primenjuje se — izmuljavanje, ograničeno korišćenje pesticida, zabrana sečenja trske, kulturno ponašanje i sakupljanje otpada[1]. U zaštićenom prostoru omogućen je naučno-istraživački rad, turizam i rekreacija, edukacija, prezentacija, uređenje obala i staza, kao i monitoring vrsta[traži se izvor].

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Mere zaštite”. Falco.org.rs. Arhivirano iz originala 01. 12. 2013. g. Pristupljeno 30. 4. 2012. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]