Pređi na sadržaj

Razgovor s korisnikom:Miroslav Ćika/Arhiva 1

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pozdrav, Miroslav Ćika/Arhiva 1. Dobro došli na Vikipediju na srpskom jeziku!
Zdravo, Miroslav Ćika/Arhiva 1. Hvala na učešću u projektu. Nadamo se da ćete uživati u saradnji i da će vam boravak s nama biti prijatan.
Vikipedija na srpskom jeziku je slobodna enciklopedija koja je nastala 2003. godine. Od tada smo uspostavili različita pravila u našoj zajednici. Odvojite malo vremena i pročitajte sledeće teme, pre nego što počnete da uređujete Vikipediju.
Pet stubova Vikipedije
Šta je Vikipedija?
Pomoć
Opšti priručnik za uređivanje Vikipedije
Uputstva
Brzo naučite da pravite izmene, korak po korak
Pesak
Za uvežbavanje rada na Vikipediji
Osnovni kurs
Traži personalizovanu pomoć pri prvim pokušajima
Naučite kako se uređuje stranica
Vodič za uređivanje stranica
Stvari koje ne bi trebalo da radite
Sažetak najučestalijih grešaka koje treba izbegavati
Najčešće postavljana pitanja
Pitanja koja mnogi postavljaju
Pravila Vikipedije
Pravila i smernice koje je usvojila zajednica
Trg
Mesto gde možete pitati druge vikipedijance
Dugme za automatski potpis
Dugme za automatski potpis

Potpisujte se na stranicama za razgovor pomoću četiri tilde (~~~~) ili klikom na dugme koje se nalazi iznad uređivačkog prozora — time dodajete vaše korisničko ime, trenutno vreme i datum. Takođe, nemojte se potpisivati u člancima.

Pre nego što počnete s uređivanjem članaka, pročitajte važne napomene o pisanju srpskim jezikom na Vikipediji.

Članci na Vikipediji na srpskom jeziku mogu se potpuno ravnopravno uređivati ćirilicom i latinicom, ekavicom i ijekavicom, ali nije dozvoljeno mešanje pisama niti izgovora u istom članku. Izmene latinicom u ćiriličkom tekstu (i obrnuto) i izmene „osisanom” latinicom, odnosno ASCII-jem, biće uklonjene bez odlaganja.

Nadamo se da ćete uživati sa nama doprinoseći Vikipediji i da ćete postati njen stalni korisnik. Ukoliko imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na nekoj od stranica na Trgu. Još jednom, dobro došli na Vikipediju, projekat slobodne enciklopedije. Srećan rad! --filip 10:39, 16. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Sređivanje[uredi izvor]

Zdravo. Vidim da si se uključio u pisanje članaka i želeo bih to da pohvalim. Međutim, sa tehničkog aspekta, tvojim tekstovima je potrebno sređivanje. Kako bi oblikovao svoje tekstove što bolje (tehnički gledano), preporučio bih ti da pročitaš stranicu Pomoć:Uređivanje, jer mislim da će ti pomoći. Pozdrav, --FiliP × 16:47, 28. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Višeznačne odrednice[uredi izvor]

Pozdrav! Želim ti dobrodošlicu na Vikipediju na srpskom jeziku! Nadam se da ćemo dugo i lepo sarađivati u budućnosti. Nego, da odgovorim na tvoje pitanje. Standardizovani oblik višeznačnih odrednica možeš videti ovde. Sredio sam tvoju višeznačnu odrednicu — Orkan, pa pogledaj kako sada izgleda. Ako ti bilo šta nije jasno ili ti je potrebna pomoć oko nečega, klikni na tamno plava slova u mom potpisu i ostavi mi poruku na mojoj strani za razgovor. Još jednom, dobrodošao!—Džonaja ¿Por qué no te callas? 15:39, 29. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Hoker tajfun[uredi izvor]

Pa srpski pravopis kaže da ne mogu ići oba velika slova. Što se tiče drugih vikipedija, svaki jezik sledi svoja pravila, pa tako i ova koja je na srpskom jeziku.Nagraisalovićkaži/laži 16:13, 30. jun 2008. (CEST)[odgovori]


drugi jezici nemaju veze sa srpskim, srpsi jezik ima svoja pravila.

  • nazivi vrste robe, artikala, proizvoda obično se pišu malim slovom i kad predstavljaju smišljena, patentirana imena: streptomicin, vegeta, fruškogorski rizling, žilovka, vranac (pića), ford, folksvagen, zastava, moskvič, mercedes, džip, fijat, tojota, pežo, reno, boing, daglas, tupoljev, junkers, spitfajer, leteća tvrđava, šarac, breda, zbrojovka, kalašnjikov

I ford, folksvagen, zastava, moskvič, mercedes, su imena auta pa se pišu malim slovom.Nagraisalovićkaži/laži 20:36, 1. jul 2008. (CEST)[odgovori]


Pa to onda znači da je pravi naziv "hoker tajfun" ?... :( Užas... Predosjećam de ćete imati mnogo toga da promijenite na srpskoj Vikipediji onda :( —Miroslav Ćika (razgovor) 20:43, 1. jul 2008. (CEST)[odgovori]


To je pravopis srpskog jezika, mi ga ovde samo sledimo. Pravi naziv je Hoker tajfun, jer prvo slovo mora ići velikim. Nagraisalovićkaži/laži 20:47, 1. jul 2008. (CEST)[odgovori]



Zamolili su me da ti kopiram ovo, što ja rado i činim, a tebi zaista iskreno i bez ikakvih loših namera preporučujem da radiš ono za šta si stručan ili se razumeš uz prave argumente, a da jezik ostaviš onima koji su za jezik stručni.

"Uh, uh, velika slova zadaju najviše muka i radi se po nelogičnoj analaogiji! Po srpskom pravopisu nazivi proizvoda pišu se malim početnim slovima svih reči, ukoliko se insistira da se kod Hoker tajfuna, Hoker oseća kao ime fabrike, neka ostane velikim to Hoker, ali jugo, galeb, fijat, opel... sve su to proizvodi koji se pišu malim slovom. Novi Sad i Sremski Karlovci su imena gradova (naseljenih mesta, dakle: sela, gradići, gradovi, republike, države, kontinenti) te se kao takva pišu velikim slovima obeju reči. Sve to što je gore ispisano, pogrešno je, osim Novog Sada i Sremskih Karlovaca. Na drugim vikipedijama važe drugačiji pravopisi."


"Ma je li moguće... Na ruskom, slovenskom, poljskom i engleskom je Tajfun, a kod nas je tajfun"


Evo pravog odgovora, iz Vojne Enciklopedije izdate u Beogradu 1971. Na njoj je radilo stotine saradnika, i pravi odgovor je Utva-65 Privrednik na primjer. Dakle isto tako je Hoker Tajfun.

Provjeriti ovdje: http://i059.radikal.ru/0807/92/181af4e5e631.jpg —Miroslav Ćika (razgovor) 16:14, 2. jul 2008. (CEST)


"stvarno mislim da treba slušati ljude koji znaju u vezi s pravopisom. Šta da ti kažem: Moguće je. Naš pravopis tako kaže."----Oli razgovor 14:29, 5. jul 2008. (CEST)[odgovori]


Ma dobro, radite kako znate, iako lično smatram da je pogrešno. Međutim pravopis i nije najvažniji po mom mišljenju, već brojnost i SADRŽAJ članaka.

Ono što je meni čudno je da ima samo oko 1000 ljudi koji si napisali više od par članaka. To je malo za narod od 10 miliona. Treba da se više popularizira Vikipedija.

