Stojan Vujnović Srbin

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Stojan Vujnović
Oznaka Drugog bataljona HOS-a „Stojan Vujnović Srbin” — Jedinica specijalne namjene s likom Stojana Vujnovića
Lični podaci
NadimakSrbin
Datum rođenja(1953-00-{{{day}}})1953.
Mesto rođenjaAndrijaševci, NR Hrvatska, FNR Jugoslavija
Datum smrti11. septembar 1992.(1992-09-11) (38/39 god.)
Mesto smrtiGrebnice, Hrvatska Republika Herceg-Bosna
Uzrok smrtiatentat
Državljanstvo SFRJ
NacionalnostSrbin

Stojan Vujnović (Andrijaševci, 1953Grebnice, 11. septembar 1992), poznatiji pod nadimkom Srbin, bio je srpski pukovnik Hrvatskih odbrambenih snaga (HOS) tokom Rata u Hrvatskoj. Kao komandant Drugoga bataljona HOS-a učestvovao je u ubijanju srpske civilne porodice Olujić u Cerni, kod Vinkovca.[1] Ubili su ga pripadnici Hrvatskoga vijeća odbrane, oružane formacije bosanskih Hrvata lojalnih zvaničnom Zagrebu.[2][3][4]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Njegova porodica je poreklom iz Banije, regije u današnjoj Hrvatskoj u kojoj su pre ratova u Jugoslaviji živeli većinski Srbi. Stojan Vujnović je rođen u slavonskoj Andrijaševci kod Vinkovca, na samoj granici sa tadašnjom Socijalističkom Republikom Srbijom. Nadimak Srbin je dobio zbog svog porekla, imena i prezimena.

Odmah na početku rata prijavio se u službu lokalnom vinkovačkom HOS-u. Prevashodno je učestvovao u borbama u okolini Vinkovaca i ubrzo je postao zapovednik jednog lokalnog vinkovačkog voda HOS-a. Pre nego što su hrvatske snage izgubile Bitku za Vukovar, njegova jedinica je pokušala da zada protivnapade kako bi oslabile Jugoslovensku narodnu armiju (JNA). Delimično su i uspeli da uspore jugoslovenske snage kod Komletinaca.

Posle potpisivanja Sarajevskoga primirja 3. januara 1992, sukobi su se privremeno smirili i Vujnović, kao iskusan vojnik, postavljen je od strane nadređenih Hrvatske stranke prava za zapovednika Drugoga bataljona HOS-a „Ante Paradžik” (kasnije preimenovana u „Stojan Vujnović Srbin”) koja je delovala u Bosanskoj Posavini protiv Muslimana i Srba, sa sedištem u Domaljevcu. Tada mu je dodeljen i čin pukovnika.

Sama jedinica Drugog bataljona nije bila veličine bataljona u teoriji, čak je bila manja i od čete. Drugi bataljon je neslužbenio bio u sastavu 104. brigade HVO-a, ali na ratištu je delovala samostalno. Taj bataljon je bio nacionalno vrlo mešovit, u njoj je bilo Srba (kao što je sam Vujnović), stranaca iz mnogih evropskih zemalja, ali i nekoliko mudžahedina iz arapskih zemalja,[5] koji su bili okupljeni u vodu „Alahu Ekber”.[6][7][8][9]

Bio je u oženjen, a iza sebe je ostavio jednu kćerku.

Jedno udruženje hrvatskih veterana nosi njegovo ime.[10]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Predmet: Tomislav Madi i drugi” (PDF). 
  2. ^ administrator. „Hrvatska država ubila je više HOS-ovaca nego četnici”. Progledajmo (na jeziku: hrvatski). Arhivirano iz originala 26. 10. 2021. g. Pristupljeno 2021-10-26. 
  3. ^ IT, Extreme. „Komletnici – kako je ubijen heroj Stojan Vujnović-Srbin i srušeno sjedište HOS-a u Vinkovcima? - Portal Dnevnih Novosti”. UDRUGA HRVATSKIH BRANITELJA RH (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2021-10-26. 
  4. ^ „Tuđmanov sin optužuje Aliju”. BN. Pristupljeno 2021-10-26. 
  5. ^ „Životopis Stojan Vujnović”. Arhivirano iz originala 08. 05. 2012. g. Pristupljeno 26. 10. 2021. 
  6. ^ Srpska, RTRS, Radio Televizija Republike Srpske, Radio Television of Republic of. „Mudžahedini dolazili preko Županje i priključivali se HOS-u”. BIH - RTRS. Pristupljeno 2021-10-26. 
  7. ^ Novo, Autor Staima. „Kako je Hrvatska uvozila mudžahedine u BiH”. The Sanela Info :) (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2021-10-26. 
  8. ^ „MUDžAHEDINI DOLAZILI PREKO ŽUPANjE I PRIKLJUČIVALI SE HOS-u | SRNA”. www.srna.rs. Arhivirano iz originala 26. 10. 2021. g. Pristupljeno 2021-10-26. 
  9. ^ Srna (2018-04-20). „Mudžahedini dolazili preko Županje i priključivali se HOS-u”. Nezavisne novine (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2021-10-26. 
  10. ^ Akta.ba. „UDRUGA HRVATSKE OBRAMBENE SNAGE STOJAN VUJNOVIĆ-SRBIN - Akta.ba”. www.akta.ba (na jeziku: bošnjački). Pristupljeno 2021-10-26. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]