Sajam knjiga u Frankfurtu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sajam knjiga u Frankfurtu, logo 2011.
Sajam knjiga u Frankfurtu
Izvorno imeFrankfurter Buchmesse
Vremegodišnje, sredinom oktobra
Trajanjenedelju dana
DvoranaFrankfurt Trade Fair
LokacijaFrankfurt na Majni
Veb-sajthttps://www.buchmesse.de/en

Sajam knjiga u Frankfurtu (nem. Frankfurter Buchmesse) je najveći i najznačajniji sajam knjiga na svetu. Njega od 1949. organizuje Udruženje nemačkih knjižara. Traje pet dana i organizuje se svakog oktobra na sajmištu u Frankfurtu na Majni. Na sajmu učestvuje više od 7.300 izdavača iz 100 zemalja, koji na 170.000 m² predstavljaju preko 400.000 izdanja.[1]. Broj posetilaca sajma je preko 280.000 (rekord je postignut 2008: 299.112). Svake godine književnost zemlje specijalnog gosta dobija posebnu prezentaciju.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Sajam knjiga u Frankfurtu 2008.

Sajam knjiga u Frankfurtu ima tradiciju dužu od 500 godina i prvi sajam knjiga odpžan je od strane lokalnih prodavaca knjiga. Pre dolaska štampanih knjiga, sajam je bio mesto za prodaju rukopisa. Početak sajma fokusiranog na štampane knjige pripisuje se Johanu Fustu i Piteru Šoferu, koji su Gutembergovu štamarsku delatnost, nakon pravnog spora. Sajam je postao primarna tačka marketinga knjiga, ali i središte za širenje pisanih tekstova. Tokom reformacije, sajmu su prisustvovali trgovci koji su testirali tržište za nove knjige i učenjaci koji su tražili novu stipendiju.[2]

Do kraja 17. veka, Sajam knjiga u Frankfurtu je bio najznačajniji sajam knjiga u Evropi. Bio je potisnut 1632. godine na sajmu knjiga u Lajpcigu tokom prosvetiteljstva kao posledica političkog i kulturnog razvoja. Nakon Drugog svetskog rata, prvi sajam knjiga održan je 1949. godine u crkvi Sv. Pavla. Od tada je povratio svoj nadmoćni položaj.[3]

Gosti sajma[uredi | uredi izvor]

Od 1976. godine počasni gost, ili žiža interesovanja, dobila je ime po sajmu. Za ovu priliku organizuje se poseban književni program (čitanja, umetničke izložbe, tribine, pozorišne predstave, radio i TV programi). Za gostujuću zemlju je postavljena posebna izložbena sala, a na sajmu su prisutne i velike izdavačke kuće.[4]


Teme sajma i zemlje gosti
Godina Zemlja gost / tema Književnost Moto Nagrada sajma za mir
2020 Kanada Kanadska književnost - -
2019 Norveška Norveška književnost snove nosimo -
2018 Džordžija Džordžijska književnost Džordžija napravljena od karaktera -
2017 Francuska Francuska književnost Franfurt u Francuskoj -
2016 Flandrja i Holandija Flandrijska i holandska književnost ovo je ono što delimo -
2015 Indonezija Indonežanska književnost 17.000 ostrva mašte -
2014 Finska Finska književnost Finska. Kul. -
2013 Brazil Brazilska književnost - -
2012 Novi Zeland Novozelandska književnost dok si spavala -
2011 Island Islandska književnost prelepi island -
2010 Argentina Argentinska književnost kultura u pokretu -
2009 Kina Kineska književnost tradicija i inovacija -
2008 Turska Turska književnost fascinantno šareno Anselm Kifer
2007 Katalonija Katalonska književnost singularno i univerzalno Saul Fridlender
2006 Indija Indijska književnost Indija danas Volf Lepenis
2005 Koreja Korejska književnost - Orhan Pamuk
2004 Arapski svet Arapska književnost - Peter Esterhazi
2003 Rusija Ruska književnost nove stranice Zuzan Zontag
2002 Litvanija Litvanska književnost nastavak sledi Činua Ačebe
2001 Grčka Grčka književnost novi put u Itaku Jirgen Habermas
2000 Poljska Poljska književnost ©Poljska Asja Džebar
1999 Mađarska Mađarska književnost neograničena Fric Štern
1998 Švajcarska Švajcarska književnost visoko nebbo - uska dolina Martin Valzer
1997 Portugal Portugalska književnost putevi u svet Jašar Kemal
1996 Irska Irska književnost i njena dijaspora Mario Vargas Ljosa
1995 Austrija Austrijska književnost - Anemari Šimel
1994 Brazil Brazilska književnost susret kultura Horhe Semprun
1993 Flandrija i Holandija Holandska književnost otvorena za svet Fridrih Šorlemer
1992 Meksiko Meksička književnost otvorena knjiga Amos Oz
1991 Španija Španska književnost španski čas Đerđ Konrad
1990 Japan Japanska književnost onda i sada Karl Dedecijus
1989 Francuska Francuska književnost francuska jesen Vaclav Havel
1988 Italija Italijanska književnost italijanski dnevnik Zigfrid Lenc
1987 Hans Jonas
1986 Indija Indijska književnost promena u tradiciji Władysław Bartoszewski
1985 Tedi Kolek
1984 Džordž Orvel Oktavio Paz
1983 Maneš Šperber
1982 Religije Džordž Kenan
1981 Lev Kopeljev
1980 Crna Afrika Ernesto Kardenal
1979 Jehudi Menjuhin
1978 Deca i knjige Astrid Lindgren
1977 Lešek Kolakovski
1976 Latinska Amerika Maks Friš

Kontroverza[uredi | uredi izvor]

Sajam iz 2007. privukao je kritike i španskih i nemačkih medija. Nemački časopis Der Spiegel opisao ga je kao "zatvorenog uma" zbog svoje politike da ne uključuje mnoge Katalonce koji pišu na španskom u svojoj definiciji katalonske književnosti. Odluka da se iz sajma isključi bilo koji element "španskog jezika", koji je definisan kao literatura isključivo na španskom jeziku, doneta je uprkos činjenici da je španska vlada uložila više od 6 miliona evra u troškove sajma.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Claudia Ihlefeld: Begegnungen in Zeiten elektronischer Vernetzung, Heilbronner Stimme, 18. oktobar 2008
  2. ^ Fried, Johannes (1996). Il mercante e la scienza: sul rapporto tra sapere ed economia nel Medioevo. Milano: Vita e Pensiero. 
  3. ^ „The Frankfurt Book Fair - The World's Biggest, Oldest Book Event”. The Balance (na jeziku: engleski). Pristupljeno 27. 02. 2018. 
  4. ^ „Economía/Empresas.- Industria destinará 6 millones para promocionar el sector editorial de cara a la Feria de Frankfurt”. Economía Ahoy. Arhivirano iz originala 25. 07. 2021. g. Pristupljeno 6. 10. 2017. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]