Stubica (Paraćin)

Koordinate: 43° 56′ 18″ S; 21° 29′ 19″ I / 43.938333° S; 21.488666° I / 43.938333; 21.488666
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Stubica
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPomoravski
OpštinaParaćin
Stanovništvo
 — 2011.Pad 1589
Geografske karakteristike
Koordinate43° 56′ 18″ S; 21° 29′ 19″ I / 43.938333° S; 21.488666° I / 43.938333; 21.488666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina342 m
Stubica na karti Srbije
Stubica
Stubica
Stubica na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj35246
Pozivni broj035
Registarska oznakaPN

Stubica je naselje u Srbiji u opštini Paraćin u Pomoravskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1589 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se 17 km istočno od grada Paraćina. Selo se nalazi na nadmorskoj visini od 284 do 343 metara. Atar sela Stubica se na zapadu graniči sa atrom grada Ćuprija, a na severu sa rekom Ravanicom, prema istoku atar sela se proteže do Pasuljanskih livada, Ravne reke i planine Troglan, dok južnu granicu čini izvorište reke Crnice i naselja Sisevac.

Atar sela ima površinu od 4.354 hektara a od toga se pod šumom nalazi 2.000, pod oranicama 1.221 hektar, pod livadama 578, a voćnjacima i vinogradima 115 hektara.

U selu postoji 530 domaćinstava.

Prvo naselje na ovim prostorima nastalo je u 14. veku, a u pisanim dokumentima selo se prvi put pominje 1376. godine.

Ovde se nalaze Zapis orah kod igrališta (Stubica), Zapis hrast kod crkve (Stubica), Zapis dud u centru (Stubica).

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Crkva Svetog Romana[uredi | uredi izvor]

Crkva Svetog Romana je pravoslavna crkva u Stubici. Ona je takođe najznačajnija i najpoznatija znamenitost u Stubici, takođe oslikavanje crkve unutra je završeno 2019. godine. Pored crkve tu je i put koji vodi ka Ekološkom parku Stubica.

Ekološki park Stubica[uredi | uredi izvor]

Ekološki park Stubica ili skraćeno Eko-park Stubica, je park koji se nalazi na iznad Stubice, tj. na vidikovcu Stubice. Pre 2015. to je bilo korišćeno kao deponija, takođe tamo nije ništa bilo, bilo je pusto. U 2015. godini, započeto je čišćenje ove oblasti dok 2017. godine, osnovano je Ekološko udruženje Stubica, kada je započeta gradnja današnjeg Eko-parka Stubica. Prvo su bile sagrađene klupe, zatim igraonica i pokazne table, a kasnije i letnjikovac. Eko-park takođe pruža panoramski pogled Stubice, takođe se može videti Jagodina i Ćuprija.[1]

Centar kod bresta[uredi | uredi izvor]

Centar Stubice kod bresta, u ovoj oblasti se nalazi ambulanta, mesna kancelarija, prodavnice i park sa spomenikom palim borcima u Prvom i Drugom svetskom ratu.

Igralište[uredi | uredi izvor]

"Igralište", jeste fudbalski teren u Stubici, koji koristi FK Napredak Stubica. Nalazi se u donjem delu sela ka izlazu ka Popovcu.

Sport[uredi | uredi izvor]

Fudbalski teren koji se koristi u Stubici je teren od Fudbalskog kluba Napredak koje je meštanima takođe poznato i kao igralište. Za futsal se koristi školsko igralište, a u upotrebi se ponekad koristi i školska sala. Dok je u fudbalu F.K. Napredak jedini tim iz Stubice, u futsalu postoji više ekipa.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Osnovna Škola u Stubici se zove "Branko Radičević", koja je napravljena 1919. godine. 1919. je škola bila u drugom mestu i prvobitno se zvala Narodna Osnovna Škola, kada je školu pohađalo 102 učenika. Malo kasnije, u školu idu samo Stubičani, dok Zabrežani dobijaju svoju školu. Oko 1954. godine, škola je preseljena na današnjem mestu, dobija četiri učionice, a kasnije počinje da se zove Osnovna Škola "Svetozar Marković". Posle su je Popovčani pripojili Osnovnoj Školi "25. Maj", kasnije je preimenovana u Osnovna Škola "Branko Radičević". 2000. godine, škola dobija novi sprat i osam učionica. 2005. dobija kabinet za informatiku. 2007. godine renoviran je i teren na otvorenom. 2010. godine škola dobija priključak za vodu i renovirana je fizička sala. 2017. godine renoviran je dom kulture. I 2019. je proslavljena stogodišnjica škole. Danas ovu školu pohađa 106. učenika. Teren na otvorenom se takođe koristi i za događaje, manifestacije, futsalske kupove, itd...[2]

Transport[uredi | uredi izvor]

U Stubici se nalaze tri autobuska stajališta kojom uglavnom upravlja paraćinska kompanija Eurolin Stajališta su: stajalište kod Fudbalskog terena, stajalište kod raskrsnice blizu škole i stajalište kod bresta u centru sela. U selu, takođe prevozi i resavička kompanija Rembas Trans.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Stubica živi 1391 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,8 godina (39,5 kod muškaraca i 42,0 kod žena). U naselju ima 465 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,84.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 2.065
1953. 2.165
1961. 2.230
1971. 2.237
1981. 2.133
1991. 2.070 1.902
2002. 1.784 2.056
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
1.745 97,81%
Rumuni
  
3 0,16%
Makedonci
  
3 0,16%
Rusi
  
1 0,05%
Jugosloveni
  
1 0,05%
nepoznato
  
1 0,05%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija[uredi | uredi izvor]

Značajne osobe[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ekološki park Stubica. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. jun 2021) Pristupljeno 5. Juna 2021.
  2. ^ O. Š. "Branko Radičević" Stubica. 16. Mart 2021.
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]