Pozdrav svima. —Miroslav Ćika (razgovor) 00:32, 6. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Blagoje Parović[uredi izvor]

Pozdrav Miroslave,

želim da ti zahvalim na tekstu o Blagoju Paroviću, jer me je veoma obradovao! Odavno sam želeo da napišem nešto o njemu, ali nikako nisam mogao da pronađem podatke. --Pinki (razgovor) 10:05, 4. jul 2008. (CEST)[odgovori]


Drago mi je da je nekome od koristi. Inače imam 10 vojnih enciklopedija iz 1971-1974 i mislio sam da bi bilo korisno da se nešto napiše. Bavio sam se i mišlju da počnem sa skeniranjem istih (pitanje o legalnosti toga je na Trgu). —Miroslav Ćika (razgovor) 15:45, 4. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Hidroenergija[uredi izvor]

Hvala svima koji su spojili članke Hidroenergija i Hidro energija. —Miroslav Ćika (razgovor) 00:44, 6. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Vojna enciklopedija[uredi izvor]

Pozdrav Miroslave,

Izvini što ti ranije nisam odgovorio, ali nisam bio par dana na Vikipediji. Baš super što si postavio članak o Vladi Zečeviću. Malo sam ga preuredio i dodao još neke informacije.

Lepo je što imaš sve te vojne enciklopedije, a da li bi možda mogao da vidiš da nema možda nešto o Fjodoru Mihinu, čini mi se da je posle rata bio general JNA. Reci mi jel ima u tim enciklopedijama nešto o partizanskim odredima, brigadama, divizijama i korpusima, interesuju me neke informacije.

Dragomi je da se i ti interesuješ za teme iz NOB-a.

Pozdrav--Pinki (razgovor) 09:29, 7. jul 2008. (CEST)[odgovori]


Nema na čemu[uredi izvor]

Nema na čemu, zaslužio si.Nagraisalovićkaži/laži 19:54, 7. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Vojna enciklopedija 2[uredi izvor]

Pozdrav Miroslave,

Meni se to skeniranje ne čini lošim, jer ko bi sve to prepisao? :) Samo pitaj nekog od administratora, kakva su pravila ovde, znaš tu njihovu maniju oko licenci! Iskreno idu mi malo na živce s tim.

Pa pošto imamo slične planove, ti želiš da pišeš o NOB-u u Krajni, a ja uopšte o NOB-u u celoj Jugoslaviji, onda bi mogli da se dogovorimo, da napravimo neki "plan rada". Ako si pratio moj rad na Vikipediji videćeš da sam prvi započeo tekstove o partizanskim odredima, brigadama, divizijama, korpusima i dr. Bilo bi dobro pošto imaš podatke da krenemo sa partizanskim odedima u Bosni i Hrvatskoj, pošto sam ja našao podatke samo o odredima u Srbiji.

Kada su u pitanju narodni heroji i istaknute ličnosti NOB-a, možeš da vidiš da sam napisao tekstove (koji te sigurno zanimaju) o Đoki Jovaniću, Gojku Nikolišu, Pavlu Jakšiću i drugima.

I ja sam iz komunističko-partizanske porodice, ali pošto sam devedesete proveo u Beogradu, nisam toliko opterećen nacionalizmom! Ali razumem te, na neki način. Ja razumem ljude poput tebe kada su nacionalisti, ali mi idu na živce ljudi iz Beograda kojima su puna u usta nacionalizma, a ništa korisno nisu radili za svoj narod, već samo seru i bogate se. Zbog takvih se sve i završilo tako kako se završilo! Nadam se da me razumeš!

Ja sam socijalista i ono što vidim je da pošteni ljudi danas, na području cele bivše Jugoslavije, teško žive! I mislim da su nas sve zajedno u ovo sranje uvalili oni koji su hteli da se obogate preko naše muke.

Kada je u pitanju period 1941-1945 to je, po meni, najsvetliji deo naše novije istorije! To je dokaz šta mogu da urade obični mali ljudi kada ustanu i pobune se protiv nepravde! Ali moram da ti postavim jedno pitanje, u vezi NOB-a, da li ti želiš da pišeš samo o Srbima u NOB-u na području Krajine? Pošto, evo na primer nemoguće je govoriti o NOB-u u Krajni, a ne spomenuti Marka Oreškovića, koji je iako Hrvat, jedan od organizatora ustanka u Lici.

U tim enciklopedijama sigurno ima bar nešto o: Trinaestojulskom ustanaku 1941. u Crnoj Gori i vidi molim te Kornelija Sende-Popović, žena španski borac.--Pinki (razgovor) 10:24, 8. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Vojna enciklopedija[uredi izvor]

E, tek sad sam video šta si pitao na Trgu. Što se tiče onoga šta piše u članku autorsko pravo, nije mi baš jasno da li se to odnosi na zakon u Srbiji, ili gde, ali nezgodna je činjenica da mi na sr.viki moramo da poštujemo i zakon o autorskom pravu Srbije (ako se ne varam valjda mora da se poštuje zakon one države iz koje dolazi većina korisnika nekog projekta), kao i SAD, jer se tamo nalaze serveri, a i sedište Vikimedije. Pretpostavljam da bi ti morao da poštuješ i zakone Kanade, jer si u domašaju njihovih organa reda :) Znači nisam siguran da mogu da ti dam sasvim dobro obrazloženje, ali mislim da mogu da ti dam odgovor na tvoje pitanje - skeniranje Vojne enciklopedije i njeno postavljanje na neki od Vikimedijinih projekata ne bi baš bilo prihvatljivo. Naravno da li ćeš ti poslati nekome mejl sa nekim atačmentom.. to je samo tvoja stvar :)

U vezi sa tim, ovo sam primetio pre par dana, ali nikako da stignem da ti se obratim po tom pitanju (tim pre što je gnjavaža pa mi se nekako nije mililo da te smaram :( ). Radi se o članku partizansko bure. Kad je članak postavljen, pročitao sam verziju u Vojnoj enciklopediji, i primetio sam da nisi doslovno prepisao članak, već si ga izmenio. Nažalost, mislim da nije dovoljno izmenjen, i da članak i u takvom obliku predstavlja kršenje autorskih prava. Činjenice koje stoje u Vojnoj enciklopediji (ili bilo gde drugo) naravno nisu i ne mogu biti pod zaštitom AP, ali njihova interpretacija jeste zaštićena. Tako da ne bi trebalo da se čitave rečenice ili više rečenica doslovno preuzimaju iz nekog neslobodnog izvora (izuzev kao citat naravno). Vidim da si članak izmenio, iz čega zaključujem da imaš svest o tome da bi doslovno prepisivanje samo štetilo Vikipediji, pa te molim da obratiš pažnju da iz neslobodnih izvora uzimaš samo činjenice, ali ne i njihovu interpretaciju. Znam da ovo sve komplikuje stvari, i dosadno je i naporno, i krivo mi je što moram da ti ukazujem na to (tim pre što si se nedavno pojavio na viki), ali eto.. situacija je takva, pa bi bilo dobro da se ponašamo u skladu sa njom. Pozdrav. -- Обрадовић Горан (разговор) 16:27, 8. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Prvo, mislim da zaista nema potrebe za persiranjem, na Vikipediji nemamo običaj da persiramo jedni drugima, a i mlađi sam od tebe/vas. Što se tiče Vojne enciklopedije, kad malo bolje razmislim, to što je ona (tačnije jedno njeno izdanje) rasprodata nema nikakve veze, jer bi izdavač mogao da napravi novo izdanje (u ovom slučaju je to malo verovatno, ali nema veze). Rasprodato je i prvo izdanje Harija Potera, pa to naravno ne znači da je pre nego što je napravljeno drugo izdanje bilo dopušteno da se knjiga reprodukuje. -- Обрадовић Горан (разговор) 17:00, 8. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Izvini što ti se mešam u posao, ali sam pročitao da imaš nameru još da radiš na tom članku. Ako želiš da ti ga drugi ne diraju dok pišeš, stavi ovu nalepnicu na vr‘: {{радови у току}}. Pozdrav i srećan rad!—MetodicarPiši! 19:31, 8. jul 2008. (CEST)[odgovori]

No problemos. --MetodicarPiši! 20:27, 8. jul 2008. (CEST)[odgovori]


Vojna enciklopedija 3[uredi izvor]

Pozdrav Miroslave,

Ne zanam kako ćemo s tim skeniranjem, dobra ti je ideja da skeniraš članke, pa da mi pošalješ i onda ja mogu da iz njih pišem članke za vikipediju. Samo neznam kako da mi ih pošalješ, pošto ja koristim kompijuter sa posla. Ja kod kuće prpremim članke na mom kompijuteru, pa onda sa ovog šaljem na vikipediju, jer kući nemam internet. Jedino da te slike (skeniranog teksta) postaviš na vikipediju, pa da ja odatle skinem.

