Hronologija SFRJ i SKJ maj 1966.
Appearance
![Grb SFR Jugoslavije, od 1963. do 1992. godine](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/33/Emblem_of_Yugoslavia_%281963%E2%80%931992%29.svg/100px-Emblem_of_Yugoslavia_%281963%E2%80%931992%29.svg.png)
Hronološki pregled važnijih događaja vezanih za društveno-politička dešavanja u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ) i delovanje Saveza komunista Jugoslavije (SKJ), kao i opšta politička, društvena, sportska i kulturna dešavanja koja su se dogodila u toku maja meseca 1966. godine.
← april | Hronologija SFRJ i SKJ tokom 1966. godine | jun → | ||||||||||||||||||||||||||||
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
2. maj[uredi | uredi izvor]
- Predsednik SFRJ Josip Broz Tito, od 2. do 7. maja, boravio u poseti Ujedinjenoj Arapskoj Republici (Egipat), gde je otputovao 29. aprila brodom Galeb. U toku posete Tito je vodio razgovore sa predsednikom UAR Gamalom Abdelom Naserom o unutrašnjem razvoju i planovima dve zemlje, kao i o međunarodnim pitanjima, a pre svega o ulozi nesvrstanih zemalja u međunarodnim odnosima. Tokom razgovora konstatovano je da ozbiljna situacija u svetu zahteva da sve zemlje ujedine u očuvanje mira.[1][2][3]
4. maj[uredi | uredi izvor]
- U poseti Narodnoj Republici Bugarskoj, na poziv prvog sekretara Centralnog komiteta Bugarske komunističke partije Todora Živkova, boravila delegacija Izvršnog veća Sobranja SR Makedonije, na čelu sa predsednikom Nikolom Minčevim.[1]
9. maj[uredi | uredi izvor]
- U poseti Nemačkoj Demokratskoj Republici, na poziv Centralnog komiteta Jedinstvene socijalističke partije Nemačke, boravila delegacija Saveza komunista Jugoslavije, koju je predvodio predsednik komisije CK SKJ za međunarodne veze Boško Šiljegović.[1]
10. maj[uredi | uredi izvor]
- U Zagrebu, 10. i 11. maja održana Druga konferencija Saveza omladine Hrvatske na kojoj se raspravljalo o ulozi omladine u provođenju ciljeva privredne reforme.[1]
- Prilikom povratka iz Ujedinjene Arapske Republike predsednik SFRJ Josip Broz Tito posetio Šibenik, Vodice i Zadar. Tokom boravka u Šibeniku obišao je Fabriku lakih metala „Boris Kidrič”.[2][4]
11. maj[uredi | uredi izvor]
- U Briselu održano finale Lige šampiona 1965/66. između FK Real Madrida i FK Partizana, koja je završena rezultatom 2:1 za Real Madrid.
13. maj[uredi | uredi izvor]
- U Titogradu održana Druga konferencija Saveza omladine Crne Gore na kome je istaknuta društvena potreba i zahtev da mladi proizvođači treba da budu nosioci razvoja samoupravljanja, veće produktivnosti, nagrađivanja prema radu i negovanju humanih međuljudskih odnosa u radnim organizacijama. Glavni referat na Konferenciji podneo je predsednik Saveza omladine Branko Kostić.[5]
16. maj[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu održana Peta plenarna sednica Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije na kojoj su analizirane aktivnosti i zadaci SK Srbije u sprovođenju Trećeg plenuma CK SKJ. Razmatran je i izveštaj o radu Izvršnog komiteta CK SKS između Treće i Pete plenarne sednice, kao i neke kritičke ocene rada rukovodstva i organizacija SK Srbije u pogledu zaključaka Trećeg plenuma CK SKJ. Referat Savez komunista Srbije u ostvarivanju reforme i zaključaka Treće sednice CK SKJ podneo je politički sekretar CK SK Srbije Jovan Veselinov.[5]
- U poseti Jugoslaviji, od 16. do 22. maja, boravio državni sekretar za inostrane poslove Tunisa Habib Burgiba (sin predsednika Habiba Burgibe). Prilikom posete Burgiba imao je susrete sa državnim sekretarom inostranih poslova SFRJ Markom Nikezićem i generalnim sekretarom Saveznog odbora SSRNJ Milentijem Popovićem, a 19. maja ga je primio predsednik SFRJ Josip Broz Tito.[5][6]
17. maj[uredi | uredi izvor]
