Pređi na sadržaj

Crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Glavičicama

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Rođenja Presvete Bogorodice
Crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Glavičicama
Osnovni podaci
Tipcrkva
JurisdikcijaSrpska pravoslavna crkva
EparhijaEparhija zvorničko-tuzlanska
Osnivanje2003.
PosvećenRođenju Presvete Bogorodice
Lokacija
MestoGlavičice, Grad Bijeljina
Država Republika Srpska

Crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Glavičicama, parohijska je pravoslavna crkva u naseljenom mestu na teritoriji grada Bijeljine, pripada Eparhiji zvorničko-tuzlanskoj Srpske pravoslavne crkve.

Glavičička parohija[uredi | uredi izvor]

Crkva posvećena Rođenju Presvete Bogorodice u Glavičicama sedište je Glavičačke parohije koju čine naseljena mesta: Glavičice, Ruhotina, Johovac, Batar i pola sela Bjeloševac.

Izgradnja i arhitektura[uredi | uredi izvor]

Gradnja hrama dimenzija 15 h 9m počela je 1998. godine. Temelje je osveštao episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda 17. maja 1999. godine. Isti episkop osveštao je hram 22. juna 2003. godine. Kum hrama, kao i temelja, bio je Stanislav Stojanović iz Ruhotine, a kum zvona Rajko Đorđić iz Čengića.

Ikonostas od hrastovine, oraha i lipe izrađen je u stolarskoj radionici u Suvom Polju. Duborez na ikonostasu naknadno je uradio Vukan Đuka iz Dvorova 2014. godine. Ikone na ikonostasu živopisala je monahinja Jefimija iz manastira Gradac. Kum ikonostasa bio je Drago Sekanić iz Ruhotine sa sinom Rakom. Hram je živopisao ikonopisac Živorad Ilić iz Loznice od 2005. do 2012. godine.

Filijalne crkve[uredi | uredi izvor]

U okviru Glavičičke parohije pored parohijske postoje još dve filijalne bogoslužbene građevina:[1][2]

  • Crkva Svetog arhangela Gavrila na groblju u Glavičicama, dimenzija je u osnovi 9 h 6m. Gradnja hrama je trajala od 2008. do 2012. godine, a potom crkvu je osveštao episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, 26. jula 2012. godine. Kumovi pri osveštenju bili su Gavrilo i Sreten Bobar iz Bijeljine. Ikonostas od javorovog drveta izradili su duborezac Vukan Đuka iz Dvorova i Dušan Stevanović iz Bijeljine. Ikone na ikonostasu živopisao je Živorad Ilić iz Loznice.
  • Crkva Svetog arhiđakona i prvomučenika Stefana sa crkvenom salom na groblju u Ruhotini, dimenzija je u osnovi 10 x 6m. Gradnja hrama i sale započeta je 2016. godine. Temelje hrama, zvono i krstove osveštao je Episkop zvorničko-tuzlanski Hrizostom na Svete apostole Vartolomeja i Varnavu 24. juna 2017. godine. Kum temelja bio je ktitor Milorad (Mićo) Rakić iz Ruhotine. Malo osvećenje hrama je obavio episkop zvorničko-tuzlanski Fotije 16. juna 2018. godine. Tom prilikom je kumovao hramu i ikonostasu ktitor hrama hadži Milorad (Mićo) Rakić. Krstove je darivao i kumovao istim Jovan Stojanović iz Ruhotine. Zvono je darivao i kumovao istom Zoran Stojanović iz Ruhotine. Crkvu je živopisao majstor Živorad Ilić iz Loznice.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Filijalni hram - GROBLjE GLAVIČICE”. Arhijerejsko namjesništvo ugljevičko - janjsko. Pristupljeno 5. 11. 2021. 
  2. ^ „Filijalni hram - GROBLjE RUHOTINA”. Arhijerejsko namjesništvo ugljevičko - janjsko. Pristupljeno 5. 11. 2021. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]