Rjazanj
Rjazanj Рязань | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Rusija |
Federalni okrug | Centralni |
Oblast | Rjazanjska oblast |
Osnovan | 1095 |
Status grada | 1095. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2010. | 525.062 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 54° 37′ 00″ S; 39° 44′ 00″ I / 54.616667° S; 39.733333° I |
Vremenska zona | UTC+4 |
Aps. visina | 130 m |
Površina | 224,163[1] km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Fjodor Ivanovič Provotorov |
Poštanski broj | 390000–390048 |
Pozivni broj | +7 4912 |
Registarska oznaka | 62, 162 |
OKATO kod | 61401 |
Veb-sajt | |
www.admrzn.ru |
Rjazanj (rus. Ряза́нь) grad je u Rusiji i administrativni centar Rjazanjske oblasti. Nalazi se na rijeci Oki, 196 kilometara jugoistočno od Moskve. U Rjaznju živi 521.560 stanovnika, prema popisu iz 2002. godine. Zapadno od grada se nalazi baza za strateške bombardere Djagiljevo a na jugoistoku je vazduhoplovna baza Aleksandrovo i mali aerodrom Rjazanj-Turlatovo.
Istorija[uredi | uredi izvor]
U početku, Rjaznjem se zvao centar Rjazanjske kneževine, koji se nalazio na 55 kilometara jugoistočno od današnjeg Rjaznja. Godine 1208. vladimirski knez Vsevolod Veliko Gnijezdo je spalio cijeli grad a sve stanovnike grada otjerao u ropstvo. Poslije smrti Vsevoloda, njegov sin, Jurij II Vsevolodovič je oslobodio i građane i njihovog kneza. Naselje se, međutim, teško oporavljalo a 1237. godine je zahvaćeno mongolskom invazijom Rusije te je strahovito uništeno. Kao rezultat novonastale situacije, sjedište kneževine je pomjereno oko 55 kilometara sjeverozapadno, u Perejaslavlj Rjazanjski, koji je docnije, od 16. vijeka nezvanično a 1778. godine zvanično, dobio ime prethodnog sjedišta — Rjazanj. Prvobitno naselje danas nosi naziv Stari Rjazanj.
Godine 1380. u Kulikovskoj bitki, jednoj od ključnih bitaka ruske istorije, veliki knez Oleg Rjazanjski se borio na strani tatarske Zlatne horde na čelu sa Mamajem, u savezu sa velikim litvanskim knezom Vladislavom II Jagelom, protiv snaga velikog vladimirskog i moskovskog kneza Dmitrija Ivanoviča Donskog. Ruske snage su odnijele pobjedu.
Klima[uredi | uredi izvor]
Klima je umereno kontinentalna. Prosjek srednjih godišnjih temperatura je 5 °C, najviših 9,1 °C a najmanjih 0,8 °C.[2]. Srednja godišnja količina padavina je 550 milimetara, od kojih oko 350 otpada na april i oktobar.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema preliminarnim podacima sa popisa, u gradu je 2010. živelo 525.062 stanovnika, 3.502 (0,67%) više nego 2002.
1939. | 1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2002. | 2010. |
---|---|---|---|---|---|---|
95.357 | 214.130 | 350.151 | 453.267 | 514.638 | 521.560[3] | 524.927 |
Kultura[uredi | uredi izvor]
Od kulturnih ustanova navešćemo samo neke.
Muzeji[uredi | uredi izvor]
- Rjazanjski istorijsko-arhitektonski muzej
- Rjazanjski državni oblasni muzej umjetnosti
- Muzej istorije vazdušno-desantne vojske
Pozorišta[uredi | uredi izvor]
- Rjazanjsko državno oblasno pozorište za djecu i mlade
- Rjazanjsko državno oblasno dramsko pozorište
- Pozorišna laboratorija „Kostin dom“
- Pozorišno udruženje „Premijer-a“
Spomenici[uredi | uredi izvor]
- Spomenik Vladimiru Iliču Lenjinu
- Spomenik Sergeju Aleksandroviču Jesenjinu
- Spomenik Konstantinu Ciolkovskom
- Spomenik Aleksandru Stepanoviču Popovu
- Spomenik Đorđu Lidijskom
- Spomenik generalu Mihajlu Dmitrijeviču Skobelevu
Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ BD PMO Rяzanskoй oblasti. Gorod Rяzanь
- ^ Hidrometeorološki centar Rusije: Rjazanj Arhivirano na sajtu Wayback Machine (31. decembar 2008), Pristupljeno 24. 4. 2013.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.