- U poseti Narodnoj Republici Bugarskoj, na poziv Biroa Narodnog sobranja, boravila delegacija Savezne skupštine, koju je predvodio potpredsednik Skupštine Mijalko Todorović. Jugoslovensku delegaciju primili su predsednik Prezidijuma Narodnog sobranja Georgi Trajkov i predsednik Ministarskog saveta Todor Živkov, a u razgovoru sa njima konstatovana je potreba za bližim povezivanjima Jugoslavije i Bugarske kako u trgovinskoj razmeni, tako i u oblasti kooperacije i podele rada, a takođe u industriji i poljoprivredi.[5]
24. maj[uredi | uredi izvor]
- U poseti Sovjetskom Savezu, od 24. do 31. maja, na poziv ministra inostranih poslova Andreja Gromika, boravio državni sekretar za inostrane poslove SFRJ Marko Nikezić. U toku posete, Nikezić je imao susrete sa generalnim sekretarom CK KPSS Leonidom Brežnjevim, predsednikom Vrhovnog sovjeta SSSR Nikolajem Podgornim, predsednikom Ministarskog saveta SSSR Aleksejem Kosiginom i ministrom inostranih poslova Andrejem Gromikom, sa kojima je vodio razgovore o jugoslovensko-sovjetskim odnosima i aktuelnim međunarodnim problemima.[5]
25. maj[uredi | uredi izvor]
- Svečanom priredbom tzv. „sletom“ na stadionu „JNA“ u Beogradu proslavljen Dan mladosti i 74-i rođendan Josipa Broza Tita. „Štafeta mladosti“ koja je ove godine krenula iz Rudog, mesta u kom je 1941. formirana Prva proleterska udarna brigada, prešla je put dug preko 8.500 kilometara. Prvi nosilac štafete bio je omladinac Srđan Tešević, a u daljem nošenju štafete učestvovalo je oko 200.000 učesnika. Poslednji nosilac štafete, koji je predao Titu bio je poručnik-pilot RVO i PVO Mirko Anžel.[7][8][9]
29. maj[uredi | uredi izvor]
- U poseti Čehoslovačkoj, na poziv Centralnog komiteta Komunističke partije Čehoslovačke, boravila delegacija Saveza komunista Jugoslavije, koju je predvodio član Izvršnog komiteta CK SKJ Petar Stambolić. Delegacija SKJ je prisustvovala 13. kongresu KP Čehoslovačke, koji je održan od 31. maja do 4. juna.[5]
30. maj[uredi | uredi izvor]
- U poseti Jugoslaviji, od 30. maja do 2. juna, na poziv predsednika SFRJ i generalnog sekretara CK SKJ Josipa Broza Tita, boravio prvi sekretar Centralnog komiteta Mađarske socijalističke radničke partije Janoš Kadar i član Politbiroa i generalni sekretar Zemaljskog saveta sindikata Mađarske Šandor Gašpar. U toku posete, Kadra i Gašpara je u vili na Bledu primio Josip Broz Tito sa kojim je razmotrena međunarodna situacija i bilateralni odnosi između dve zemlje.[5][10][11]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g Hronologija 3 1980, str. 253.
- ^ a b Hronologija Tito 1978, str. 237.
- ^ „Svečani doček u Aleksandriji i susret sa predsednikom Naserom”. foto.mij.rs. n.d.
- ^ „Svečani doček Šibeniku”. foto.mij.rs. n.d.
- ^ a b v g d đ e Hronologija 3 1980, str. 254.
- ^ „Prijem Habiba Burgibe mlađeg”. foto.mij.rs. n.d.
- ^ Jugoslavija 1966 1967, str. 41.
- ^ Stefanović, Baljak & Petrović 1980.
- ^ „Priredba na Stadionu JNA”. foto.mij.rs. n.d.
- ^ Hronologija Tito 1978, str. 238.
- ^ „Poseta Janoša Kadara”. foto.mij.rs. n.d.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Pregled istorije Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Institut za izučavanje radničkog pokreta. 1963. COBISS.SR 54157575
- Jugoslavija i svet 1966. Beograd: Mladost. 1967. COBISS.SR 512366511
- Hronologija revolucionarne delatnosti Josipa Broza Tita. Beograd: Export-press. 1978. COBISS.SR 50094343
- Stefanović, Momčilo; Baljak, Momčilo; Petrović, Dušan (1980). Pozdravi iz srca. Beograd: Mladost. COBISS.SR 49328903
- Hronologija radničkog pokreta i SKJ 1919—1979. tom III 1945—1979. Beograd: Narodna knjiga; Institut za savremenu istoriju. 1980. COBISS.SR 1539739598
- Istorija Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Izdavački centar „Komunist”; Narodna knjiga; Rad. 1985. COBISS.SR 68649479
- Moderna srpska država 1804—2004 — hronologija. Beograd: Istorijski arhiv Beograda. 2004. COBISS.SR 119075084