Reci mi kako te enciklopedije stoje sa slikama? Jer bilo bi lepo da u članke postavimo i slike.

Što se tiče Marka Oreškovića, partizanska verzija tvrdi da su ga ubili četnici. Mada po meni je najbliže istini priča generala Gojka Polovine, s kraja osamdesetih, u kojoj on kaže da je Orešković ubijen zbog kožne jakne. Što ako pogledamo iz perspektive rata iz devedesetih nimalo nije čudno!

Ne bih se složio da su svi narodni heroji bili članovi KPJ. Evo naprimer Miloje Pavlović, Sergej Mašera, Milan Spasić, a mnogi su i posmrtno primljeni u KPJ kao na primer Simo Šolaja. Kada su u pitanju narodni heroji moraš da praviš razliku kada su odlikovani, tj. proglašeni za narodne heroje. Zbog toga sam i postavio Spisak narodnih heroja odlikovanih u toku NOR-a, jer velika većina heroja je proglašena tek kasnije u periodu 1951-1955, tj. u periodu desetogodišnjice rata. Na primerpreko stotinu njih je odlikovano povodom desetogodišnjice Drugog zasedanja AVNOJ-a 29. novembra 1953. godine.--Pinki (razgovor) 10:56, 9. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Vetrenjača&Vjetrenjača[uredi izvor]

Automatski se napravi preusmjerenje prilikom premještanja. Dakle, neće biti problema koji navodiš. Poz. ---Slaven Kosanović- {razgovor} 21:56, 9. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Slanje slika[uredi izvor]

Miroslave mislim da je ova druga ideja za slanje slika odlična. Nadam se da će uspeti!

Jedino što bi sada trebali da napravimo "plan rada", tj da vidimo koji su nam članci prioritet!

Pozdrav--Pinki (razgovor) 08:46, 10. jul 2008. (CEST)[odgovori]


Ok postaviću spisak na mojoj stranici, mada mislim da bi bilo dobro ako nađeš u enciklopediji nešto o Vrhovnom štabu NOVJ i Glavni štabovima (po republikama). Jer tekst o Vrhovnom štabu koji sam ja postavio nije završen, a tekstovi o GŠ Hrvatske i GŠ Srbije nisu baš potpuni! tako da mi je sad to prioritet, a ostalo ću staviti na mojoj strani!

Pozdrav i hvala unapred.

Nego da te pitam, kakvo je vrme u Kanadi i kako napreduje malterisanje kuće? --Pinki (razgovor) 16:28, 10. jul 2008. (CEST)[odgovori]



Pa kod nas je u ponedeljak bilo pakleno, al od utorka je malo podnošljivije, hvala Bogu! Pa nadam se da ćeš pored rada na kući, imati vrmena za Vikipediju. :)

Ma ja ću postaviti šta mi treba na mojoj stranici, ali sad mi trenutno ništa nepada na pamet! :) Ok čujemo se sutra, sad brišem kući!

Pozdrav--Pinki (razgovor) 16:48, 10. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Pozdrav Miroslave,

moglo bi se reći da je proba uspela. Mislim da ćemo ovako moći da funkcioneišemo, samo mala primedba, nema mi nastavka teksta o Vrhovnom štabu! Inače za ostale štabove mogu da se snađem. Sigurno da će biti bolje kad nabaviš tu novu kameru od 8-12 mega piksela, ali ni ovako nije loše.

Ako ti nije problem da li bi mogao da mi slakaš i tekt Narodnooslobodilački rat i neki o bilo kojoj jedinici NOVJ, čisto da vidim!

Pozdrav--Pinki (razgovor) 11:41, 14. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Slike (tekstovi) su odlični, stvarno je dobar taj aparat. Neznam šta da ti kažem, stvrno me je oduševio spisak svih brigada NOVJ.

Ne bih da te opterećujem, ali me zanima da li ima nešto u vojnoj enciklopediji o Draganu Kovačeviću, bratancu Save Kovalevića, jedino što sigurno znam je da nije proglašen za narodnog heroja i mislim da je poginuo na Sutjesci. Njegovu bistu sam video u jednoj školi na Novom Beogradu.

Pozdrav--Pinki (razgovor) 14:01, 15. jul 2008. (CEST)[odgovori]

PS. nebi bilo loše da mi slikaš ako ima tekst o NOVJ. Pošto tekst koji mi imamo na vikipediji je skroz promašen i trebalo bi ga prebaciti na članak NOR, jer na članku o NOVJ treba da stoje podacio o organizaciji i formaciji vojske--Pinki (razgovor) 14:46, 15. jul 2008. (CEST)[odgovori]


Miroslave, tekst koji si mi poslao o brigadama je super, ali vidi molim te da li ima tamo nešto slično o divizijama i korpusima NOVJ. Ako ima ne bi bilo loše da i to slikaš. Ja ću na mojoj stranici postaviti šta treba, a ti polako, kad stigneš, nigde nežurimo.

Samo jedna molba. Ako možeš da mi slikaš tekstove, ako ima o: Aleksandru Rankoviću, Milovanu Đilasu, Sretenu Žujoviću i Marku Oreškoviću, mi već imamo članke o njima, ali mene nešto zanima. I da video sam tamo na spisku brigada, da postoje preusmerenja na vojvođanske brigade, krajiške brigade i sl... pa nebi bilo loše da imamo tekstove i o tim brigadama.

I još nešto ću te zamoliti vidim mi malo u toj enciklopediji da li ima nešto o Vojvodini u NOB-u, Korisnik:TheMiner me je još ranije pitao da li imam nešto o Četvrtoj vojvođanskoj brigadi.

Pozdrav i nemoraš da žuriš, polako kad stigneš--Pinki (razgovor) 09:33, 16. jul 2008. (CEST)[odgovori]

e da zaboravih vidi molimte nešto o Prvom proleterskom korpusu NOVJ


Tekstovi su stavrno ok, potrudiću se da ih u skorije vreme pretvorim u članke. Završio sam i Glavni štab za Crnu Goru, jedino mi molim te pogledaj Vrhovni štab, fali mi deo teksta! A sada mi je u planu serija članka o Vojvodini u NOR-u, samo to će potrajati! I vidi molim te da li ima nešto o Simi Miloševiću. Pozdrav --Pinki (razgovor) 13:20, 17. jul 2008. (CEST)[odgovori]

E vidi molim te i nešto o MILANU UZELCU, pošro sam napravio višeznačnu odrednicu--Pinki (razgovor) 14:39, 17. jul 2008. (CEST)[odgovori]


Pozdrav Miroslave,

tekstovi koje si mi poslao su odlični. Posebno mi je drago zbog teksta o Milanu Uzelcu, pošto u Zemunu postoji ulica s njegovim imenom, a nisam znao koje on. Ja mislio da je on neka ličnost iz NOB-a, jer sve ostale ulice u naselju Marija Bursać, nose (ili su nosila) imena sa ličnostima iz NOB-a. Baš čudno, austrijski i kraljevski general da dobije ulicu u vreme komunizma!

Sad trenutno radim na Pljevaljskoj bici, a uskoro će biti i Vojvodina u NOR-u. Divizije i korpusi kad stignu, između.

Pozdrav i dobri su ti članci koje si pisao o vazduhoplovstvu--Pinki (razgovor) 11:09, 21. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Hvala za zahvalnicu. Stvarno je nisam očekivala. --Erin (razgovor) 16:39, 17. jul 2008. (CEST)[odgovori]


Latinični naslov članka[uredi izvor]

Hvala ti što si napisao (napisala) 30 Seconds To Mars. Međutim, obrati pažnju na sledeću važnu smernicu iz Vikipedija:Napomene o pisanju srpskim jezikom na Vikipediji.

