Pređi na sadržaj

Crkva Svetog arhangela Mihaila u Iloku

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Svetog arhangel Mihaila
Osnovni podaci
Tipcrkva
JurisdikcijaSrpska pravoslavna crkva
EparhijaEparhija sremska
PosvećenSvetom arhangelu Mihailu
Lokacija
MestoIlok
Država Hrvatska

Crkva Svetog arhangela Mihaila u Iloku, pripada srijemskom vladičanstvu Srpske pravoslavne crkve.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U Ilok je 2. januara 1733. došao mitropolitski egzarh Stevan Stojković da vizitira parohijsku crkvu Sv. arhangela Mihaila. On je mitropolitu Vićentiju Jovanoviću podnio službeni izvještaj iz kojega doznajemo da je pravoslavna crkva bila građena od kamena. Umjesto zidanog svoda imala je strop od dasaka. Crkveni je krov bio pokriven šindrom (hrastovim daščicama), ali je već propuštao kišu. Krstionica, umivaonica i oltar su bili od kamena. Crkvu je osveštao Sofronije Podgoričanin. Na ikonostasu su bile dvije velike ikone, Isusa i Bogorodice. Apostoli su bili naslikani na drvetu, a na zidovima crkve je bilo još 16 ikona. Na časnoj trpezi je bila plaštanica od svile, a druga od bijeloga beza. Sve crkvene knjige su bile štampane u Moskvi. Crkvom je upravljao pop Antonije Andrejević, rođeni Iločanin. Učio je kod jeromonaha Stevana u Ravanici, ali je bio slabo učen. Tada je Andrejević imao 36 godina i jednu kćer.[1]

Ilok je 1732. imao 55 pravoslavnih kuća. Službeni izvještaj od godine 1756. kaže da u Iloku postoji samo 40 pravoslavnih kuća. Tada je svještenik bio Marko Pavlović, Pana Radulović je bio epitrop, Đorđe Dimić crkveni sin, a eškut Antonije Tamburić. Tada je Ilokom upravljao knez Mata Trošić (šokac - rimokatolik), a tada još nije bilo škole i učitelja. Po službenom izvještaju iz 1766, u Iloku je bilo 67 pravoslavnih kuća, a crkvom je od 6. aprila 1762. upravljao svještenik Stanko Ilinić. 1791. bile su 82 pravoslavne kuće sa 375 žitelja, a pop je imao godišnji prihod od 140 forinti. U doba vladavine cara Josifa II (1780.-1790) postojala je u Iloku pravoslavna narodna škola u kojoj je djecu podučavao učitelj Đorđe Živković. Nova crkva je građena 1802. godine.[2]

Tu crkvu su srušile ustaše 1942, a gradnja novog hrama, na istom mjestu, je počela 1993, uz nekoliko prekida u gradnji. Hram je obnovljen po uzoru na stari (po dostupnim svjetlopisima i dokumentaciji). Vladika srijemski Vasilije Vadić je u Pitsburgu, kod predratnog arhijerejskog namjesnika iločkog Radovana Miljkovića, pronašao svjetlopise starog hrama, koji su poslužili pri gradnji nove crkve. Gradnja je privedena kraju zahvaljujući trudu protojereja Zorana Jagodića, paroha i u Šidu i Iloku. Hram je osveštao 1. oktobra 2017. vladika srijemski Vasilije, a tom prilikom je odlikovao najzaslužnije za gradnju crkve. Ovaj hram služi vjerskim potrebama 394 pravoslavnih vjernika (od 439 Srba, po popisu iz 2011) iz Iloka, Bapske, Mohova i Šarengrada.[3]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ruvarac, Dimitrije (1925). Srpska mitropolija... Zemun. str. 43. 
  2. ^ Horvat, Rudolf. Srijem - naselja i stanovništvo. Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. str. 91. ISBN 953-6659-04-2. 
  3. ^ Milojević, N. (2017). Izvor, br. 177. od 11. oktobra, godina XI, Osvećen novopodignuti hram Sv. arhangela Mihaila u Iloku, Poseban dan za malobrojne Iločke Srbe (PDF). str. 5. Arhivirano iz originala (PDF) 20. 01. 2018. g. Pristupljeno 13. 02. 2022.