Tamarind — разлика између измена
#1Lib1Ref #1Lib1RefCEE |
#1Lib1Ref #1Lib1RefCEE |
||
Ред 129: | Ред 129: | ||
=== Lek === |
=== Lek === |
||
Celuloza, lišće i kora tamarinda koristre se kao lek, npr. na [[Filipinas|Filipinima]], na kome se lišće tradicionalno koristi kao sveže napravljena infuzija za snižavanje telesne temperature uzrokovane [[Malaria|malarijom]]. |
Celuloza, lišće i kora tamarinda koristre se kao lek,<ref>{{Citation|title=Tamarindus indica Linn.|url=http://dx.doi.org/10.1007/978-0-387-70638-2_1596|publisher=Springer New York|date=2007|accessdate=2024-01-31|pages=1–1|first=C.P.|last=Khare}}</ref> npr. na [[Filipinas|Filipinima]], na kome se lišće tradicionalno koristi kao sveže napravljena infuzija za snižavanje telesne temperature uzrokovane [[Malaria|malarijom]]. |
||
Zbog svojih lekovitih svojstava koristi se kao [[Ayurvedico|ajurvedski lek]] u tehnikama isceljivanja u Africi i Aziji, za poboljšanje funkcija kardiovaskularnog sistema i ublažavanje gastrointenstinalnog poremećaja. Koristi se i za regulisanja svih problema sa jetrom, ili kao sredstvo za eliminisanje toksina i masti iz jetre, što ga čini izvanrednim prirodnim lekom. Ovo voće može smanjiti nivo kiselosti u telu i poboljšati funkcionisanje žuči u jetri.<ref name=":0" /> |
Zbog svojih lekovitih svojstava koristi se kao [[Ayurvedico|ajurvedski lek]] u tehnikama isceljivanja u Africi i Aziji, za poboljšanje funkcija kardiovaskularnog sistema i ublažavanje gastrointenstinalnog poremećaja. Koristi se i za regulisanja svih problema sa jetrom, ili kao sredstvo za eliminisanje toksina i masti iz jetre, što ga čini izvanrednim prirodnim lekom. Ovo voće može smanjiti nivo kiselosti u telu i poboljšati funkcionisanje žuči u jetri.<ref name=":0" /> |
Верзија на датум 31. јануар 2024. у 10:29
Tamarind | |
---|---|
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
(nerangirano): | |
(nerangirano): | |
(nerangirano): | |
Red: | |
Porodica: | |
Potporodica: | |
Rod: | Tamarindus |
Vrsta: | T. indica
|
Binomno ime | |
Tamarindus indica L. 1753
| |
Sinonimi[3][4][5] | |
|
Tamarind (lat. Tamarindus indica) je stablo iz porodice mahunarki. Rod Tamarindus je monotipičan (ima samo jednu vrstu). Izvorno potiče iz tropske Afrike, pretežno Sudana, u kome raste kao samoniklo stablo.[6]
Rasprostranjenost
Iako je ovo drvo poreklom iz tropske Afrike , posebno Sudana, ali i u praktično svim zemljama od Zelenortskih Ostrva do Jemena i Omana. Uzgaja se i na većim prostranstvima u tropskim područjima Azije, severne Australije, Meksika a nešto manje u Južnoj Americi. Najviše se uzgaja i koristi u ishrani u Meksiku i Južnoj Aziji. Proširila se u područja Južne Azije verovatno ljudskim rukama, i tamo se uzgajala nekoliko hilkjada godina.
Trenutno je široko rasprostranjena u svim tropskim područjima, od Afrike do Azije, Australije i ostatka Okeanije.
U Mezoameriku i Južnu Ameriku tamarind su doneli su španskii portugalsk osvajača u 16. veku. Danas,Meksiko i Srednja Amerika spadaju među najvećeproizvođača i potrošače ovog voća.
Opis
Tamarind je dugotrajno, srednje visoko, krošnjasto stablo, koje raste do visine od 12,1 do 18,3 metara. Stablo se sastoji od tvrde, tamnocrvene srži i mekšega, žućkasto-beloga stabla.[7]
Stablo raste najbolje na sunčanim mestima, na zemljanoj podlozi, pjeskovitom i kiselome tlu. Jako je otporno na sušu i so, koju donose vetrovi iz obalnih morskih područja.
Grane rastu iz središnje stabljike i često se njihovim orezivanjem krošnje dobije optimalna gustoća drvaeta što omogućava beračima plodova lakši rad.