Vikipediju na srpskom jeziku pokreće softver koji čitaocima omogućava da naše članke čitaju ćirilicom ili latinicom, prema svom izboru. Urednici koji započinju članke mogu izabrati da li će oni biti uređivani ćirilicom ili latinicom, pri čemu se čitaocima koji izaberu podrazumevano pismo tekst članka (osim teksta unutar oznaka za sprečavanje transliteracije) prikazuje na odabranom pismu.

Tvoj članak 30 Seconds To Mars je specifičan po tome što naslov članka treba da ostane na latinici čak i ako je čitalac odabrao da telo članka čita ćirilicom. Ovo se obezbeđuje dodavanjem oznake __БЕЗКН__ na vrh članka, što sam ja sada učinio (učinila). Nadam se da razumeš koliko je ovo važno, jer je za jedan broj članaka poput ovog (članci o vrstama u biologiji, o stranim pesmama ili albumima, i slično) transliteracija naslova u ćirilicu zaista neprimerena.

Molim te da ubuduće dodaješ oznaku za sprečavanje transliteracije naslova onda kada je to potrebno. Naravno, nemoj ih dodavati na članke čiji naslov treba biti prebacivan u drugo pismo (kakav je slučaj sa većinom članaka). Ako si ranije napisao-la druge članke u koje bi ova oznaka trebala biti dodata, molim te odi i načini ovu važnu ispravku. Slobodno mi se obrati na mojoj strani za razgovor ako imaš dodatna pitanja. Hvala.--Dzordzm (razgovor) 21:00, 17. jul 2008. (CEST)[odgovori]


Oznake za sprečavanje transliteracije[uredi izvor]

Hvala ti što si napisao (napisala) 30 Seconds To Mars. Međutim, obrati pažnju na sledeću važnu smernicu iz Vikipedija:Napomene o pisanju srpskim jezikom na Vikipediji.

Vikipediju na srpskom jeziku pokreće softver koji čitaocima omogućava da naše članke čitaju ćirilicom ili latinicom, prema svom izboru. Urednici koji započinju članke mogu izabrati da li će oni biti uređivani ćirilicom ili latinicom, pri čemu se čitaocima koji izaberu podrazumevano pismo tekst članka prikazuje na odabranom pismu.

Međutim, neke reči trebaju ostati u izvornom pismu bez obzira na čitaočevo podrazumevano pismo. Ovo je slučaj sa izvornim imenima, nazivima i tuđicama. Ove reči treba staviti unutar oznaka za sprečavanje transliteracije -{...}-. Na primer, tekst

Сергеј Брин (-{Сергей Михайлович Брин}-) је суоснивач компаније Гугл (-{Google}-).

će biti prikazan kao

Сергеј Брин (Сергей Михайлович Брин) је суоснивач компаније Гугл (Google).

u ćiriličnoj varijanti prikaza, i kao

Sergej Brin (Сергей Михайлович Брин) je suosnivač kompanije Gugl (Google).

u latiničnoj. Nadam se da razumeš koliko je ovo važno, jer je za reči poput ovih transliteracija zaista neprimerena.

Ovakvih reči, koje bi trebale biti prikazivane onako kako su napisane, bez transliteracije, ima i u tvom članku 30 Seconds To Mars. Molim te da odeš na ovaj članak i dodaš oznake -{...}-. Ako si ranije napisao-la druge članke u koje bi ove oznake trebale biti dodate, molim te odi i načini ove važne ispravke. Slobodno mi se obrati na mojoj strani za razgovor ako imaš dodatna pitanja. Hvala.--Dzordzm (razgovor) 21:00, 17. jul 2008. (CEST)[odgovori]

OK, izvini, nisam obratio pažnju. --Dzordzm (razgovor) 21:08, 17. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Vrhovni štab[uredi izvor]

Zdravo Miroslave

Imali kakve nade za onaj deo članka o Vrhovnom štabu koji nedostaje! A molio bih te kad budeš imao vremena da mi pošalješ (ako ima) tekst o Prvom proleterskom korpusu, Savi Oroviću, Simi Miloševiću i pogledaj sigurno ima nešto o Trinaestojulskom ustanku.

Pozdrav--Pinki (razgovor) 14:16, 24. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Vojna enciklopedija[uredi izvor]

Zdravo Miroslave,

evo ima skoro dve nedelje kao se nismo čuli. Samo da te obavestim da je tekst o Vojvodini u NOB-u skoro gotov i da će uskoro biti postavljen. Radeći na tom članku, došla mi je ideja, da ako u enckolpediji ima, da napravimo članke npr. Lika u NOB-u, Dalmacija u NOB-u ili Bosanska krjina u NOB-u. Šta misliš o tome?

Video sam tvoj članka o Hronologij genocida nad srbima, neznam da li si video i ja imam sličan članak - Hronologija NOB-a 1941. godina. Samo treba da obradim još i 1942, 1943, 1944 i 1945. godinu, a to će biti jednog dana.

I jedna molba, jel bih moga da mi slikaš članak Narodnooslobodilčaki rat. Video sam da postoji "preusmerenje" na njega.

Pozdrav--Pinki (razgovor) 14:46, 5. avgust 2008. (CEST)[odgovori]



Udravo video sam slike o NOB-u, pokušaću da od njih napravim članak. Sviđa mi se članak Na Kordunu grob do groba, ja sam baš imao nameru da ga napišem, al ovako si me preduhitrio. :)

Aj pozdrav, neću biti tu neko vreme, idem malo na odmor, pa posle kad se vratim idemo u nove radne pobede. Pozdrav--Pinki (razgovor) 15:17, 8. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

Обрисао бисер: "Због тога што је возило било опремљено јаким радио уређајима могао је слободно да се креће по терену и да се уопште не налази на терену"

Burazeru, nije to biser već multitasking, radio sam 5 stvari istovremeno. Ta je rečenica trebala da glasi:


Zbog toga što je vozilo bilo opremljeno jakim radio uređajima mogao je slobodno da se kreće po terenu i da se uopšte ne nalazi u svom štabu

A rečenica se odnosi na Romela. U svakom slučaju hvala što si otkrio grešku. Pozdrav --Grozni 02:59, 8. avgust 2008. (CEST)

Pozdrav! Vidim da još radiš na članku i neću ti se mešati u posao. Ipak, želim samo da ti napomenem da su oznake za metar, kilometar itd. međunarodne oznake i pišemo ih latinicom. Jedino ih stavljavo u vitičaste zagrade, ovako: -{m}-, -{km}-. Srećan rad. --M!cki talk 16:12, 8. avgust 2008. (CEST)[odgovori]


Spomenica[uredi izvor]

Pozdrav Miroslave,

vratio sam se sa odmora, pa reko da se javim. Upravo završavam rad na Vojvodini u NOB-u i krećem na članak o NOB-u u Jugoslaviji. Uvrestio sam novu spomenicu, a ti si prvi odlikovani, za sjajne članke o Drugom svetskom ratu, pre svega za Na Kordunu gob, do groba! Pozdrav--Pinki (razgovor) 16:04, 19. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

Puno hvala na lepim rečima u odgovoru. U ukupnom, mom vremešnom, životu sam samo radio i učio u oblasti vazduhoplovne tehnologije. To mi je bila egzistencija i uživanje. Imam mnogo toga da pišem, problem je što sam seo prvi put za računar 1 januara 2007. g., samouk sam, ali se već snalazim. Evo skice (dijagrame i šeme) necrtam tehnikama CAD i dr.racunarskim već ručno pa ih snimam. :Puno hvala na lepim rečima uUključiću se oko 522. Pozdrav --Sahara (razgovor) 20:30, 9. septembar 2008. (CEST)[odgovori]

