Tengrizam
Tengrizam (tur. Tengricilik, azer. Tenqriçilik, turkm. Taňryçylyk, mong. Tэngэr šүtlэg, rus. Тенгрианство, кин: 腾 格里) predstavlja moderan termin za centralno-azijske religije, koje karakteriše šamanizam, animizam, totemizam, politeizam i monoteizam i obožavanja predaka.[1][2][3] Istorijski gledano, to je glavna religija Turkijaca, Mongola, Mađara, Prabugara, Huna i Ksiongnu naroda. To je bila državna religija šest drevnih država: Gokturskog kaganata, Avarskog kaganata, Zapadnoturskog kaganata, Stare Velike Bugarske, Prvog bugarskog carstva i države Hazara.
Khukh i Tengri doslovno znači „plavi” i „nebo”. Mongoli i dalje mole za „Munkh Khukh Tengri” („Večito Plavo Nebo”). Zbog toga se ponekad poetično Mongolija naziva „Zemlja Večnog Plavog neba”. U savremenoj Turskoj tengrizam je takođe poznat kao Göktanrı dini, „Religija Boga neba”.
Reference[уреди | уреди извор]
- ^ Michael Fergus, Janar Jandosova, Kazakhstan: Coming of Age, Stacey International, 2003, p.91: "[...] a profound combination of monotheism and polytheism that has come to be known as Tengrism."
- ^ H. B. Paksoy, Tengri in Eurasia Архивирано на сајту Wayback Machine (11. септембар 2017), 2008
- ^ Napil Bazylkhan, Kenje Torlanbaeva in: Central Eurasian Studies Society, Central Eurasian Studies Society, 2004, p.40