Listovi su mu zimzeleni, svetlozelene boje, eliptičnog oblika, najčešće manji od 5 cm. Noću, listovi su zatvoreni.
Tamarind ima gotovo neprimetan cvet sa crvenim i žutim izduženim cvetovima. Cvetni pupoljci su ružičasti i imaju četiri čašice, koje opadnu kada cvet počne da cveta.
Plod je duguljast, 12-15 cm dug i pokriven tvrdom smeđom ljuskom. On u sebi sadrži 1-12 ravnih, sjajnih smeđih semena. Seme zadržava mogućnost klijanja nakon nekoliko meseci suše. Odraslo stablo može dati do 175 kg voća godišnje.
Tamarind je slatko-kiselog ukusa, sadrži mnogo kiseline, šećer, vitamin B i kalcijum.
Ova, inače tropska vrsta, osetljiva je na mraz.
Namena
Plod tamarinda se koristi sirov, kuvan ili pripremljen na neki drugi način, za razne namene zavisno od regije i kulture. Seme tamarinda koriste deca u tradicionalnim igrama kao što su kineska dama (Kina), dakon (Java) i druge.[6]
Hrana
Nutritivna vrednost na 100 g (3,5 oz) | |
---|---|
Energija | 239 kcal (1.000 kJ) |
62,5 g | |
Šećeri | 57,4 |
Prehrambena vlakna | 5,1 g |
0,6 g | |
Zasićene | 0,272 g |
Mononezasićene | 0,181 g |
Polinezasićene | 0.059 g |
2,8 g | |
Triptofan | 0,018 g |
Lizin | 0,139 g |
Metionin | 0,014 g |
Vitamini | |
Vitamin A ekv. | (0%) 2 μg |
Vitamin A | 30 IU |
Tiamin (B1) | (37%) 0,428 mg |
Riboflavin (B2) | (13%) 0,152 mg |
Niacin (B3) | (13%) 1,938 mg |
Vitamin B5 | (3%) 0,143 mg |
Vitamin B6 | (5%) 0,066 mg |
Folat (B9) | (4%) 14 μg |
Holin | (2%) 8,6 mg |
Vitamin C | (4%) 3,5 mg |
Vitamin E | (1%) 0,1 mg |
Vitamin K | (3%) 2,8 μg |
Minerali | |
Kalcijum | (7%) 74 mg |
Gvožđe | (22%) 2,8 mg |
Magnezijum | (26%) 92 mg |
Fosfor | (16%) 113 mg |
Kalijum | (13%) 628 mg |
Natrijum | (2%) 28 mg |
Cink | (1%) 0,1 mg |
Ostali konstituenti | |
Voda | 31,40 g |
USDA Database; entry | |
| |
Procenti su grube procene zasnovane na američkim preporukama za odrasle. Izvor: NDb USDA |
Visoki nivoi hranljivih materija čine tamarind izuzetno kvalitetnim voćem. Bitne hranljive materije koje se mogu naći u tamarindu uključuju:[8]
- tiamin,
- gvožđe,
- magnezijum,
- fosfor,
- bakar,
- biljna vlakna,
- kalcijum i
- niacin.
Pulpe od voća se koristi kao začin u Aziji i Latinskoj Americi ; u stvari, tamarind je dostupan u hinduističkim, kineskim, meksičkim i peruanskim trgovinama širom sveta. Celuloza mladog voća je vrlo kisela, pa se preporučuje za mnoga jela, dok je zrelo voće slađe i može se koristiti u dezertima, pićima ili kao aperitiv. U Meksiku , Srednjoj Americi i delu Kolumbije, koncentrati pulpe za tamarind izrađeni su za proizvodnju bezalkoholnih pića i smrznutih napitaka. Posebno se Meksiko i njegova kultura ljutih umaka koriste u izradi tamarind sosa ili se prodaju kao slatki, miešajući njegovu kašu sa šećerom ili solju i čilijem. U nekim zemljama Centralne Amerike. Koristi se kao sastojak u različitim grickalicama u jugoistočnoj Aziji i u mnogim umacima, poput WVorčester sosa ili slatko-kiselog sosa . To je dio osnovne prehrane u Južnoj Indiji, gdje se pripremaju Sambhar (začinjena biljna juha), riža Pulihora i druga jela. Takođe mnoge životinje poput majmuna vole zrele plodove tamarinda.