Lepe su ti slike. Možeš ih i dalje slati ovamo, ali, pošto si već neko vreme ovde, hteo sam da ti skrenem pažnju da je u principu za slike za koje si ti autor bolje da ih šalješ na Vikimedijinu Ostavu: commons:Glavna_strana. Odande će moći da ih koriste svi projekti Vikimedije (na primer, u člancima na Vikipediji na engleskom jeziku), a i Ostava je upravo projekat za slobodne medije, ovakvi fajlovi prirodno bolje pripadaju tamo, i tamo ima više ljudi koji se bave specifično organizacijom, kategorizacijom slika i slično. Kada svoj fajl pošalješ na Ostavu, možeš ga ovde koristiti potpuno isto kao da si ga poslao ovamo. Sve najbolje, --Dzordzm (razgovor) 04:41, 11. septembar 2008. (CEST)[odgovori]

Zahvalan[uredi izvor]

Miroslave, hvala na priznanju i podršci. Pozdrav--Sahara (razgovor) 13:30, 11. septembar 2008. (CEST)[odgovori]

Avion 213[uredi izvor]

Miroslave, kao što si primetio iz nekoliko napisanih rečenica da su avioni 213 i 522 povezani s istom projektnom grupom, istom namenom i koncepcijom. Razliti je materijal za gradnju strukture, motor i prednji deo trupa zbog podešavanja ugradnje motora. Potrebno je oba naslova usaglasiti u tome smeru. Pozdrav--Sahara (razgovor) 09:39, 14. septembar 2008. (CEST)[odgovori]

Pogledaću i daću doprinos u naslovu 213 kasnije dok završim obiman članak "Aerodinamika", što je blizu kraja. Pozdrav--Sahara (razgovor) 11:59, 15. septembar 2008. (CEST)[odgovori]

Istinitosna tablica[uredi izvor]

Dok bi se lingvisti mogli raspravljati šta je više u duhu srpskog jezika, šta je pravilnije i šta ljepše, istinitosna tablica je pojam u matematici i logici koji se baš tako kaže ;-) A „tablica istine“ bi bilo isto kao kad bi u članku vezanom za hemiju ispravio "periodni sistem" u "sistem perioda" ili već tako nešto :) Zato, uz dužno poštovanje, jal ti vrati izmjenu jal ću ja :) (Logička negacija) --Darko Maksimović (razg.) 01:37, 19. septembar 2008. (CEST)[odgovori]

Zato i jeste označena kao link (istinitosna tablica) (doduše crven :) ). Razlika između tablica istine i istinitosna tablica je što je ovo drugo prihvaćeno kao takvo u nauci i označava tačno to što označava (čim kažeš, ne pitaš se o kakvoj je to „istini“ riječ), dok tablica istine, barem mene, podsjeća na neku „uzvišenu istinu“, božije otkrovenje, šta već, kao tablica koja sadrži (the) istinu. :) Evo ti jedan ispitni rok sa Univerziteta u Novom Sadu gdje možeš da vidiš kontekst upotrebe pojma istinitosna tablica: [1] (čisto da ne ispadne da izmišljam ;-) ) Pozdrav --Darko Maksimović (razg.) 16:30, 19. septembar 2008. (CEST)[odgovori]

Spomenica[uredi izvor]

Nisam ni primijetio ranije da si mi dodijelio spomenicu za rad i trud. Hvala, hvala, trudim se :-) --Darko Maksimović (razg.) 20:39, 3. oktobar 2008. (CEST)[odgovori]

Rad na 213[uredi izvor]

Ne znam dali si primetio da sam odpočeo rad na Avonu 213? Slobodni mi skreni pažnju ako imaš primedbe i sugestije. Skinuo sam šablon s članka Aerodinamika, isti je na glasanju za "Sjajni tekst". Pozdrav--Sahara (razgovor) 13:56, 6. oktobar 2008. (CEST)[odgovori]

Nema na čemu. Bilo mi je zadovoljstvo, idemo dalje.--Sahara (razgovor) 18:47, 7. oktobar 2008. (CEST)[odgovori]
Izvini nikao ne koristim našu latinicu , engl., pa ć ispada onako. Razmisli druga ispravavka ne ide. Nije ispravno reći " drvena gradnja" već gradnja s dravetom ili napravljeno od drveta. Pozdrav--Sahara (razgovor) 18:55, 7. oktobar 2008. (CEST)[odgovori]

Pr(ij)enos[uredi izvor]

Druže, ja govorim ijekavski i koliko znam u srpskom jeziku se i na ekavskom i na ijekavskom kaže prenos. Primjetio sam da Hrvati ponekad pišu prijenos, ali ne znam da li je i u srpskom to ispravno. Provjeri to, dok nisi napisao još članaka na tu temu. Pozdrav M!cki talk 16:38, 17. oktobar 2008. (CEST)[odgovori]

Hm. Mislim da dosta korisnika ima negativna iskustva kada su u pitanju rasprave u vezi Pravopisa na Vikipediji. Postavio sam pitanje na Vokabularu, jer tamo ipak ima ljudi koji su stručniji po tom pitanju i mogu konkretno da citiraju navode iz stručne literature. Možeš pogledati ovde šta su mi odgovorili. Da sam na tvom mestu, poslušao bih Delijin savet mada nisam siguran da li možemo od tebe zahtjevati da to uradiš. I ovde ima različitih mišljenja, mada i ja smatram da je "prijenos" arhaizam i da bi ga kao takvog trebalo izbjegavati u enciklopediji. Kada bi u pitanju bilo neko književno delo, upotreba tog oblika svakako ne bi bila nepravilna. Da me ne shvatiš pogrešno, nemam ništa protiv pisanja članaka na ijekavici, čak naprotiv. Samo smatram da kod te konkretne reči treba upotrebiti drugi oblik ("prenos"). Pozdrav M!cki talk 08:44, 18. oktobar 2008. (CEST)[odgovori]

Glasanje[uredi izvor]

Zdravo Miroslave, šta se radi?

Predložio sam članak Prva proleterska NOU brigda za dobar članak. Ako želiš možeš da glasaš na stranici Vikipedija:Dobri članci/Glasanje. Pozdrav--Pinki (razgovor) 15:16, 21. oktobar 2008. (CEST)[odgovori]

Miroslave ja se nadao da ćeš me ti podržati na glasanju :), fali mi jedan glas! :(--Pinki (razgovor) 15:29, 27. oktobar 2008. (CET)[odgovori]


E još nije kasno da glasaš za članak Vojvodina u NOB-u koji sam napisao uz pomoć tvoje literature! Ma ne postavljam ja članke da se o njima glasa zbog nekakvih priznanja, već iz revolta jer jedan te isti krug ljudi (njih 5-6) neprestano sebe časti priznanjima i sl. Ako neprođe ništa strašno! Ja sam ga posatvio da bi, bar delom, prikazao borbu naroda Vojvodine, a posebno Srema. Nego jel bih moga da mi (na onaj naš oprobani način) pošalješ tekst Lika u NOB-u ili Dalmacija u NOB-u. Pozdrav--Pinki (razgovor) 08:51, 29. oktobar 2008. (CET)[odgovori]

Miroslave hvala na tekstovima, i hvala na glasanju. Vojovdina u NOB-u je izabrana za dobar članak, pa se nadam da će i ovi kada ih završim takođe biti izabrani. Najpre ću Liku, a posle Dalmaciju, nema baš puno slobodnog vremena, ali potrudiću se. Pozdrav!--Pinki (razgovor) 10:08, 3. novembar 2008. (CET)[odgovori]

Hvala na podršci! Pozdrav--Pinki (razgovor) 10:12, 11. novembar 2008. (CET)[odgovori]

Pravopis[uredi izvor]

Ćao. U članku zaliv Delaver sam naišao na primere da si imena naroda pisao malim slovom, što je pravopisno pogrešno. Takođe pisanje Delaver zaliv nije u duhu srpskog jezika. Pravilno je Delaverski zaliv ili zaliv Delaver. -- Bojan  Razgovor  15:39, 18. novembar 2008. (CET)[odgovori]

