Pređi na sadržaj

Razvoj svetskog rekorda u skoku uvis za muškarce na otvorenom

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Prvi rezultat u skoku uvis u savremenom sportskom stilu, zabeležen je 1864. u Engleskoj kada je Englez H. Guč skočio 1,75 m[1].

Prvi svetski rekord u skoku uvis za muškarce priznat je od IAAF (International Association of Athletics Federations – Međunarodna atletska federacija), 1912. godine. Trenutni rekord kod muškaraca je 2,45 metra a postigao ga je Havijer Sotomajor, Kuba u Salamanci 27. jul 1993.

Najbolji rezultati u skoku uvis za muškarce[uredi | uredi izvor]

Nezvanično[uredi | uredi izvor]

Svetski rekordi koje je priznala IAAF[uredi | uredi izvor]

Visina Atletičar Datum Mesto
2,00 Džordž Horin  SAD 28. maj 1912[2] Palo Alto
2,01 Edvard Bison  SAD 2. maj 1914[2] Berkli, SAD
2,03 Harold Ozborn  SAD 27. maj 1924[2] Urbana, SAD
2,04 Volter Marti  SAD 13. maj 1933[2] Fresno, SAD
2,06 Volter Marti  SAD 28. april 1934[2] Palo Alto, SAD
2,07 Kornilijus Džohanson  SAD 12. juli 1936[2] Njujork, SAD
2,07 Dejv Olbriton  SAD 12. jul 1936[2] Njujork, SAD
2,09 Melvin Voker  SAD 12. avgust 1937[2] Malme, Švedska
2,11 Lester Stirs  SAD 17. jun 1941[2] Los Anđeles, SAD
2,12 Volter Dejvis  SAD 27. jun 1953[2] Dejton, SAD
2,15 Čarls Dumas  SAD 29. jun 1956[2] Los Anđeles, SAD
2,16 Jurij Stepanov  Sovjetski Savez 13. jul 1957[2] Lenjingrad, SSSR
2,17 Džon Tomas  SAD 30. april 1960[2] Filadelfija, U.S
2,17 Džon Tomas  SAD 21. maj 1960[2] Kembridž, SAD
2,18 Džon Tomas  SAD 24. jun 1960[2] Bejkersfild, SAD
2,22 Džon Tomas  SAD 1. jul 1960[2] Palo Alto, SAD
2,23 Valerij Brumel  Sovjetski Savez 18. jun 1961[2] Moskva, SSSR
2,24 Valerij Brumel  Sovjetski Savez 16. jul 1961[2] Moskva, SSSR
2,25 Valerij Brumel  Sovjetski Savez 31. avgust 1961[2] Sofija, Bugarska
2,26 Valerij Brumel  Sovjetski Savez 22. jul 1962[2] Palo Alto, SAD
2,27 Valerij Brumel  Sovjetski Savez 29. septembar 1962[2] Moskva, SSSR
2,28 Valerij Brumel  Sovjetski Savez 21. jul 1963[2] Moskva, SSSR
2,29 Pat Macdorf  SAD 3. jul 1971[2] Berkli, SAD
2,30 Dvajt Stouns  SAD 11. jul 1973[2] Minhen, Zapadna Nemačka
2,31 Dvajt Stouns  SAD 5. jun 1976[2] Filadelfija, SAD
2,32 Dvajt Stouns  SAD 4. avgust 1976[2] Filadelfija, SAD
2,33 Vladimir Jaščenko  Sovjetski Savez 2. jun 1977[2] Ričmond, SAD
2,34 Vladimir Jaščenko  Sovjetski Savez 16. jun 1978[2] Tbilisi, SSSR
2,35 Jacek Všola  Poljska 25. maj 1980[2] Eberštat, Zapadna Nemačka
2,35 Ditmar Megenburg Njemačka Zapadna Nemačka 26. maj 1980[2] Relingen, Zapadna Nemačka
2,36 Gerd Vesig  Istočna Nemačka 1. avgust 1980[2] Moskva, SSSR
2,37 Džu Đanhua  Kina 11. jun 1983[2] Peking, Kina
2,38 Džu Đanhua  Kina 22. septembar 1983[2] Šangaj, Kina
2,39 Džu Đanhua  Kina 10. jun 1984[2] Eberštat, Zapadna Nemačka
2,40 Rudolf Povarnicin  Sovjetski Savez 11. avgust 1985[2] Donjeck, SSSR
2,41 Igor Paklin  Sovjetski Savez 4. septembar 1985[2] Kobe, Japan
2,42 Patrik Šeberg  Švedska 30. jun 1987[2] Stokholm, Švedska
2,43 Havijer Sotomajor  Kuba 8. septembar 1988[2] Salamanka, Španija
2,44 Havijer Sotomajor  Kuba 29. jul 1989[2] San Huan, Portoriko
2,45 Havijer Sotomajor  Kuba 27. jul 1993[2] Salamanka, Španija

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Enciklopredija fizičke kulture JLZ Zagreb tom 1 pp. 80.
  2. ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p r s t ć u f h c č š aa ab av ag ad ae az ai „12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook. Berlin 2009.” (pdf). Monte Carlo: IAAF Media & Public Relations Department. 2009. str. 554, 555. Pristupljeno 30. 7. 2009. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]