Lek
Celuloza, lišće i kora tamarinda koristre se kao lek,[9] npr. na Filipinima, na kome se lišće tradicionalno koristi kao sveže napravljena infuzija za snižavanje telesne temperature uzrokovane malarijom.
Zbog svojih lekovitih svojstava koristi se kao ajurvedski lek u tehnikama isceljivanja u Africi i Aziji, za poboljšanje funkcija kardiovaskularnog sistema i ublažavanje gastrointenstinalnog poremećaja. Koristi se i za regulisanja svih problema sa jetrom, ili kao sredstvo za eliminisanje toksina i masti iz jetre, što ga čini izvanrednim prirodnim lekom. Ovo voće može smanjiti nivo kiselosti u telu i poboljšati funkcionisanje žuči u jetri.[8]
Kao efikasan laksativ koristi se u slučajeviu uporne opstipacija. Kao prirodno i blago sredstvo koristi se u tabletama za spavanje.
Kako sadrži velike količine C vitamina tamarinda služi kao aktivan antioksidant, bitan za održavanje telesnih funkcija i očuvanje zdravlja desni.[8]
Ostale uporabe
Zbog svoje gustine i izdržljivosti drvo tamarinda se može koristiti za izradu nameštaja. Drveće tamarinde koje je vrlo je često u Južnoj Indiji, posebno u Andra Pradeš, koristi se za hlađenje duž državnih i drugih puteva.
Ulje od semena tamarinda
Ulje od semena tamarinda cedi se iz jezgra semena.[10] Ceđenjem iz jezgra semena teško je izolovati ulje zbog njegove tanke, ali žilave ljuske (ili opne). Ulje se obično izbeljuje posle rafinisanja.
Sastav | Originalno | Odmašćeno |
Ulje | 7.6% | 0.6% |
Proteini | 7.6% | 19.0% |
Polisaharidi | 51.0% | 55.0% |
Sirova vlakna | 1.2% | 1.1% |
Ukupno pepela | 3.9% | 3.4% |
Pepeo nerastvorljiv u kiselini | 0.4% | 0.3% |
Vlaga | 7.1% |
Sastav masnih kiselina u ulju je:
- linolna kiselina 46,5%,
- oleinska kiselina 27,2%,
- zasićene masne kiseline 26,4%.
Prah dobijen iz jezgra tamarinda koristi se kao materijal za obradu tekstila i jute, kao i za proizvodnju industrijskih guma i lepkova.
Izvori
- ^ Rivers, M.C. & Mark, J. (2017). „Tamarindus indica”. Црвени списак угрожених врста IUCN. IUCN. 2017: e.T62020997A62020999. Приступљено 1. 5. 2020.
- ^ Speg. Anales Soc. Ci. Argent. 82: 223 1916
- ^ „Tamarindus indica L.”. The Plant List. Royal Botanic Gardens, Kew and the Missouri Botanical Garden. 2013. Архивирано из оригинала 19. 10. 2021. г. Приступљено 28. 2. 2017.
- ^ Quattrocchi U. (2012). CRC World Dictionary of Medicinal and Poisonous Plants: Common Names, Scientific Names, Eponyms, Synonyms, and Etymology. Boca Raton, Louisiana: CRC Press, Taylor & Francis Group. стр. 3667—3668. ISBN 9781420080445. Архивирано из оригинала 01. 11. 2019. г. Приступљено 18. 07. 2020.
- ^ USDA; ARS; National Genetic Resources Program (10. 2. 2005). „Cavaraea Speg.”. Germplasm Resources Information Network—(GRIN) [Online Database]. National Germplasm Resources Laboratory, Beltsville, Maryland. Приступљено 28. 2. 2017.
- ^ а б „What Is Tamarind? A Tropical Fruit with Health Benefits”. Healthline (на језику: енглески). 2016-07-20. Приступљено 2024-01-31.
- ^ „Tamarind – Tamarindus indica | van Veen Organics”. web.archive.org. 2014-02-14. Приступљено 2024-01-31.
- ^ а б в Panovna, Dr Žana. „Tamarind – prirodni lek u Africi i Aziji za jetru, hepatitis … | Ordinacija.tv”. Приступљено 19. 7. 2020.
- ^ Khare, C.P. (2007), Tamarindus indica Linn., Springer New York, стр. 1—1, Приступљено 2024-01-31
- ^ „Tamarind Seeds, Tamarind Seeds Suppliers, Tamarind Kernels Exporters, Uses”. web.archive.org. 2021-02-02. Приступљено 2024-01-31.