Kanadska ostrva[uredi izvor]

Jel ima neki razlog zašto te članke ne stavljaš u kategoriju Kanadska ostrva (gde bih recimo ja očekivao da ih nađem :) Vidim da si dva stavio tu, ali ostala nisi. -- Обрадовић Горан (разговор) 02:07, 20. novembar 2008. (CET)[odgovori]

Baci pogled...[uredi izvor]

...ovde. Crni Bombarder!!! Šumski Krst(†) 03:24, 23. novembar 2008. (CET)[odgovori]

Čini mi se da sam sad sredio šablon za ostrva da radi,kako ti kažeš,minimalistički.Javi ako ne radi kako valja ili ako misliš da bi još neki podatak treba da se prikazuje samo kada ga ima. Crni Bombarder!!! Šumski Krst(†) 01:53, 24. novembar 2008. (CET)[odgovori]

Važno je da sad radi kako valja.Ja sam odradio deo,a onda ga je Saša dodatno napicanio,tako da se sada samo ime prikazuje.Ako budeš imao nekih frka ili potreba oko tih šablona,javni se slobodno,pa da vidimo šta možemo učiniti. Crni Bombarder!!! Šumski Krst(†) 03:33, 25. novembar 2008. (CET)[odgovori]

Meni se sviđa ova fora: odštampaš sors, i niko ne može da ti ga ukrade (uključujući tebe :R) -- Обрадовић Горан (разговор) 03:49, 25. novembar 2008. (CET)[odgovori]

Zdravo[uredi izvor]

Pišem ti po želji jednog korisnika. Ne želim da aktivno utičem na način na koji ćeš imenovati članke, ali mogu da ti preporučim da razmotriš da li je ovakav način imenovanja bolji od onog koga trenutno koristiš. Naime, možda nije potrebno da se u naslove članaka o ostrvima uključuje prefiks „ostrvo“ sem ako ta reč nije deo punog imena. Takođe, razmisli o formi „Elsmir (ostrvo)“ za slučajeve kod kojih postoji potreba da se naglasi da je reč o ostrvu (a ne o nekom mestu ili drugom pojmu).

Da predupredim moguće pitanje, prema gore navedenom bi novo ime za Ostrvo Rezolušon (Kanada) glasilo „Rezolušon (ostrvo u Kanadi)“ ili „Rezolušon (Kanada)“ zavisno od toga da li ima potrebe da se napominje da je reč o ostrvu. Pozdrav. 項 Mihajlo [ talk ] 12:37, 23. novembar 2008. (CET)[odgovori]


Pre svega ne znam čemu igra gluvih telefona. Baš sam naglasio da se uopšte ne radi ni o kakvom pravilu i ostavio ti maksimum prostora slobode odlučivanja jer zapravo i ne marim previše kako će šta biti nazvano, sve dok izgleda prirodno. Dakle, početni deo preskačem jer nema nikakvo uporište u prethodno rečenom. A mogu opet da ponovim: nema određenih pravila, makar ja o tome ne znam ništa.

Ali da se osvrnem na primere, kad ti već spomenu: en:Resolution ti i nije neki primer za geografske pojmove s obzirom da njima oskudeva, ali podela napravljena na dotičnoj strani izgleda okej na prvi pogled. Što se Vajta tiče, pa logično je navesti minimum odrednica za svaki članak. Ako u Škotskoj postoji samo jedan Vajt, onda nema potrebe da sadrži nešto više od jedne Škotske u naslovu. Ako ih ima dva, onda se moraju nekako razlikovati te se dodatna geografska odrednica nameće. Da li treba onda da stoji i Škotska pored te odrednice, bi zavisilo od toga koliko je ista poznata. :) Zarad sigurnosti ću da napomenem da su ovo samo moja razmišljanja i nikakva politika / pravilo / smernica Vikipedije. 項 Mihajlo [ talk ] 16:48, 23. novembar 2008. (CET)[odgovori]

Pa trg služi za pitanja / konsultacije sa zajednicom. Što se mene tiče, to je najbolje mesto za početak dijaloga. :) 項 Mihajlo [ talk ] 17:00, 23. novembar 2008. (CET)[odgovori]

Višeznačna odrednica[uredi izvor]

Pozdrav. Izvini što se petljam, ali komplikuješ stvar. Na pitanje o ostrvima i rekama po imenom Vajt, odgovor bio bio: U naslov višeznačne odrednice ne pišeš Vajt (ostrvo) nego samo Vajt a u tekstu odvajaš ostrva, reke, planine, mesta i sl. Pogledaj ovde.--Drazetad (razgovor) 17:15, 23. novembar 2008. (CET)[odgovori]

Ma , njihovo je da kritikuju...=[uredi izvor]

Hvala puno, inače dan mi je već divan, veliki pozdrav za Vas!

--Onjegin (razgovor) 17:28, 30. novembar 2008. (CET)[odgovori]

Priznanje[uredi izvor]

Već sam se brinuo i pitao što nema nikakvog kontakta? Mnogo hvala na lepim rečima i podršci. Stvarno se pitam, dali ja to snečim izazovem ljude? Neki ne mogu ni sakriti veliku sujetu i osvetoljubivost. Neprijatno je ali bilo je i gorih stvari pa se izdržalo. Prvi doček je bio pokušaj masakra. Većina sarađuju i pomažu i zbog ljih i zbog svoje ćudi idem dalje.Hvala--Sahara (razgovor) 17:58, 30. novembar 2008. (CET)[odgovori]

Ima i naših u Hevilendu i na drugim mestima. Jeli velika zima? Najviše napasnici pokažu zlobu na glasanju. PogledajMahov broj. Pozdrav--Sahara (razgovor) 22:43, 30. novembar 2008. (CET)[odgovori]

Miroslave, odlično si napisao taj članak. Letimično sam ga čitao i iskreno mi se sviđa. malo sam intervenisao tražeći vazduhoplovne termine. Pažljivije ću ga pročitati. Plašim se da ne uđem u zamku ispravke narečja. Nastavi ovako, ja ću utrčavati da pripomognem. Bili bi interesantni avioni Spitfajer i Moskitos (možda i postoji?). Kod Mahovog broja, je karakterističan dijalog u razgovorima. Tu su se neke stvari pokazale u lošem svetlu. Ja sam isto bio malo neoprezan. Pozdrav--Sahara (razgovor) 08:32, 1. decembar 2008. (CET)[odgovori]

Dobro jutro[uredi izvor]

Zdravo. Ovo je drugarsko ukazanije a ne nešto drugo. "nije Rivnica nego Ribnica; izostavljeno ušće Zete u Moraču; imam ispred sebe pomenuti zemljopis (i u njemu je ispušteno ušće).

Ne znam s kim govorim jer nema potpisa, ali slobodno izmjenite što ne valja. Ja sam samo dodavao linkove i nemam originalni rukopis. Znanje zemljopisa Crne Gore mi je uz to slabo. Članak Lješkopolje je adaptiran po V. encikl. 1973. --Miroslav Ćika (razgovor) 15:26, 1. decembar 2008. (CET)[odgovori]

Noćni rad[uredi izvor]

Tek sam sada primjetio. Najbolji je rad noću, pogotovo ako si pomjeren 6 sati u odnosu na Srbiju. Mogu da brljam do mile volje i niko ništa ne primjeti... Šalim se :) Sa svoje strane odajem ti priznanje što si se uhvatio računarskih članaka. Tematika je nova, bez utvrđenih srpskih prijevoda, pa se teško snaći. A kritičari samo skaču ispod kamenja :) na svaku riječ. Sretan rad i hvala. -Miroslav Ćika (razgovor) 05:36, 1. decembar 2008. (CET)[odgovori]


