Jihlava

Koordinate: 49° 24′ 01″ S; 15° 35′ 26″ I / 49.400278° S; 15.590556° I / 49.400278; 15.590556
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Jihlava
češ. Jihlava
Glavni gradski trg
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Češka
KrajVisočina kraj
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 50.108[1]
 — gustina649 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate49° 24′ 01″ S; 15° 35′ 26″ I / 49.400278° S; 15.590556° I / 49.400278; 15.590556
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina525 m
Površina78,85 km2
Jihlava na karti Češke
Jihlava
Jihlava
Jihlava na karti Češke
Ostali podaci
GradonačelnikKarolína Koubová (2018-)
Veb-sajt
www.jihlava.org

Jihlava (češ. Jihlava, nem. Iglau) je značajan grad u Češkoj Republici. Jihlava je sedište upravne jedinice Visočina kraj, gde čini zaseban okrug Jihlava. Prema podacima iz 2022. godine ima oko 50.000 stanovnika.

Sa položajem na preko 520 m nadmorske visine Jihlava je najviši veliki grad u Češkoj Republici. Iskopavanje srebra ovde je počelo 1234. godine, a kraljevski rudarski grad je osnovan između 1233. i 1240. godine. To je stoga i najstariji rudarski grad u državi.[2][3] Zbog rudarskih poslova, postepeno je ovde nastala velika zajednica nemačkog govornog područja.[4]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Stari deo grada

Jihlava se nalazi u središnjem delu Češke republike i udaljena je od glavnog grada Praga 132 km jugoistočno. Grad leži na granici između istorijskih pokrajina Moravske i Bohemije.

Reljef[uredi | uredi izvor]

Jihlava se nalazi u središnjem i najvišem delu Češko-Moravske visoravni. Grad i okolina su na pokrenutom terenu, na oko 520 m nadmorske visine.

Klima[uredi | uredi izvor]

Klima oblasti Jihlave je umereno kontinentalna.

Vode[uredi | uredi izvor]

Grad Jihlava se upravo obrazovao na istoimenoj rečici Jihlavi, koja teče ka Moravskoj.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Staro slovensko naselje se u srednjem veku spojilo sa rudarskim gradom na mestu sadašnje Jihlave. Kasnije, naselje je bilo naseljeno nemačkim došljacima iz Bavarske i Saksonije.

U doba Husitskih ratova, Jihlava je bila katoličko uporište koje je odolelo svim napadima. Kod Jihlave je 5-og jula 1436. godine, potpisan ugovor sa Husitima, kojim je car Sigismund priznat za kralja Češke. Mermerni reljef u blizini grada označava mesto gde se Ferdinand I, 1527. godine, zakleo na vernost bohemskim zemljama.[5]

Za vreme Tridesetogodišnjeg rata grad su dva puta zauzimali Šveđani. Jihlava je 1742. godine pala u ruke Pruske.

Godine 1860. godine ovaj grad je postao dom u kome je austrijski kompozitor Gustav Maler proveo detinjstvo.

Pre 1945. godine. Jihlava je bila druga najveća nemačka enklava u Čehoslovačkoj. Nekoliko nedelja posle završetka Drugog svetskog rata nemačko stanovništvo Jihlave je proterano. Procenjuje se da su stotine ljudi umrle na maršu za Austriju.

Jevrejska sinagoga iz 1862–1863. spaljena je 1939. Većina jevrejskog stanovništva Jihlave, koje je brojalo preko 1.000 ljudi, deportovano je i ubijeno tokom Holokausta u Češkoj i Moravskoj.[6][7].

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Jihlava danas ima malo više od 50.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika u gradu raste. Pored Čeha u gradu žive i Slovaci i Romi.

Populacija (ist.)
God.Pop.± %
1869.24.197—    
1880.26.750+10,6%
1890.28.577+6,8%
1900.30.213+5,7%
1910.32.724+8,3%
God.Pop.± %
1921.32.702−0,1%
1930.37.076+13,4%
1950.31.268−15,7%
1961.36.528+16,8%
1970.42.538+16,5%
God.Pop.± %
1980.49.770+17,0%
1991.51.831+4,1%
2001.50.702−2,2%
2011.50.075−1,2%
2021.50.523+0,9%
Izvor: Censuses[8][9]

Gradske znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Među najznačajnijim spomenicima Jihlave su crkve Svetog Jakova, Sv. Ignjacija Lojole, Sv. Jovana Krstitelja i Sv. Pavla, zatim gradska većnica, i katakombe. Značajno je i jevrejsko groblje, na kome su grobovi roditelja Gustava Malera.

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Population of Municipalities – 1 January 2022”. Czech Statistical Office. 2022-04-29. 
  2. ^ „Town Hall of Jihlava”. Statutární město Jihlava. Arhivirano iz originala 22. 04. 2022. g. Pristupljeno 2022-04-22. 
  3. ^ „History”. Statutární město Jihlava. Pristupljeno 2022-04-22. 
  4. ^ „Němci na Vysočině. Jejich poklidné soužití s Čechy znemožnil až vyhrocený nacionalismus” (na jeziku: češki). Czech Radio. 2020-04-04. Pristupljeno 2022-04-22. 
  5. ^ Chisholm, Hugh, ur. (1911). „Iglau”. Encyclopædia Britannica (na jeziku: engleski). 14 (11 izd.). Cambridge University Press. str. 291—292. 
  6. ^ Hampel, Jens (1998). „Das Schicksal der jüdischen Bevölkerung der Stadt Iglau 1938–1942”. Theresienstädter Studien und Dokumente (na jeziku: nemački) (5): 70—99. Šablon:CEEOL. 
  7. ^ „Jewish cemetery”. Statutární město Jihlava. Arhivirano iz originala 22. 04. 2022. g. Pristupljeno 2022-04-22. 
  8. ^ „Historický lexikon obcí České republiky 1869–2011 – Okres Jihlava” (PDF) (na jeziku: češki). Czech Statistical Office. 2015-12-21. str. 5—6. 
  9. ^ „Population Census 2021: Population by sex”. Public Database. Czech Statistical Office. 2021-03-27. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]