Pređi na sadržaj

Seljance

Koordinate: 43° 00′ 03″ S; 20° 56′ 53″ I / 43.00083° S; 20.94806° I / 43.00083; 20.94806
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Seljance
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaKosovo i Metohija
Upravni okrugKosovskomitrovački
OpštinaKosovska Mitrovica
Stanovništvo
 — 2011.164
Geografske karakteristike
Koordinate43° 00′ 03″ S; 20° 56′ 53″ I / 43.00083° S; 20.94806° I / 43.00083; 20.94806
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina943 m
Seljance na karti Srbije
Seljance
Seljance
Seljance na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj40000
Pozivni broj+383 (0)28
Registarska oznaka02

Seljance (alb. Selac) je naselje u opštini Kosovska Mitrovica, Kosovo i Metohija, Republika Srbija. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, selo je imalo 164 stanovnika, uključujući i 164 Albanaca.[a] Selo je nakon 1999. poznato kao Bletaja (alb. Bletajë).

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Selo je pod brdima Murseljevačkoj čuki, Isljamovićkoj čuki, na Preslu i pod Visikučkom (1358m). Međe sela su: Sedrava (reka), Zabrđska reka, Glaveja (1428m), Jašarova reka, Ostro koplje, Bugarska reka. Selom protiču Lomovska reka i Čolin potok. Pije se voda s izvora i dvadesetak bunara. Poznatiji izvori imaju nazive: Josićki izvor, Maljokovićki izvor, Tairovićki i Kurtovićki izvor, Doljanačka voda, Zećirova voda, Toplik. Niže kuća su njive i livade, a utrina i šuma su više kuća. Delovi atara se nazivaju najviše po rodovima: Murselj, Isljam, Maljok, Kurtović, Rosulje, Vidarica, Doljance, Gorance, Krnalovo (1447m), Rastelnica, Lomovi, Isljamov potok, Abut i Čuka. Postoji podela sela na mahale. Udaljenost između njih je 200—500 m. U mahalama kuće su nablizu, 20–50 m udaljene jedna od druge. Mahale se nazivaju: Murseljeva Mala, Isljamovit, Maljokci, Tairovci, pa mahale Vidarica, Doljance ili Doljani, Gorance ili Gorani, Josići ili Josićka mala. U groblju Gorancu kopaju se Moračani — Jovanovići i Stevići, a u groblju kraj Crkvišta sahranjuju ostali srpski rodovi. U Rastelnici je Crkvište, a oko Crkvišta, u livadama vide se tragovi naselja. Mala crkva na Crkvištu je u ruševinama. Druga crkvina je u Bekovićkoj mali. Ovde je mala crkva sasvim srušena. Kazuje se da je u Kurtovićkoj mali bila kuća onog popa koji je opsluživao ove crkve.

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Selo Seljance je zapisano 1774. godine u Devičkom katastihu. Godine 1921 u Seljancu su 75 domaćinstava sa 470 članova. Godine 1948 u selu su 98 domaćinstava sa 729 članova. U Rastelnici je Crkvište, a oko Crkvišta, u livadama vide se tragovi naselja. Mala crkva na Crkvištu je u ruševinama. Druga crkvina je u Bekovićkoj mali. Ovde je mala crkva sasvim srušena. Kazuje se da je u Kurtovićkoj mali bila kuća onog popa koji je opsluživao ove crkve.

Poreklo stanovništva

[uredi | uredi izvor]
  • Isajići (današnji Josići/Jovanovići i Despotovići) (6 kuća, Sv. Petka, jesenja i letnja). Predak Josije iz Crepulje u Ibarskom Kolašinu bio je čifčija „na aginoj zemlji“. Sibin Jovanović, član ovog roda, navodi da su današnja deca deveto koleno od doseljenja. Nestorovići takođe živeli su u ovom selu, ukupno dve kuće (Todosije i Milosav). U isto vreme kad i Josija iz Crepulje su se odselili Jakša i Đura, rođena braća Josijeva i nastanili se u Buči, selu na levoj strani Ibra. Tamo žive njihovi potomci: Milovanovići i Đurđevići u Dobravi, zaseoku Mošnicama: Lazići u Konjuvi u Toplici i Vučkovići, u Merćezu u Toplici].

Potom su se iz Bajgore na Kosovu doselili Albanci.

  • Dedaj , su od fisa Fande, iz oblasti Mirdita y Severnoj Albaniji. Došli su kao katolici, a u novom kraju su prešli na islam (58 kuća).

Posle rata 1877/78, iz Igrišta u Gornjoj Toplici su došli muslimani Albanci muhadžiri Igrišta:

  • Dulj (3 kuće).

U isto vreme nastanjuju se:

Posle balkanskih ratova 1912/13. godine doselili su se:

Demografija

[uredi | uredi izvor]
Populacija (ist.): Seljance
Godina1948195319611971198119912011
Stanovništvo729807823811554648164
Evolucija stanovništva

Etnički sastav

[uredi | uredi izvor]
Etnički sastav prema popisu iz 1961.[2]
Albanci
  
610 74,12%
Srbi
  
210 25,52%
ostali
  
2 0,24%
Ukupno: 823
Etnički sastav prema popisu iz 1971.[3]
Albanci
  
631 77,81%
Srbi
  
176 21,70%
Crnogorci
  
4 0,49%
Ukupno: 811
Etnički sastav prema popisu iz 1981.[4]
Albanci
  
518 93,50%
Srbi
  
36 6,50%
Ukupno: 409
Etnički sastav prema popisu iz 2011.[5]
Albanci
  
164 100%
Ukupno: 164

Napomene

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Popis iz 2011. na Kosovu i Metohiji su sproveli organi samoproglašene Republike Kosovo. Ovaj popis je bio bojkotovan od strane velikog broja Srba, tako da je realan broj Srba na Kosmetu znatno veći od onog iskazanog u zvaničnim rezultatima ovog popisa.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Lj. Pavlović, Radoslav (2012). Kopaonik. Kruševac: Kopi studio. str. 322.  COBISS.SR 195254540
  2. ^ Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. godine pod2.stat.gov.rs
  3. ^ Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. godine pod2.stat.gov.rs
  4. ^ Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. godine pod2.stat.gov.rs
  5. ^ Etnički sastav stanovništva Kosova i Metohije 2011. godine pop-stat.mashke.org (jezik: albanski)