Naravno, noću je najbolje. Često te srećem, mada nisam uračunao 6 sati razlike :), vidiš nije mi ni palo na pamet. Čini mi se da sam i vidio da si u Kanadi, a izgleda da sam više pažnje obratio na to što si završio elektrotehniku. Trenutno se zanimam računarskim mrežama, postavljam temelje (terminologija, podele i klasifikacije), pa kad završim bacam se na raznorazne elektronike, možda ćemo i da sarađujemo. Pozdrav. SmirnofLeary (razgovor) 17:25, 1. decembar 2008. (CET)[odgovori]

Soko Mostar[uredi izvor]

Miroslave, molim Te ako znaš tačno napisati naziv kanadske fabrike aviona (De hevilend?) napiši je u nabrajanju u tekstu Fabrika aviona SOKO, poglavlje izrada delova za inostrane firme. Hvala uz pozdrav--Sahara (razgovor) 12:37, 3. decembar 2008. (CET)[odgovori]

Ovaj za Daso nešto ne štima[2]--Sahara (razgovor) 15:46, 3. decembar 2008. (CET)[odgovori]

Miroslave, molim pomoć. Ja nisam dugo na računaru. Znanja i staž su mi skromni, mnoge stvari sam morao preskočiti. Bez moje volje sam prebacio ikonice ispod slika na prikazu na ekranu iznad a bile su ispod i tu sam znao komande ovde ne znam. To mi je problem. To su komande H, zoom, itd. Kako da ih vratim?--Sahara (razgovor) 13:10, 7. decembar 2008. (CET)[odgovori]

Miroslave, prvo izvini zbog moje današnje loše forme, drugo vratilo se, ne pitaj kako, pošto ne bih znao objasniti. Mislio sam očistiti jedan običan crtež ali sam odustao pošto je jako loš u osnovi. Hvala i pozdravljam--Sahara (razgovor) 18:50, 7. decembar 2008. (CET)[odgovori]

Sve je OK, radim s Windows--Sahara (razgovor) 22:53, 7. decembar 2008. (CET)[odgovori]

Ja tek malopre ugledah[uredi izvor]

Da ste mi dodelili zahvalnicu za Srbe i srpska naselja u Srpskoj Krajini i ...preko Kupe...tamo negde...Hvala puno na moralnoj podršci. Sve ovo radim , pa maltene iz inata, jer nigde ali nigde na netu ne postoje podaci o stanovništvu Hrvatske iz 19991. godine po naseljima, sad da li je to smišljeno da se ne zna koliko je bilo Srba ili šta već, ne znam, ugl. mislim da to mora da se zna zbog budućnosti. Hvala Vam puno još jednom i svako dobro u životu i radu!

--Onjegin (razgovor) 15:42, 16. decembar 2008. (CET)[odgovori]

Jedna informacija za tebe[uredi izvor]

Krenuo sam sa tzv. projektom: "Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991. godine". Pošto je tada bilo 6.694 naselja posao je obiman i trebaće mi verovatno bar nekoliko meseci. Za sada sam napravio spisak svih naselja koja su imala preko 2.000 stanovnika u 5 kategorija: ukupan br. stanovnika, Hrvati, Srbi, Jugosloveni i ostali. Sada već krećem sa naseljima kojas u imala između 1.000 i 2.000 stanovnika i krećem "na dole" do nule :)) Ako želiš da pratiš stranica je u kategoriji "Geografija Hrvatske", a stranica je "Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991. godine". Još jednom, POZDRAV!!!

--Onjegin (razgovor) 15:55, 16. decembar 2008. (CET)[odgovori]

Nema za šta[uredi izvor]

Fala,fala,služimo narodu.

Slučajno sam naleteo pre neki dan na to i video da je cela ta priča duplirana i totalno pokarabašena,pa rek`o da je sredim ja,kad već ne radim ništa pametnije. Crni Bombarder!!! Šumski Krst(†) 08:19, 19. decembar 2008. (CET)[odgovori]

Sve najlepše želje[uredi izvor]

Miroslave, mnogo sreće i zdravlja Ti želim u Novoj godini. Čestitam Tebi i Tvojima sve praznike. Mnogo pozdrava i lep provod Ti želim tamo u tuđini, od--Sahara (razgovor) 17:37, 20. decembar 2008. (CET)[odgovori]

SALOMON LEVI[uredi izvor]

Aj molim te pogledaj mi u enciklopediji godinu smrti Salomona Levija, bio je lekar, načelnik VMA i general-major JNA. --Pinki (razgovor) 15:30, 24. decembar 2008. (CET)[odgovori]

Hvala, videću sa Drazetom, možda on zna kad je umro! I tebi sve najbolje u novoj godini! Nadam se da ćemo i u novoj 2009. godini takođe lepo saraćivati! Pozdrav--Pinki (razgovor) 09:19, 25. decembar 2008. (CET)[odgovori]
Srećna nova. Ja još nisam imao relejnu zaštitu, ali nazivi mi deluju OK. Samo sam ispravio, mi sad kažemo jednosmerna umesto istosmerna i naizmenična umesto izmenična struja. -- Bojan  Razgovor  07:19, 2. јануар 2009. (CET)[odgovori]

Гласање[uredi izvor]

Летње спремање
У току је летње сређивање чланака. Укључи се и допринеси да њикипедија буде квалитетнија. Предвиђене су и специјалне споменице!--Методичар зговор2а 18:55, 15. јул 2009. (CEST)[odgovori]

Војна енциклопедија[uredi izvor]

Здраво Мирославе.

Само да те обавестим да те више нећу гњавити у вези Војне енциклопедије, пошто сам је јуче и ја набавио (свих 10 књига плус индекс) Купио сам је за свега 4.000 динара (43 еура или ти 72 канадска долара). Мислим да сам јефтино прошао. Иначе цена се креће око 10-15.000 по антикварницама, а ја је купио од лика на улици. Иначе стварно је ко нова!

Поздрав! --Pinki (разговор) 09:51, 19. јануар 2009. (CET)[odgovori]

Наравно, цена права ситница. А пут твоје енциклопеије је "за веролвали или не"! Мада ни то није крај, ко зна где ће још стићи... :) На срећу, код нас у Србији, се још увек могу пронаћи разноразне ствари за мале паре. Ето на пример једна лик, са којим сам сарађивао са Црногорске енциклопедије, никако није могао да набави књигу "Народни хероји Југославије", и на крају их пронашао за 150 еура. А ја купио у Београду и то нове за 1.500 дин (у то време око 20 еура). Овај лик што сам од њега купио Енциклопедију био пресрећан, пошто продаје на улици, ослободио сам га 30 кг терета.... :) Наравно биће нових чланака, само прво да попуним старе рупе... --Pinki (разговор) 09:02, 20. јануар 2009. (CET)[odgovori]

Драго ми је, због Твога интересовања за те авионе. Ја имам по нешто од тога па ћу помоћи. Моја прва дужност, у ВОЦ-у, је била везана за њих. Први задатак ми је био да уградим репни точак, уместо скије на "Зољи". Мирославе, завршио сам чланак Аеротунели и предложио сам га за сјајни.Поздрав--Sahara (разговор) 15:49, 20. јануар 2009. (CET)[odgovori]

Хвала Ти на гласу. То јесте пријатно после тешког рада, од неколико месеци. У суштини то је заједнички а не лични чланак, чим је у википедији. То је њена основна димензија препознатљивости. Ако нешто имаш о Грипену шаљи, хоћу ово што постоји да озбиљно допуним и прерадим .Поздрав--Sahara (разговор) 17:05, 20. јануар 2009. (CET)[odgovori]

Хвала на комплименту. Ако си читао и коментаре схватићеш да није лако бити википедиста у српској википедији. Кажу да воле грожђе, а када му га сервираш испада кисело или није лепе боје.. Главу горе и +++ расположење, поздрав--Sahara (разговор) 18:07, 22. јануар 2009. (CET)[odgovori]

Ја тек имам намеру да се бацим на њега. Ти имаш дужи стаж и искуство на википедији па да те питам. Када је овакав случај као с Грипеном, аутор је набацио добар материјал ,изворе итд али није завршио, иније ваздухопловнио уобличио и не активан је већ дуже време а ја то хоћу да напишем другојачије. Дали има смисла и у том случају ставити шаблон радови су у току ? Поздрав--Sahara (разговор) 08:03, 23. јануар 2009. (CET)[odgovori]

