Polygonaceae

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Troskoti (Polygonaceae)
troskot, Polygonum aviculare
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Polygonaceae

Juss.
Potporodice[1]

Eriogonoideae Arnott
Polygonoideae Eaton
Symmerioideae Meisner

Sinonimi

Coccolobaceae Barkley
Eriogonaceae (Dum.) Meissner
Rumicaceae Dum.
Rumicineae Dum.

Troskoti (Polygonaceae) je porodica dikotiledonih biljaka iz reda Caryophyllales. Obuhvata 43 roda sa preko 1.000 vrsta[1]. Porodica je kosmopolitski rasprostranjenja, sa izuzetkom Sahare i Indomalajske oblasti[1]. Porodica je nazvana po tipskom rodu troskota, Polygonum, čiji bi naziv značio mnogokolenast, što implicira na naduvene i izražene čvorove (noduse) na stablima većeg dela vrsta ove porodice.

Opis [2][3][uredi | uredi izvor]

Biljke iz porodice troskota su zeljaste ili drvenaste biljke, najčešće višegodišnje. Ponekad su po životnoj formi lijane ili fanerofite (žbunovi ili drveće). Stablo je kolenasto člankovito. Listovi su naizmenično raspoređeni na stablu, ili u retkim slučajevima pršljenasto, sa zaliscima koji su srasli u kožast rukavac (ohreu). Fotosintetička funkcija je kod nekih vrsta izmeštena u stablo (kladodije).

Aktinomorfni triciklični cvetovi grupisani su u grozdaste ili cimozne cvasti. Cvetni omotač (perijant) je prost, sastavljen iz 3–6 listića (valve) koji su najčešće zelene boje. Prašnika je 3–9, unutrašnji prašnici nose nektarije. Tučak je najčešće sastavljen 3 oplodna listića, koji su srasli u jednooki natcvetni plodnik. Semeni zametak je ortotropan do anatropan, unitegmičan i krasinucelatan. Placentacija semenog zametka je bazalna. Razvoj embrionske kesice je Polygonum–tipa.

Cvetovi su najčešće hermafroditni, a ređe jednopolni. Biljke su koseksualne hermafroditnih cvetova, jednodome ili dvodome. Oprašivanje se vrši vetrom (anemofilija) ili insektima (entomofilija).

Jestivi trostrani plod heljde

Plod je jednosemena, trostrana ili dvostrana orašica ili ahenija, ponekad obavijena sočnim cvetnim omotačem ili cvetnom ložom. Seme je sa brašnavim (skrobnim) endospermom i perispermom.

Značaj porodice[uredi | uredi izvor]

Reynoutria japonica, prethodno smatrana izuzetno zahvalnom ukrasnom biljkom, danas je u većini zemalja Evrope invazivna vrsta

Pojedine vrste iz ove porodice uzgajaju se kao jestive biljke (heljda, rabarbara, zelje), ili koriste kao samonikle jestive biljke (kiseljak, divlje zelje). Rizomi vrsta Rheum officinale i Bistorta officinalis (Polygonum bistorta, srčanik) koriste se u medicini. Čovek je zbog lepog izgleda kultivisao nekoliko vrsta koje se danas uzgajaju kao ukrasne biljke.

Najveći ekonomski značaj biljaka iz ove porodice je kao korova u usevima. Takođe, vrsta Reynoutria japonica kao izrazito kompetitivna invazivna vrsta narušava prirodne ekosisteme Evrope.

Sistematika[uredi | uredi izvor]

Porodica Polygonaceae obuhvata sledeće rodove[4]:

Filogenija[uredi | uredi izvor]

Fosilni ostaci porodice Polygonaceae poznati su iz eocena[3]. Smatra se da postoje dve evolutivne linije u familiji, jedna koja obuhvata zeljaste biljke (potporodica Polygonoideae) i druga koja obuhvata drvenaste biljke (potporodica Eriogonoideae s. l.)[1]. Rodovi Afrobrunnichia Hutch. & Dalziel i Symmeria Benth. su prema podacima molekularnofilogenetskih istraživanja smešteni u osnovi ovih velikih evolutivnih linija[5][6], te se rod Symmeria ponekad izdvaja u zasebnu potfamiliju Symmerioideae.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Stevens, P. F. (2001 onwards). Polygonaceae Angiosperm Phylogeny Website. Добављено: 21.4.2011.
  2. ^ Polygonaceae Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. januar 2007) u Watson L., Dallwitz M.J. 1992 — данас. The families of flowering plants: descriptions, illustrations, identification, information retrieval. Верзија: 4.3.2011.
  3. ^ а б Tatić B., Blečić V. 1988. Sistematika i filogenija viših biljaka. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva: Beograd. str. 270—272. ISBN 86-17-00545-9
  4. ^ Spisak rodova, Kraljevska botanička bašta Kju.
  5. ^ Sanchez, A., Schuster, T.M., Kron, K.A. 2009. A large-scale phylogeny of Polygonaceae based on molecular data. International Journal of Plant Sciences 170(8):1044–1055.
  6. ^ Sanchez, A., Kron, K.A. 2009. Phylogenetic relationships of Afrobrunnichia Hutch. & Dalziel (Polygonaceae) based on three chloroplast genes and ITS. Taxon 58(3):781-792.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]