Jovan Hadži-Đokić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jovan Hadži-Đokić
Datum rođenja(1944-08-16)16. avgust 1944.
Mesto rođenjaBajina BaštaKraljevina Jugoslavija

Jovan Hadži-Đokić (Bajina Bašta, 16. avgust 1944) urolog je i član Srpske akademije nauke i umetnosti.[1]

Rođen je u Bajnoj Bašti od oca Borivoja Hadži -Đokića poreklom iz Vlasotinca i majke Vere(devojačko, Milekić). Detinjstvo je proveo u Bajnoj Bašti. Od sedme godine života porodica se seli u selo Turekovac, nadomak Leskovca. Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u Leckovcu.[1]

Obrazovanje i obuka[uredi | uredi izvor]

Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1969.[1] godine. Od 1970. godine radi kao asistent pripravnik na Institutu za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu. U februaru 1973. godine zaposlio se na urološkoj klinici na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Magistarski rad pod nazivom "Uticaj testosterona na prostatu pacova" odbranio je 1976. godine[1] na Medicinskom fakultetu u Beogradu, a mentorom ga je vodio akademik Vladimir Pantić. Specijalistički ispit položio je 1977. godine na urološkoj klinici u Beogradu sa velikim uspehom, pred komisijom kojom je predsedavao akademik Sava Petković(lekar). 1982.[1] na Medicinskom fakultetu u Beogradu odbranio je doktorsku disertaciju pod nazivom "Uticaj ćelija prostate na seksualne steroide". Za asistenta na smeru Hirurgija-urologija izabran je 1977. godine, a za docenta 1985. godine.

Za vanrednog profesora imenovan je 1989. godine, a 1993. godine za redovnog profesora.

Profesionalno usavršavanje urologije završio je 1985. i 1989. na Univerzitetskim klinikama u Firenci i Parizu.[1]

Radna biografija[uredi | uredi izvor]

Od 1985. godine obavlja funkciju šefa odeljenja u Institutu za urologiju i nefrologiju Kliničkog centra Srbije, a 1994. godine izabran je za direktora Instituta. Od jula 1998. do oktobra 2000. godine bio je generalni direktor Kliničkog centra Srbije. Bio je i predsednik savezne komisije za drogu. Tokom šestogodišnjeg perioda od 1994. do 2000. godine bio je predsednik Udruženja urologa Jugoslavije i u tom periodu organizovao tri uspešna Kongresa urologa Jugoslavije sa međunarodnim učešćem (Novi Sad, Podgorica, Beograd).

Za svoju knjigu „Tumori mokraćne bešike“ i za doprinos razvoju urologije dobio je Oktobarsku nagradu grada Beograda 1996. godine. Oktobra je dobio nagradu Grada Leskovca 2004. godine za doprinos razvoju urologije u Srbiji i Leskovcu.

Od 1994. do 2009. godine bio je predsednik komisije za polaganje specijalističkog ispita iz urologije na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Jedan je od osnivača i predsednik upravnog odbora u dva mandata Škole operativne urologije u Pirotu, koja je značajno poboljšana urologija u Srbiji.

U našoj zemlji je prvi put uspešno izveo operaciju „radikalne perinealne prostatektomije“. Akademik Jovan Hadži Đokić uveo je u rutinsku urološku praksu mnoge nove operativne tehnike koje ranije nisu primenjivane u našoj zemlji. Među njima su najznačajniji:

1.Ortopični derivati urina (Camei I, camei II, Studer torbica, Ghoneim torbica, S-plastika), 2.Ne-ortotopski kontinentalni derivati urina (Mainz pouch II), 3.Retropubična radikalna prostatektomija, 4.Prostatektomija perinealna radikalna 5.TUNA (transuretralna ablacija prostate), 6.TVT (vaginalna traka bez napetosti).

Profesionalno članstvo Akademik Jovan Hadži Đokić redovni je član EAU (Evropskog udruženja urologije) i SIU (Societe 'Internacional d' Urologie). Počasni je član Udruženja urologa Rumunije i član Odseka za urologiju Srbije, Udruženja urologa Srbije, Udruženja ginekologa Srbije i Udruženja radiologa Srbije.

Član je uređivačkih odbora u nekoliko časopisa: Urologija fondacije (Sofija), Facta Universitatis (Niš), Medicus (Pirot) i Andrologia (Sofija).

Redovni je član Medicinske akademije Srpskog lekarskog društva i član Odbora za hiruršku grupu. Izabran je za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) 1993. godine, a za punopravnog člana 5. novembra 2009. godine.

Izložio je preko 40 dežurnih predavanja, u zemlji i inostranstvu, od kojih su najznačajnija: na XVII svetskom kongresu o urologiji u Bukureštu, maja 2005. održao je predavanje pod nazivom „Popravak vesikovaginalne i vesikuterinske fistule“. Na Univerzitetu Semelveis u Budimpešti, 27. novembra 2007., održao je predavanje pod nazivom „Diverzija mokraće na kontinentu“. Predavao je i na Makedonskoj akademiji nauka i umetnosti (MANU), kao i na Crnogorskoj akademiji nauka i umetnosti (CANU).

Učestvovao je na brojnim kongresima urologa, ginekologa i radiologa, kao organizator, učesnik, predavač i predsedavajući. Predsedavao je svetskim kongresima urologije - Kejptaun 2006, Pariz 2007, Santijago 2008 i Šangaj 2009.

Naučni radovi i monografije Do sada je objavio više od 400 stručnih i naučnih radova u vodećim domaćim i međunarodnim časopisima.[2] Objavio je deset monografija od kojih su najznačajnije:

1.Tumori mokraćne bešike; Elit medica Beograd, 1996; 2.Lokalizovani karcinom prostate, Elit medica Beograd, 2005; 3.Urinarni derivati, Elit medica Beograd, 2009; 4.Inkontinencija mokraće, Elit medica Beograd, 2009.

Odlikovanja[uredi | uredi izvor]

− Oktobarska nagrada Beograda, za knjigu „Tumori mokraćne bešike“ (1996),[1]

− Počasnio građanin Vlasotinca (2015),[1]

− Počasni građanin grada Leskovca (2004),[1]

- Na Dan državnosti Republike Srbije – 15. februara 2020. godine, predsednik Srbije Aleksandar Vučić uručio je akademiku prof. dr Jovanu Hadži Đokiću Orden Karađorđeve zvezde trećeg stepena, koji se dodeljuje za naročite zasluge i uspehe u predstavljanju države i njenih građana.[3]

− Počasni član Udruženja urologa Rumunije[1].

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ e ž z i „JOVAN HADžI-ĐOKIĆ”. SANU. Pristupljeno 20. 1. 2022. 
  2. ^ „Akademik Jovan Hadži-Đokić” (PDF). Medija centar. Arhivirano iz originala (PDF) 20. 01. 2022. g. Pristupljeno 20. 1. 2022. 
  3. ^ „Predsednik Skupštine opštine”. Gradska opština Vračar. Pristupljeno 16. 1. 2023. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]