Ти си прави мој саборац у туђини. Када год пожелиш контактирати са завичајем, ту сам, ако се концепциски уклапам. Можеш користити и мој Е-маил (нађи га у личној страници Горана Обрадовића). Ја сам се још летос обраћао овом аутору Грипена, одћутао је. Изгледа да је одустао од википедије.Поздрав--Sahara (разговор) 15:56, 23. јануар 2009. (CET)[odgovori]

Istina o Marku Oreskovicu[uredi izvor]

Pozdrav.Istina bar nekad ugleda svetlo dana,pa makar to bilo i posle sedamdeset godina. Splet tragičnih događaja vezanih za smrt Marka Oreškovića i niz drugih događaja tekli su ovako. U selu Veliko Očijevo nikad nije postojala nikakva četnicka ni grupa,a kamoli jedinica. Sve su to bile više manje neorganizovane gerilske grupe. U to vreme Persa i Slavko Rodić bili su zaduženi za Drvarsku opštinu oko organizovanja i učvrščivanja partizanskih jedinica u sektorima oko Bosanskog Petrovca,Drvara i Bihaća. Naređenje je bilo sva nepoznata lica i koja ne žele da se legitimišu odmah likvidiraju. Marko Orešković je krajem oktobra 1941. godine iz Drvara krenuo za Liku. U selu Veliko Očijevo trebao je da se sretne sa Srđom Rodić i dogovori o daljim aktivnostima i organizovanju partizanskih grupa u tom kraju. Tog dana Srđo se nalazio u selu Veliki Stenjani kod svoje sestre Milke. Orešković dolazi u kuću Srđe Rodića i tamo zatiče njegovu majku i mlađu braću. Posto ga je ugostila rekla mu je da sačeka Srđu tu u njihovoj kući. Nije imala nikakvo saznanje ko je neznanac koga je ugostila i zbog čega traži njenog sina. Međutim Orešković je krenuo dalje put Like. Na putu ga susreću Jovo Šipka zvani Jozip i Dušan Šipka. U nemogućnosti da saznaju ko je neznanac,postupaju po gore navedenom naređenju. Odvode ga do mesta zvanog Biljeg i tamo ga likvidiraju. Vraćajući se kući Srđo je čuo pucnje. Uzevši kaput tamo nalazi partijsku knjižicu Oreškovića. U obližnjoj jami ostavljaju mrtvog Oreškovića. Došavši kući Srđo je majci pokazao kaput partijsku knjižicu rekavši joj da je ubijen veliki partijski kadar. "Za ovog čoveka platiće i moja i Jozipova i Dušanova glava"rekao je majci. Mada su mogli da pobegnu nisu hteli,čak i komandir odreda koji ih je zarobio hteo je daih pusti. Po naređenju Tita organizuje se suđenje u obližnjoj školi. Sudom je predsedavao Moni Levi. Sva trojica su osuđena na smrt streljanjem. Slavko Rodić saznavši šta se sve izdešavalo,smrt Oreškovića,suđenje i osuda na smrt Srđe,Jove i Dušana šalje kurira da se streljanje ne izvrši. Međutim kurir je stigao prekasno. Streljanje je izvršeno na planini Crni vrh,za one koji poznaju taj kraj to je potez između Oštrelja i Drvara i gleda na Veliko Očijevo. Tamo su bačeni u jamu gde i danas počivaju. Greh svoga brata i nastojeći da ga ako bar ništa umanji osetila je Srđina sestra Smilja Rodić. Kao partizanka išla je iz borbe u borbu,nije sebe štedela ni malo. Taj isti greh osetila je i porodica. U gređanskom ratu jednako stradaju i heroji i izdajnici,egzekutori i žrtve,dobri i zli,a pre svega stradaju ljudi. Niko nikad nije objasnio zašto je Marko Orešković sam bez pratnje bio na tom putu. Kome je smetao valjda će nekad izaći na svetlo dana. Istina je iz nekih sasvim drugih pobuda skrivana. Bitno je da bar nekad ugleda svetlost dana i bez obzira na sve pokaže svetu šta se stvarno desilo. Netreba se otimati ni za koga svi oni sada počivaju u večnom miru. Jedino što postoji samo jedna istina i splet nesrećnih okolnosti pod kojim su ovi mladi ljudi izgubili živote. PS volio bih ako neko zna gde bih mogao da nađem knjigu Gojka Polovine "Svedocenje-prva godina ustanka u Lici".

Dobavljeno iz "http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80_%D1%81%D0%B0_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BC:Rodiczeljko"

Ako navede izvor literature, za ove tvrdnje, moći će da se ubaci u tekst, a ovako nema nikakvih ovnova, jer nepostoje izvori. Ko može, sem njega da tvrdi da je ovo istina? Ja mogu, a i ne moram da mu verujem. Priča jeste uvrljiva i ima smisla, ali... Mora da navede literaturu ili izvor priče, pa onda. Nadam se da razumeš, ovo je ipak Enciklopedija. --Pinki (razgovor) 09:04, 27. januar 2009. (CET)[odgovori]

Gripen[uredi izvor]

Miroslave, ako naletiš na izvore za slike Gripenove kabine, motora, radara i kontejnera planera oružja molio bih te da mi dostaviš. Ovih dana ću skenirati sve što imam o Bešlinovim (Lalinim) aviončićima i poslaću Ti. Samo ne znam kako? Pozdrav--Sahara (razgovor) 20:21, 25. januar 2009. (CET)[odgovori]

Skeniraću ti ovo što imam i poslaću Ti. Pozdrav--Sahara (razgovor) 20:54, 26. januar 2009. (CET)[odgovori]

Bešlin[uredi izvor]

Za slučaj da nisi video ovu opasku,baci pogled.

Svaka čas` i za pravljenje samog članka i za plan da se naprave članci o tim eksperimentalnim avionima.

Pozdrav i sretan rad, Crni Bombarder!!! Šumski Krst(†) 05:34, 28. januar 2009. (CET)[odgovori]

Za slučaj da nisi video ovu stranicu na en.njiki,baci i na nju pogled,a linkovi u dnu ti mogu pomoći oko identifikacije,mada će i Sahara bez problema razrešiti sve dileme oko toga.Inače,mislim da se slike jugoslovenske avijacije tj. vojnih aviona mogu podvesti pod ovaj šablon na Ostavi ([3]). Crni Bombarder!!! Šumski Krst(†) 15:53, 28. januar 2009. (CET)[odgovori]

Hehehe...vidim ja da je tu zabava na pomolu.Super je stvar što si počeo onaj članak o avionu,pa će da bude nešto tu od svega.Videću da ga eventualno dopunim nekim karakteristikama,ako zafale,a možda bi mogli da napravimo varijaciju info kutije o avionima za te domaće. Crni Bombarder!!! Šumski Krst(†) 15:24, 29. januar 2009. (CET)[odgovori]

Pogledaj Vazduhoplovnotehnički institut, tamo sam stavio Dragutin, tako su mi tada i drugi potvrdili (proveravao sam). Nadimak mu je bio Lala. To i jeste problem malo je zvan po imenu.--Sahara (razgovor) 20:49, 28. januar 2009. (CET) Nikada se taj avion nije zvao Ikarus. Pročitaj to poglavlje u Vazduhoplovnotehnički institut.--Sahara (razgovor) 20:53, 28. januar 2009. (CET)[odgovori]

451 je s klipnim motorom, ležeći. To je slika 1 i 2. Slika 3 je Zolja. Slika 4 i 5 je Stršljen. 451M je s dva mlazna motora Palas W krilo. 452M je dva mlazna motora u trupu (jedan iznad drugog). Ova dva poslednja nemaš na slici i nemaš Maticu , to je dvosed stršljena.--Sahara (razgovor) 22:59, 28. januar 2009. (CET)[odgovori]