Rjazanj

Koordinate: 54° 37′ 00″ S; 39° 44′ 00″ I / 54.616667° S; 39.733333° I / 54.616667; 39.733333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Rjazanj
Рязань
Pogled na Rjazanj
Administrativni podaci
Država Rusija
Federalni okrugCentralni
OblastRjazanjska oblast
Osnovan1095
Status grada1095.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2010.525.062
Geografske karakteristike
Koordinate54° 37′ 00″ S; 39° 44′ 00″ I / 54.616667° S; 39.733333° I / 54.616667; 39.733333
Vremenska zonaUTC+4
Aps. visina130 m
Površina224,163[1] km2
Rjazanj na karti Rusije
Rjazanj
Rjazanj
Rjazanj na karti Rusije
Ostali podaci
GradonačelnikFjodor Ivanovič Provotorov
Poštanski broj390000–390048
Pozivni broj+7 4912
Registarska oznaka62, 162
OKATO kod61401
Veb-sajt
www.admrzn.ru

Rjazanj (rus. Ряза́нь) grad je u Rusiji i administrativni centar Rjazanjske oblasti. Nalazi se na rijeci Oki, 196 kilometara jugoistočno od Moskve. U Rjaznju živi 521.560 stanovnika, prema popisu iz 2002. godine. Zapadno od grada se nalazi baza za strateške bombardere Djagiljevo a na jugoistoku je vazduhoplovna baza Aleksandrovo i mali aerodrom Rjazanj-Turlatovo.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U početku, Rjaznjem se zvao centar Rjazanjske kneževine, koji se nalazio na 55 kilometara jugoistočno od današnjeg Rjaznja. Godine 1208. vladimirski knez Vsevolod Veliko Gnijezdo je spalio cijeli grad a sve stanovnike grada otjerao u ropstvo. Poslije smrti Vsevoloda, njegov sin, Jurij II Vsevolodovič je oslobodio i građane i njihovog kneza. Naselje se, međutim, teško oporavljalo a 1237. godine je zahvaćeno mongolskom invazijom Rusije te je strahovito uništeno. Kao rezultat novonastale situacije, sjedište kneževine je pomjereno oko 55 kilometara sjeverozapadno, u Perejaslavlj Rjazanjski, koji je docnije, od 16. vijeka nezvanično a 1778. godine zvanično, dobio ime prethodnog sjedišta — Rjazanj. Prvobitno naselje danas nosi naziv Stari Rjazanj.

Godine 1380. u Kulikovskoj bitki, jednoj od ključnih bitaka ruske istorije, veliki knez Oleg Rjazanjski se borio na strani tatarske Zlatne horde na čelu sa Mamajem, u savezu sa velikim litvanskim knezom Vladislavom II Jagelom, protiv snaga velikog vladimirskog i moskovskog kneza Dmitrija Ivanoviča Donskog. Ruske snage su odnijele pobjedu.

Klima[uredi | uredi izvor]

Klima je umereno kontinentalna. Prosjek srednjih godišnjih temperatura je 5 °C, najviših 9,1 °C a najmanjih 0,8 °C.[2]. Srednja godišnja količina padavina je 550 milimetara, od kojih oko 350 otpada na april i oktobar.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema preliminarnim podacima sa popisa, u gradu je 2010. živelo 525.062 stanovnika, 3.502 (0,67%) više nego 2002.

Kretanje broja stanovnika
1939.1959.1970.1979.1989.2002.2010.
95.357214.130350.151453.267514.638521.560[3]524.927

Kultura[uredi | uredi izvor]

Od kulturnih ustanova navešćemo samo neke.

Muzeji[uredi | uredi izvor]

  • Rjazanjski istorijsko-arhitektonski muzej
  • Rjazanjski državni oblasni muzej umjetnosti
  • Muzej istorije vazdušno-desantne vojske
Uspenski sabor

Pozorišta[uredi | uredi izvor]

  • Rjazanjsko državno oblasno pozorište za djecu i mlade
  • Rjazanjsko državno oblasno dramsko pozorište
  • Pozorišna laboratorija „Kostin dom“
  • Pozorišno udruženje „Premijer-a“

Spomenici[uredi | uredi izvor]

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ BD PMO Rяzanskoй oblasti. Gorod Rяzanь
  2. ^ Hidrometeorološki centar Rusije: Rjazanj Arhivirano na sajtu Wayback Machine (31. decembar 2008), Pristupljeno 24. 4. 2013.
  3. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]