Pitagorion
Pitagorion Πυθαγόρειο | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Grčka |
Periferija | Severni Egej |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2001 | 9.003 |
— gustina | 54,66 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 37° 44′ S; 26° 59′ I / 37.73° S; 26.98° I |
Vremenska zona | UTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST) |
Aps. visina | 0-10 m |
Površina | 164,7 km2 |
Poštanski broj | 831 03 |
Registarska oznaka | ΜΟ |
Pitagorion (grč. Pythagoreio, Πυθαγόρειο), antički Samos, a današnji grad i luka ostrva Samosa. Bio je najstarija antička luka na Mediteranu sa grčkim i rimskim građevinama i Eupalinovim tunelom, najstarijim pravilnim tunelom koji je kopan sa obe strane brda. Današnji grad se zvao Tigani sve do 1955. godine kada je ime promenjeno u čast svog najslavnijeg građanina, matematičara i filozofa Pitagore. On je jedno od većih naselja na grčkom ostrvu Samosu i graniči sa ostalim opštinama Vati, Karlovasi i Maratokampos. Pitagorion i Herejon na ostrvu Samosu upisana su na Unesko-v spisak mesta Svetske baštine u Evropi 1992. godine.[1]
Antički grad Samos[uredi | uredi izvor]
Pitagorion je bio utvrđen antičkom lukom za vreme klasičnog razdoblja stare Grčke i starog Rima. Tu su ostaci mnogih građevina, uključujući izvanredan antički akvedukt, slavni Eupalinov tunel (Efpalinio orygma, Ευπαλίνειο όρυγμα). U gradu su rođeni slavni matematičar i filozof, Pitagora (oko 580. p. n. e.) i astronom Aristarh sa Samosa (310.-230. p. n. e.).
Eupalinov tunel[uredi | uredi izvor]
Eupalinov tunel je dug 1.036 m i izgrađen je u 6. vekuu p. n. e. kroz brdo Kastro kako bi drevni grad Samos dobio akvedukt. On je jedan od dva takva tunela u starom svetu koji su kopani sa oba kraja, ali jedini koji je bio zasnovan prema geometrijskom planu. Prvi je bio Ezekijev tunel u Jerusalimu iz oko 700. godine. Iskopao ga je arhitekta Eupalinos iz Megare za vreme vladavine samoskog tiranina Polikrata, a trebalo je da gradu Samosu osigura pitku vodu sa druge strane brda, pa učniti ga nemogućim za osvojanje, jer tako neprijatelji ne mogu gradu sprečiti dotok vode.
Tunel je kopan iz grada, ali i sa strane izvora. Ulazi su im bili skriveni, a dva tunela su se susrela u sredini brda zahvaljujući genijalnoj tehnici arhitekte Eupalina. Naime, on se koristio geometrijskim načelom uglova sa bazama u zvezdama, koje je prvi opisao Euklid nekoliko vekova ranije. Kako su se tuneli u sredini promašili za par metara, Eupalin je naredio da obe ekipe kopaju na istu stranu i tako su se konačno spojili. Eupalin se bojao da mu tuneli imaju i vertikalnu grešku, pa je naredio na kraju da ekipe šire tunel u zadnjoj fazi, ali kako se pokazalo, njegova greška je bila samo 4 cm i tuneli su se poklopili gotovo savršeno. Prema arheološkim nalazima ovaj akvedukt se koristio vekovima.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Unesko-v opis spomenika u Pitagorionu, Pristupljeno 23. 4. 2013.
Pitagorion Πυθαγόρειο Πυθαγόρειο, Τηγάνι | |
---|---|
Svetska baština Uneska | |
Mesto | Grčka |
Koordinate | 37° 41′ 24″ S; 26° 56′ 33″ I / 37.69° S; 26.94256° I |
Kriterijum | kulturna: ii, iii |
Referenca | 595 |
Upis | 1992. (16. sednica) |
-
Antičke zidine Samosa -
Antički rimski reljef iz Pitagoriona -
Najširi deo Eupalinovog tunela -
Luka danas -
Samos -
Eupalinov tunel -
Karta Samosa -
Akvedukt